Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Eaha te here o te faatupu i te oaoa mau?

Eaha te here o te faatupu i te oaoa mau?

“E ao to te feia, o Iehova to ratou Atua.”—SAL. 144:15.

HIMENE: 111, 109

1. No te aha e tau taa ê mau ta tatou e ora nei?

 TE ORA nei tatou i te hoê tau taa ê mau. Mai tei tohuhia i roto i te Bibilia, te haaputuputu ra o Iehova i te hoê nahoa rahi “no roto mai i te mau nunaa e opu e reo atoa.” O ratou te nunaa “itoito” e te oaoa o tei hau atu i te vaˈu mirioni taata e “te pûpû nei ratou i te hoê taviniraa moˈa [i te Atua] i te po e te ao.” (Apo. 7:9, 15; Isa. 60:22) I teie tau, te rahi noa ˈtu ra te feia o te haapii i te here i te Atua e to ratou taata tupu.

2. Eaha te here tano ore ta te feia e ere i te hoa no te Atua e faaite? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

2 Ua tohu atoa te Bibilia e i to tatou tau, e faaite te feia e ere i te hoa no te Atua i te tahi here tano ore. E imi te mau taata e faaite i tera here i to ratou iho maitai, eiaha râ i to vetahi ê. Ua papai te aposetolo Paulo i te mau mahana hopea, “e haapao noa te taata ia ratou iho, e nounou i te moni” e “e au aˈe ratou i te mau mea navenave eiaha râ i te Atua.” (Tim. 2, 3:1-4) Mea taa ê roa ïa teie here miimii i te here i te Atua. Te tiaturi ra te feia o te imi i to ratou iho maitai e oaoa ratou, mea hape roa râ! Te mea ino roa ˈtu, e haafifi ratou i te oraraa o te feia e haaati ra ia ratou.

3. Eaha ta tatou e hiˈo mai i roto i teie haapiiraa e eaha te tumu?

3 Ua ite te aposetolo Paulo e rave rahi o te faaite i te here o te imi noa i to ˈna iho maitai. Ua taa atoa ia ˈna e mea atâta roa te reira no te mau Kerisetiano. No reira oia i faaara ˈi ia ratou ia “fariu ê” i te mau taata o te faaite i tera huru here. (Tim. 2, 3:5) Eita râ tatou e nehenehe e ape i te mau taata atoa mai tera te huru. Eaha ïa te rave no te ore e faaite i te hoê â huru e to te feia e haaati ra ia tatou e no te faaoaoa i te Atua here ra o Iehova? E hiˈo anaˈe i te taa-ê-raa i roto i te here ta te Atua e hinaaro ia faaite tatou e te here e faataahia ra i roto i te Timoteo 2, 3:2-4. I muri iho, e hiˈopoa anaˈe ia tatou iho no te ite e nafea ia faaite i te here o te faatupu i te oaoa e te mauruuru mau.

E HERE I TE ATUA AORE RA IA TATOU IHO?

4. No te aha e ere i te mea ino ia here tatou ia tatou iho ma te faito au noa?

4 Ua papai Paulo: “E haapao noa te taata ia ratou iho.” Te auraa anei mea ino ia haapao, aore ra ia here, tatou ia tatou iho? E ere roa ˈtu, ua hamani hoi te Atua ia tatou mai tera. Ua na ô Iesu: “Ia here oe i to oe taata tupu mai ia oe iho.” (Mar. 12:31) Te auraa, eita tatou e nehenehe e here ia vetahi ê ia ore tatou e here na mua ia tatou iho. Te parau atoa ra te Bibilia: “Ia na reira atoa te mau tane faaipoipo i te here i ta ratou iho vahine mai to ratou iho tino e tia ˈi. Te tane hoi e here i ta ˈna vahine, e here atoa ïa ia ˈna iho, aita hoi e taata i au ore roa aˈenei i to ˈna iho tino, e faatamaa râ e e aupuru oia i te reira.” (Eph. 5:28, 29) Te taahia ra ïa, e tia iho â ia tatou ia here ia tatou iho ma te faito au noa râ.

