Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Vai-mâ-raa—Eaha mau na to ˈna auraa?

Vai-mâ-raa—Eaha mau na to ˈna auraa?

Vai-mâ-raa—Eaha mau na to ˈna auraa?

NO TE mau huru tupuraa repo roa ino i Europa e i te mau Hau Amui i te roaraa o na senekele 18 e 19, ua poro haere te mau mitionare o taua tau ra i te mea e parauhia “te hoê haapiiraa o te vai-mâ-raa.” Ia au i teie haapiiraa, ua faito te repo e te hara, area te vai-mâ-raa ra, ua parauhia ïa e e haafatata ˈtu â te reira i te hoê taata i te Atua. No reira paha i matauhia ˈi te manaˈo ra “Mea piri te paieti e te vai-mâ-raa.”

Na te Nuu Faaora, haamauhia e William raua Catherine Booth, i horoa i teie manaˈo. Ia au i te buka Health and Medicine in the Evangelical Tradition, teie hoê o ta ratou mau poroi: “Puˈa, Tihopu, e Faaoraraa.” No reira, i to Louis Pasteur e te tahi atu faaite-maitai-raa e e taairaa to rotopu i te maˈi e te bateria, ua faaitoito noa ˈtu â ratou i te tapiraa i te mau faanahoraa o te ea maitai aˈe no te taatoaraa e ua horoa atoa mai i te haapapuraa aivanaa no te reira.

Te tahi o te mau faanahoraa oioi i ravehia, oia ïa te oreraa e titau i te hoê ite i mua i te tiripuna ia faaite noa i te parau mau e te faaoreraa i te peu e inu i roto i te hoê â hapaina i te mau fare haapiiraa e i te mau vahi tapearaa pereoo auahi. Ua tutava-atoa-hia i te mono i te hoê â hapaina no te taatoaraa i te pureraa na roto hoê hapaina no te taata taitahi. Oia, e au ra e ua manuïa rahi taua mau pionie matamua ra i te tauiraa i te huru o te taata i mua i te vai-mâ-raa. No reira te hoê vahine papai i faataa ˈi i te faahopearaa o te reira mai “te hoê hinaaro rahi i te vai-mâ-raa.”

Tera noa râ, e au ra e e ere teie “hinaaro rahi i te vai-mâ-raa” i te mea hohonu. Na mua rii noa, ua faariro te feia tapihoo itoito i te puˈa ei taoˈa faanehenehe. Ua turai te tahi mau parau tiani patatoa i te mau aimamau ia manaˈo e ia faaohipa ratou i te mau mea no te ihomâ, e fanaˈo ïa ratou i te mau tiaraa totiare e feiihia e vera ma. Te haapuroro ra te afata teata i teie manaˈo feruri-noa-hia. No nia i te feia manuïa e te faahiahia e itehia i roto i te tapihooraa e te mau hohoˈa afata teata, mea varavara tatou i te ite ia ratou ia tamâ i te fare, ia tamâ i te aua, ia ohi i te pehu, aore ra ia tamâ i te tutae o ta ratou mau mimi e mau urî.

Te vai atoa ra o te manaˈo nei e e rave ratou i te ohipa no te aufau i te mau haamâuˈaraa, area te ohipa fare aore ra te tahi atu mau ohipa tamâraa ra, e ere ïa i te mea faufaa i te pae moni. E i te mea e eita ratou e aufauhia, no te aha ïa ratou e haapao ai i te heipuni? Ei faahopearaa, te manaˈo ra te tahi pae i teie mahana e e au noa te vai-mâ-raa i te ihomâ o te taata taitahi.

To te Atua manaˈo no nia i te vai-mâ-raa

Aita e feaaraa e ua tauturu tera mau tutavaraa matamua i te haapii i te vai-mâ-raa, i te haamaitai i te huru oraraa o te taata. E ua tano roa, no te mea no Iehova, te Atua mâ e te moˈa, teie huru maitai. Te haapii maira oia ia tatou ia faufaahia tatou i te riroraa mai ei mau taata moˈa e te mâ i roto i to tatou mau haerea atoa.—Isaia 48:17; Petero 1, 1:15.

E hiˈoraa maitai to te Atua ra o Iehova i roto i teie tuhaa. Te ite-maitai-hia ra te vai-mâ-raa, e te tahi atu o to ˈna mau huru maitatai itea ore, i roto i te mau mea itea ta te Atua i poiete. (Roma 1:20) Te ite ra tatou e aita te mau mea poietehia e faatupu ra i te haaviiviiraa vai maoro. Mea faahiahia te ravea a te fenua e to ˈna mau ohuraa natura e rave rahi e tamâ ia ˈna iho, e ua opuahia te reira no te hoê oraraa mâ e te maitai. No ǒ noa mai taua ohipa tamâraa ra i te hoê Ihotaata opua viivii ore. E nehenehe ïa tatou e parau e e tia i te feia haamori i te Atua ia vai mâ i roto i te mau tuhaa atoa o to ratou oraraa.

