Te faatiaraa a Mareko 6:1-56

  • Aita Iesu i fariihia i to ˈna iho oire (1-6)

  • Faaineinehia na 12 no te taviniraa (7-13)

  • Poheraa o Ioane Bapetizo (14-29)

  • Faatamaa Iesu e 5 000 tane (30-44)

  • Haere Iesu na nia i te miti (45-52)

  • Faaoraraa maˈi i Genesareta (53-56)

6  Faarue maira Iesu i taua vahi ra, haere atura i to ˈna iho fenua+ e pee maira ta ˈna mau pǐpǐ ia ˈna.  I te Sabati, haapii atura oia i te taata i roto i te sunago, maere ihora te rahiraa o te faaroo ra ia ˈna e na ô aˈera: “Ihea to ˈna haapiiraa mai i teie mau mea?+ E no te aha teie paari i horoahia ˈtu ai ia ˈna e i nehenehe ai ta ˈna ia rave i teie mau ohipa mana?+  E ere anei teie i te tamuta,+ te tamaiti a Maria+ e te taeae o Iakobo,+ Iosepha, Iuda e Simona?+ E ere anei tei ǒ nei atoa to ˈna mau tuahine ia tatou ra?” No reira, aita ratou i tiaturi ia ˈna.  Parau atura râ Iesu ia ratou: “E faaturahia te hoê peropheta i te mau vahi atoa, area i to ˈna iho fenua e i rotopu i to ˈna iho fetii e to ˈna iho utuafare, eita ïa.”+  No reira, aita rea e taata maˈi ta ˈna i faaora ma te tuu i to ˈna rima i nia ia ratou. E aita ˈtu â ohipa mana ta ˈna i rave i reira.  Maere roa ihora oia no to ratou ereraa i te faaroo. Hahaere atura oia na te mau oire rii tapiri a haapii haere ai i te taata.+  Titau ihora oia i na 12 e haamata ˈtura i te tono tataipiti+ ia ratou e i te horoa ˈtu i te mana ia vî te mau varua viivii.+  Faaue atoa ˈtura oia ia ratou eiaha e rave i te faraoa, te pute maa, te moni* i roto i te hatua+ no teie tere, i te hoê noa râ turutootoo  e ia oomo ratou i te tiaa e hoê noa ahu, eiaha râ e piti. 10  Parau atoa ˈtura oia: “I te mau vahi atoa e tomo ai outou i roto i te hoê fare, a faaea i reira e reva noa ˈtu outou.+ 11  I te mau vahi atoa e ore ai te taata e farii aore ra e faaroo ia outou, a haere mai i rapaeau i tera vahi, e a tûtû i te repo o to outou avae ei faaararaa ia ratou.”+ 12  Haere atura ratou e poro i te taata ia tatarahapa ratou,+ 13  tiavaru aˈera ratou e rave rahi demoni,+ parai aˈera i te monoˈi i nia e rave rahi taata maˈi e faaora ˈtura ia ratou. 14  Faarooroo ihora te arii Heroda i te reira, ua matau-maitai-hia hoi te iˈoa o Iesu, e te parau ra te taata: “Ua tia faahou mai Ioane Bapetizo mai te pohe mai, no reira oia i rave ai i te mau ohipa mana.”+ 15  Area vetahi, te parau ra ïa: “O Elia.” E te tahi atu: “E peropheta oia mai te mau peropheta no tahito ra.”+ 16  I to Heroda râ faarooraa i te reira, na ô ihora oia: “Te taata ra o Ioane ta ˈu i faaue ia tâpûhia te upoo, o ˈna teie tei faatiahia mai.” 17  Na Heroda hoi i faaue na ia haru, ia taamu e ia tuu ia Ioane i roto i te tapearaa, ia au i te hinaaro o Herodia, te vahine faaipoipo a Philipa to ˈna taeae, no te mea ua faaipoipo oia ia ˈna.+ 18  I parau noa na hoi Ioane ia Heroda: “E ere i te mea tano ia au i te Ture ia faaipoipo oe i te vahine a to taeae.”+ 19  Inoino roa ihora râ Herodia ia Ioane, a hinaaro atu ai e haapohe ia ˈna. Aita râ i tia ia ˈna. 20  Te mǎtaˈu ra hoi Heroda ia Ioane, ua ite oia e e taata parau-tia teie e te moˈa,+ e ua paruru oia ia ˈna. Ua faaroo anaˈe oia ia Ioane ia paraparau, aita o ˈna i taa faahou e nafea. Ua faaroo noa ˈtu râ oia ma te au. 21  Tera râ, tae maira te mahana ta Herodia i tiai noa na, i to Heroda faatupuraa i te tamaaraa i to ˈna mahana fanauraa+ no to ˈna mau tia faatere, te mau raatira o te nuu e te feia tiaraa teitei o Galilea.