5. A faataa na mai te aha te huru o te feia o te here rahi roa ia ratou iho.

5 I roto i te Timoteo 2, 3:2, eita te taata o te haapao noa ia ˈna e faaite i te here mau. E manaˈo hoi oia o ˈna te mea maitai aˈe ia vetahi ê. (A taio i te Roma 12:3.) E tâuˈa noa o ˈna ia ˈna, e haafaufaa ore râ ia vetahi ê. Ia tupu te fifi, e pari o ˈna no vetahi ê te hape. E here rahi roa o ˈna ia ˈna iho, area i nia ia vetahi ê, e au o ˈna i te totara o te haafaura i to ˈna mau tara no te haamauiui. Eita teie huru taata e oaoa mau.

Te here ta te Atua e hinaaro ia faaite tatou, e faatupu ïa i te mau huru maitatai

6. Eaha te mau maitai ia here tatou i te Atua?

6 Ia au i te tahi mau aivanaa Bibilia, ua faahiti na mua o Paulo i te here o te haapao noa ia ˈna iho no te faaite e huru iino ta te reira e faatupu. Area te here ta te Atua e hinaaro ia faaite tatou, e faatupu ïa i te mau huru maitatai. Mai te oaoa, te hau, te faaoromai, te hamani maitai, te maitai, te faaroo, te mǎrû, te haavîraa ia ˈna iho. (Gal. 5:22, 23) Ua na ô te papai salamo: “E ao to te feia, o Iehova to ratou Atua.” (Sal. 144:15) E Atua oaoa o Iehova e mea oaoa atoa to ˈna nunaa. E ere ratou mai te feia e here rahi roa ia ratou e te manaˈo e na vetahi ê noa e horoa ˈtu. Mea oaoa to Iehova mau tavini no te mea te faaitoito ra ratou i te horoa ˈtu na vetahi ê.—Ohi. 20:35.

E nafea ia ore ia riro ei taata o te haapao noa ia tatou iho? (A hiˈo i te paratarafa 7)

7. Eaha te mau uiraa o te tauturu ia hiˈopoa mai te aha te huru o to tatou here i te Atua?

7 E nafea ia ite mea here aˈe na tatou ia tatou iho i te Atua? A feruri na i teie aˈoraa paari: “Eiaha roa e rave i te tahi noa ˈˈe mea ma te mârô aore ra ma te faateitei. Ma te haehaa râ, a haamanaˈo e mea hau aˈe vetahi ê ia outou, a imi atoa ˈi i to vetahi ê maitai, eiaha noa râ i to outou iho.” (Phil. 2:3, 4) E ui anaˈe ia tatou iho, ‘Te haapao ra anei au i tera aˈoraa? Te tutava ra anei au i te rave i ta te Atua e hinaaro ra? Te imi ra anei au i te ravea no te tauturu ia vetahi ê i roto i te amuiraa e te tuhaa fenua?’ E ere iho â i te mea ohie ia horoa i to tatou taime e puai. Te auraa, e titauhia ia faaitoito e ia haapae i te tahi mau mea ta tatou e au ra. E oaoa roa râ tatou i te na reira no te mea e faaoaoa tatou i te Arii hau ê o te ao!

8. Eaha ta te tahi mau Kerisetiano i rave no to ratou here i te Atua?

8 No to ratou here i te Atua, ua hinaaro te tahi mau Kerisetiano e tavini atu â ia ˈna. Ua vaiiho ratou i te toroa aufau-maitai-hia. Ei taote, aita o Ericka i titau atu â, ua maiti râ oia i te riro ei pionie. Ua nehenehe raua ta ˈna tane e tavini i te mau fenua e rave rau. Te na ô ra oia: “Na roto i te mau tupuraa ta mâua i farerei a tauturu ai i te taata e paraparau i te reo ê, ua noaa mai te mau hoa apî e ua oaoa ˈtu â mâua.” E taote noa â o Ericka, e horoa râ o ˈna i te rahiraa o to ˈna taime e puai no te haapii i te taata o vai o Iehova e no te tauturu i te mau taeae e tuahine. Te parau ra Ericka ua ite o ˈna i “te oaoa e te mauruuru mau.”