E maha tuhaa o te vai-mâ-raa

Te faataa ra te Bibilia e maha tuhaa o te vai-mâ-raa e tia i te feia haamori i te Atua ia haapao. E hiˈo mai tatou i te reira.

Pae varua. E nehenehe tatou e parau e tera te vai-mâ-raa faufaa roa ˈˈe, no te mea ua taaihia te reira i te tiaturiraa o te hoê taata e ora e a muri noa ˈtu. E pinepine râ, tera atoa te tuhaa tâuˈa-ore-roa ˈˈe-hia o te vai-mâ-raa. Ei haapotoraa, te auraa e vai mâ i te pae varua, oia ïa eiaha roa ˈtu e tahiti i te mau otia ta te Atua i haamau i rotopu i te haamoriraa mau e te haamoriraa hape, no te mea e mea viivii te mau huru haamoriraa hape atoa no te Atua. Ua papai te aposetolo Paulo e: “Te na ô maira Iehova, E haere mai outou i rapae au mai roto mai ia ratou ra, ia taa ê outou, e eiaha e rave noa ˈtu i te mea viivii ra; e na ˈu e farii atu ia outou.” (Korinetia 2, 6:17) Mea taa maitai roa atoa te mau parau a te pǐpǐ Iakobo i roto i teie tuhaa: “O te paieti mau e te ino ore i mua i te aro o te Atua, o to tatou Metua ra, o teie ïa, . . . eiaha ia viivii i teie nei ao.”—Iakobo 1:27.

Ua faaite maitai te Atua e eita oia e mauruuru ia anoihia te haamoriraa hape e ta ˈna haamoriraa mau. E pinepine i roto i te haamoriraa hape, e ravehia te mau peu viivii e e haamorihia te mau idolo e te mau atua faufau. (Ieremia 32:35) No reira te mau Kerisetiano mau e faaitoitohia ˈi eiaha roa ˈtu e rave i te haamoriraa viivii.—Korinetia 1, 10:20, 21; Apokalupo 18:4.

Pae morare. I ǒ nei atoa, te faataa ê maitai ra te Atua i te mea viivii ore e te mea viivii. Te faataa ra te Ephesia 4:17-19 i te ao taatoa mai teie: ‘Ua haapourihia to ratou manaˈo, e ua taa ê ratou i te ora a te Atua . . . E no te ite ore i te haama, ua horoa noa ia ratou iho i te mau peu taiata ra, ei rave i te mau parau faufau atoa ma te ru rahi.’ E fa mai taua mau manaˈo morare ore ra na roto i te mau ravea taa maitai e te patatoa e rave rahi, no reira, mea hinaarohia ia vai ara te mau Kerisetiano.

Ua ite te mau hoa o te Atua e e ofati te taiata, te peu mahu, te peu taatiraa hou te faaipoiporaa, e te mau hohoˈa faufau i te mau ture aveia a Iehova no nia i te vai-mâ-raa morare. Teie râ, mea matauhia teie mau peu i roto i te mau faaanaanataeraa manaˈo e te mau ohipa apî a teie nei ao. E tia ïa i te mau Kerisetiano ia vai ara i taua mau peu ra. Ia oomo te hoê i te ahu poto roa e e ite-roa-hia ˈtu te tahi mau vahi o te tino, i te mau putuputuraa Kerisetiano aore ra i te mau taime faaanaanataeraa, e huti mai ïa oia i te ara-maite-raa o te taata i nia i to ˈna tino e te faaite ra te reira i te ereraa i te haerea viivii ore. Taa ê atu i te hopoi mai i te manaˈo viivii o teie nei ao i rotopu i te mau Kerisetiano, e nehenehe atoa tera huru faaahuraa e faatupu i te mau manaˈo viivii i roto ia vetahi ê. I roto i teie tuhaa e tia ˈi i te mau Kerisetiano ia faaitoito i te faaite i “te paari no nia maira.”—Iakobo 3:17.

Pae feruriraa. Eiaha to outou feruriraa ia riro ei vahi haaputuraa i te mau manaˈo viivii. Ua faaara Iesu no nia i te mau manaˈo viivii i to ˈna parauraa e: “O te hiˈo noa ˈtu i te vetahi ê ra vahine ei faatupu i te hinaaro, ua faaturi ïa ia ˈna i to ˈna ihora aau.” (Mataio 5:28; Mareko 7:20-23) E au atoa teie mau parau i te mataitairaa i te mau hohoˈa faufau i roto i te buka e te afata teata, te taioraa i te mau aamu no nia i te mau peu taatiraa hairiiri, e te faarooraa i te mau parau himene faufau. No reira, e tia i te mau Kerisetiano ia ape i te haaviivii ia ratou na roto i te atuaturaa i te mau manaˈo viivii, o te nehenehe hoi e turai ia ratou ia faahiti i te mau parau e ia rave i te mau ohipa viivii e te moˈa ore.—Mataio 12:34; 15:18.