E HAAPUE I TE TAOˈA I TE RAˈI AORE RA I NIA I TE FENUA?

9. No te aha eita te taata nounou moni e oaoa?

9 Ua papai Paulo e riro te taata i te “nounou i te moni.” Tau matahiti i teie nei i Irelane, ua tauaparau te tahi pionie e te hoê taata no nia i te Atua. Ua rave mai tera taata i te moni i roto i ta ˈna pute moni, ua faaite atu i te taeae e ua na ô: “Teie to ˈu atua!” Eita paha vetahi e tae roa i te parau mai tera, mea rahi râ tera to ratou manaˈo. Mea au na ratou te moni e te mau mea ta ratou e nehenehe e hoo mai ia te reira. Teie râ te faaararaa a te Bibilia: “O tei nounou i te ario ra, e ore ïa e mauruuru i te ario; e tei nounou i te taoˈa ra, e ore ïa e mauruuru i te taoˈa e ia rahi noa ˈtu.” (Koh. 5:10) E titau noa ˈtu â te taata nounou moni, eita roa oia e mâha. E tera ta ˈna tapitapiraa i te toea o to ˈna oraraa e e roohia oia i “te mauiui e rave rahi.”—Tim. 1, 6:9, 10.

10. Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te taoˈa rahi e te veve?

10 E hinaaro tatou paatoa i te moni e e noaa mai hoi te tahi faito parururaa. (Koh. 7:12) E nehenehe anei râ e oaoa mai te peu e navai noa ta tatou moni no to tatou mau hinaaro o te mau mahana atoa? E! (A taio i te Koheleta 5:12.) Teie ta Agura te tamaiti a Iake i papai: “Eiaha e tuuhia mai te veve e te taoˈa rahi ia ˈu nei; e faaamu mai oe ia ˈu i te maa e au ia ˈu ra.” Te taa-maitai-hia ra no te aha oia i ani ai eiaha e riro ei taata veve roa. Eita oia e hinaaro e eiâ a faainohia ˈtu ai te iˈoa o te Atua. Eaha râ te tumu eita o ˈna e hinaaro e riro ei taata taoˈa rahi? Teie ta ˈna i papai: “O te î noa hoi au e ua huna ihora vau ia oe, o te parau hoi au e, O vai Iehova?” (Mas. 30:8, 9) Eita e ore ua matau outou i te feia o te tuu i to ratou tiaturiraa i roto i te mau taoˈa, eiaha râ i te Atua.

11. Eaha ta Iesu i parau no nia i te moni?

11 Eita te taata nounou moni e faaoaoa i te Atua. Ua na ô Iesu: “E ore e tia i te hoê taata ia tavini e piti fatu, e hae hoi oia i te hoê e e here oia i te tahi atu, aore ra e faatura oia i te hoê e e vahavaha oia i te tahi atu. E ore e tia ia outou ia tavini i te Atua e te moni.” Ua na ô â oia: “A faaea i te haapue i te taoˈa na outou i te fenua nei, e pau hoi te reira i te manumanu, e pê i te tutae auri e e haruhia e te eiâ. A haapue râ i te taoˈa na outou i te raˈi, e ore hoi te reira e pau i te manumanu, e pê i te tutae auri e e haruhia e te eiâ.”—Mat. 6:19, 20, 24.

12. Ma te rave i te mau haapaeraa i roto i te oraraa, e nafea te reira e tauturu mai ai ia tavini ia Iehova? A horoa i te tahi hiˈoraa.

12 Mea rahi te mau tavini o Iehova tei rave i te mau haapaeraa i roto i te oraraa. Ua nehenehe ïa ratou e horoa i te taime rahi atu â no te tavini ia Iehova e ua faaoaoa ˈtu â te reira ia ratou. Ua hoo Jack no te Hau Amui no Marite i to ˈna fare rahi e ta ˈna taiete no te riro ei pionie mai ta ˈna vahine. Te faataa ra oia: “E ere roa ˈtu i te mea ohie ia hoo i to mâua fenua e fare nehenehe mau.” Ia hoˈi oia i te fare, pinepine oia i te haapeapea no te mau fifi i te ohipa e mai tera noa e rave rahi matahiti. Te na ô ra oia: “E oaoa noa ta ˈu vahine no te mea te tavini ra o ˈna ei pionie tamau. E parau noa mai oia, ‘To ˈu te paoti ohipa maitai roa ˈˈe!’ I teie nei, e pionie mâua toopiti e hoê â fatu ohipa ta mâua e tavini ra maori râ o Iehova!”

‘Te faaite ra anei to ˈu oraraa ua tiaturi papu vau i ta te Bibilia e parau ra no nia i te moni?’

E nafea ia ore ia riro ei taata nounou moni? (A hiˈo i te paratarafa 13)

13. Eaha te tauturu mai ia hiˈopoa i to tatou huru i nia i te moni?

13 E titauhia ia hiˈopoa i to tatou huru i nia i te moni ma te haavare ore. E ui anaˈe ia tatou iho, ‘Te faaite ra anei to ˈu oraraa ua tiaturi papu vau i ta te Bibilia e parau ra no nia i te moni? Aita anei te moni i riro ei mea faufaa roa ˈˈe no ˈu? Mea haapao aˈe anei na ˈu te mau taoˈa materia aore ra ia Iehova e te taata? Ua tiaturi papu anei au e horoa mai iho â o Iehova i ta ˈu e hinaaro mau ra?’ Ia papu ia tatou eita roa te feia e tiaturi ia Iehova e tatarahapa noa ˈˈe!—Mat. 6:33.

E HERE IA IEHOVA AORE RA I TE MAU MEA NAVENAVE?

14. Eaha te manaˈo au noa no nia i te mau mea e oaoa ˈi tatou i te oraraa nei?

14 Ua tohu te Bibilia i te mau mahana hopea, e riro atoa te taata i te “au aˈe . . . i te mau mea navenave.” Mai ta tatou i ite mai nei, e ere i te mea ino ia faaite i te manaˈo au noa no nia ia tatou iho e te moni. E ere atoa ïa i te mea ino ia rave i te mau mea e oaoa ˈi tatou i te oraraa nei. Te manaˈo ra vetahi e tia ia haapae i te mau mea atoa, e ere râ tera ta Iehova e hinaaro ra. Teie te faaitoitoraa a te Bibilia i te mau tavini taiva ore o te Atua: “A haere a amu i ta oe maa ma te oaoa; a inu ai i ta oe uaina ma te rearea o te aau.”—Koh. 9:7.

15. Ia faahitihia te parau o te feia e “au aˈe . . . i te mau mea navenave,” eaha ïa te auraa?

15 I roto i te Timoteo 2, 3:4, te faahitihia ra te parau o te feia e au aˈe i te mau mea navenave e te ore e farii i te Atua i roto i to ratou oraraa. A tapao na aita te irava e parau ra e au aˈe te taata i te mau mea navenave i te Atua. Ahiri te reira, te auraa ïa te vai ra te hoê parahiraa haihai no te Atua i roto i to ratou oraraa. Aita râ, te parau ra te irava “eiaha râ i te Atua.” Teie ta te tahi aivanaa i papai no tera irava: “Aita e parauhia ra te here atoa ra ratou i te Atua. Te auraa râ, aita roa ˈtu ratou e here ra i te Atua.” E faaararaa faufaa roa teie no te feia e au ra i te mau mea navenave. Te faahiti ra te Bibilia ua haafariu-ê-hia te feia e au i te mau mea navenave o te oraraa nei.—Luka 8:14.

16, 17. Mea nafea o Iesu i te faaiteraa i te manaˈo au noa no nia i te mau mea o te faaoaoa ia tatou?