Pae tino. I roto i te Bibilia, mea piri roa te moˈaraa e te vai-mâ-raa i te pae tino. Ei hiˈoraa, ua papai Paulo e: ‘E au mau here e, e tamâ hua tatou ia tatou iho i te mau viivii atoa o te tino e te varua, ma te faatupu hua i te maitai i te mǎtaˈuraa ˈtu i te Atua.’ (Korinetia 2, 7:1) No reira, e tia i te mau Kerisetiano mau ia faaitoito i te rave e ia vai mâ noa e ia vai naho noa to ratou tino, to ratou fare, e ati aˈe to ratou fare, ia au i te mau tupuraa. Tae noa ˈtu i te mau vahi e mea fifi ia fanaˈo i te pape no te puˈa i te ahu aore ra no te hopu, e tia i te mau Kerisetiano ia tamata roa i te rave ia mâ e ia naho noa ratou.

I roto atoa i te vai-mâ-raa i te pae tino, aita e parahiraa to te puhipuhiraa i te avaava rau, to te inu-hua-raa i te ava, to te raveraa i te mau raau taero huru rau, o te haaviivii e o te faaino hoi i te tino. Mea au roa na te tiai mamoe, faataahia i roto i te Sire a Solomona, i te hauˈa noˈanoˈa o te ahu o te potii Sulami. (Sire a Solomona 4:11) E ohipa maitai mau ia haapao tatou i to tatou ihomâ, mai te peu e eita tatou e hinaaro ia hauˈa te feia e haaati ra ia tatou i te mau hauˈa au ore. Mea au te mau monoˈi faanoˈanoˈa, tera râ, eita te reira e mono i te hopu-tamau-raa i te pape e te puˈa-tamau-raa i te ahu.

Ia vai faito noa te manaˈo

No nia i te vai-mâ-raa i te pae tino, e nehenehe te taata e rave hua roa i te reira. I te hoê pae, e nehenehe te maamaa-roa-raa i te vai-mâ-raa e faaere ia tatou i te oaoa o te oraraa. E nehenehe atoa te taime faufaa roa e pau rahi. I te tahi aˈe pae, e nehenehe te hoê fare repo e te huehia e riro ei mea moni ia tataî. I ropu i na pae e piti, o te ravea faito noa ïa e te au ia faaohipahia, oia hoi e tamâ e e faanaho noa i to tatou fare.

Eiaha e faaapǐ. Mea fifi ia tamâ i te mau fare aore ra te mau piha huehia, e eita paha te repo e ite-ohie-roa-hia i roto i taua mau vahi apǐ ra. Eita e maoro ia tamâ i te mau fare au noa e te apǐ ore. Te faaitoito rahi ra te Bibilia i te hoê huru oraraa ohipa rahi ore: “E maa ta tatou, e te ahu, ia mauruuru tatou i te reira.”—Timoteo 1, 6:8.

Ia naho noa. Te hoê fare mâ, e hopoia ïa na te taatoaraa e faaea ra i roto. E pinepine, e haamata te mau fare huehia na roto i te mau piha huehia. Mea naho te fare ia tuuhia te mau mea atoa i to ratou iho vahi. Te vahi e tuuhia ˈi te ahu repo, ei hiˈoraa, e ere ïa te piha taotoraa i raro. E te mea hoata ore roa ˈtu â, e nehenehe te fifi e tupu mai ia hue-noa-hia te mau hauti e te mau taihaa. Mea rahi te mau ati fare i tupu no te mea ua matau te taata i te ore e faanaho.

Mea maramarama maitai, mea piri roa te vai-mâ-raa e te huru oraraa Kerisetiano. No nia i te huru oraraa paieti, te faahiti ra te peropheta Isaia i “te eˈa moˈa.” E te faahiti atoa râ oia i te manaˈo o te haaferuri, oia hoi “aore roa e taata viivii e na reira i te haere.” (Isaia 35:8) Oia, ia pee tatou i te mau peu maitatai o te vai-mâ-raa i teie nei, e papu atu â ïa to tatou faaroo i te parau tǎpǔ a te Atua, oia hoi e fatata oia i te haamau i te hoê fenua paradaiso mâ. I reira, i te mau vahi atoa o teie paraneta nehenehe, e faahanahana te taata atoa i te Atua ra o Iehova na roto i te faaohipa-hope-raa i ta ˈna mau ture aveia tia roa no nia i te vai-mâ-raa.—Apokalupo 7:9.

[Hohoˈa i te api 6]

Te hoê fare mâ, e hopoia ïa na te taatoaraa e faaea ra i roto

[Hohoˈa i te api 7]

Mea faahiahia te ravea a te fenua e tamâ ia ˈna iho