16 Ua faaite mai Iesu eaha te auraa ia faaite i te manaˈo au noa no nia i te mau mea o te faaoaoa ia tatou. Ua haere oia i “te hoê oroa faaipoiporaa” e “te hoê tamaaraa rahi.” (Ioa. 2:1-10; Luka 5:29) Ua pau te uaina i te oroa faaipoiporaa, faatupu ihora Iesu i te tahi semeio e faariro atura i te pape ei uaina. I te tahi atu taime, ua tamaa e ua inu Iesu, ua faainohia râ o ˈna. Ua haapapu oia aita te feia i faaino atu i faaite i te manaˈo au noa.—Luka 7:33-36.

17 Aita Iesu i haafaufaa na mua i te mau mea e oaoa ˈi o ˈna i te oraraa. Ua tuu oia ia Iehova i te parahiraa matamua e ua rave i ta ˈna e nehenehe no te tauturu i te taata. Ua farii oia i te mauiui e te pohe i nia i te pou no te faaora i te huitaata. Teie ta Iesu i parau i te feia o tei hinaaro e pee ia ˈna: “E oaoa outou ia faahapa, ia hamani ino e ia pari haavare te taata ia outou i te mau mea ino atoa no ˈu nei. A oaoa e ia oaoa roa outou, e haamaitairaa rahi hoi ta outou i te raˈi, mea na reira hoi te mau peropheta na mua ˈtu ia outou i te hamani-ino-raahia.”—Mat. 5:11, 12.

E nafea ia ore ia riro ei taata o te au aˈe i te mau mea navenave? (A hiˈo i te paratarafa 18)

18. Eaha te mau uiraa o te tauturu mai ia hiˈopoa i to tatou manaˈo no nia i te mau mea navenave?

18 Eaha te tauturu mai ia hiˈopoa i to tatou manaˈo no nia i te mau mea navenave? E uiui anaˈe, ‘Ua riro anei te mau faaanaanataeraa ei mea faufaa aˈe no ˈu i te mau putuputuraa e te taviniraa? Ua ineine anei au i te haapae i te tahi mau mea no te tavini i te Atua? A maiti ai i te faaanaanataeraa, e feruri anei au i to Iehova manaˈo i ta ˈu faaotiraa?’ No to tatou here i te Atua e hinaaro e faaoaoa ia ˈna, eita noa tatou e haapae i te mau mea ua ite tatou mea ino, i te mau mea atoa râ e manaˈo tatou e faaoto te reira ia Iehova.—A taio i te Mataio 22:37, 38.

E NAFEA IA OAOA MAU?

19. O vai ma te ore e oaoa mau?

19 Ua mauiui te taata i te ao a Satani i na 6 000 matahiti i mairi. I te mau mahana hopea o teie faanahoraa o te ao, ua î roa te fenua i te feia o te haapao noa ia ratou iho, i te moni e te mau mea navenave. Te manaˈonaˈoraa matamua a teie mau taata, o ta ratou ïa e nehenehe e fanaˈo e te haamâharaa i to ratou mau hinaaro. Eita râ te feia mai tera te huru e oaoa mau! Area te Bibilia, te parau ra ïa: “E ao to ˈna tei te Atua o Iakoba te tauturu ia ˈna; e tei to ˈna Atua, tei ia Iehova to ˈna tiaturiraa!”—Sal. 146:5.

20. E nafea outou e oaoa ˈi no to outou here i te Atua?

20 Te here mau nei te mau tavini a Iehova ia ˈna. I te mau matahiti atoa, e rave rahi â o te haamata i te haapii o vai o ˈna e te here atoa ia ˈna. Te haapapu ra te reira te faatere ra te Faatereraa arii a te Atua e fatata tatou i te fanaˈo i te mau haamaitairaa o tei hau aˈe i ta tatou i manaˈo! Ma te rave i ta Iehova e ani mai ra, e faaoaoa tatou ia ˈna e i reira tatou e oaoa mau ai. E oaoa te feia e here ia Iehova e a muri noa ˈtu! I to mua ˈtu haapiiraa, e hiˈopoa tatou i te tahi mau huru iino ta te feia e haapao noa ia ratou iho e faatupu. E ite atoa mai tatou te taa-ê-raa o te reira e te mau huru maitatai ta te mau tavini a Iehova e faaite.