+ 22  Tomo maira te tamahine a Herodia e ori ihora. Ua au roa ihora Heroda e te feia e tamaa ra* e o ˈna. Na ô atura te arii i te potii: “A ani mai i ta oe e hinaaro, e horoa ˈtu vau.” 23  Horeo atura oia: “Ta oe e ani mai, e horoa ˈtu vau, tae noa ˈtu i te afaraa o ta ˈu faatereraa.” 24  Haere atura te potii i rapaeau e ui atura i to ˈna metua vahine: “Eaha ta ˈu e ani?” Pahono maira oia: “Te upoo o Ioane Bapetizo.” 25  Haere ru ihora te potii i te arii ra e na ô atura: “Hinaaro vau ia horoa mai oe i teie nei i te upoo o Ioane Bapetizo i roto i te hoê farii parahurahu.”+ 26  Noa ˈtu ua peapea roa te arii, ua farii oia i ta ˈna aniraa no ta ˈna i horeo e no ta ˈna mau manihini.* 27  Tono ihora te arii i te hoê faehau, ma te faaue e hopoi mai i te upoo o Ioane. Haere atura ïa te faehau e tâpû i to Ioane upoo i roto i te tapearaa, 28  afai maira i te upoo i roto i te hoê farii parahurahu, tuu maira i te potii ra, o tei horoa ˈtu i to ˈna metua vahine. 29  I te faarooraa ta ˈna mau pǐpǐ i te reira, haere atura ratou e tii i to ˈna tino e tuu atura i roto i te menema.* 30  Putuputu maira te mau aposetolo ia Iesu ra e faatia maira i te mau mea atoa ta ratou i rave e i haapii atu.+ 31  Mea rahi te taata tei haere mai e tei hoˈi atu, e aita ˈtura e taime to ratou no te tamaa. Na ô atura oia: “Mai, haere anaˈe i te hoê vahi moˈemoˈe e faafaaea rii.”+ 32  Fano atura ïa ratou anaˈe na nia i te poti i te hoê vahi moˈemoˈe.+ 33  Ite aˈera râ te taata ia ratou i te revaraa, faarooroo aˈera e rave rahi, e horo atura mai te mau oire atoa mai e na mua ˈtura i te tae i taua vahi ra. 34  I to Iesu pouraa na nia mai i te poti, ite ihora oia i te hoê nahoa rahi e aroha roa ˈtura ia ratou,+ no te mea e au ratou i te mau mamoe aita e tiai.+ Haapii atura oia ia ratou e rave rahi parau mau.+ 35  A topa ˈi te mahana, haere maira ta ˈna mau pǐpǐ ia ˈna ra e na ô maira: “E vahi moˈemoˈe teie e ua topa ê na te mahana.+ 36  A tuu na ia ratou ia haere na te mataeinaa e te mau oire rii tapiri e hoo mai i te maa na ratou.”+ 37  Pahono atura oia: “Na outou e horoa i te maa na ratou.” Parau maira ratou: “E haere anei matou e hoo mai e 200 denari* faraoa e noaa ˈi ei maa na ratou?”+ 38  Na ô atura oia: “Ehia faraoa ta outou? Haere na a hiˈo!” I te iteraahia mai e ratou, na ô maira ratou: “E pae e e piti atoa iˈa.”+ 39  Faaue atura oia i te nahoa atoa ia parahi tapǔpǔ i nia i te matie.+ 40  Parahi ihora ratou 100 te tahi pǔpǔ, e 50 te tahi atu. 41  Rave ihora Iesu i na faraoa e pae e na iˈa e piti, hiˈo aˈera i nia i te raˈi e haamaitai ihora i te Atua.+ Ofati ihora oia i na faraoa, tuu atura i te mau pǐpǐ, o tei opere na te nahoa, e vahi ihora i na iˈa e piti no te taata atoa. 42  Tamaa aˈera ratou pauroa e paia ˈtura. 43  Haaputuhia ˈtura te toea faraoa i roto 12 farii î maitai, e te toe atoa ra te iˈa.+ 44  Te feia tei amu i te faraoa, e 5 000 ïa tane. 45  I reira iho, parau atura Iesu i ta ˈna mau pǐpǐ ia na mua ratou ia ˈna i te fano i te tahi aˈe pae na nia i te poti na pihai iho ia Betesaida, a tuu ai oia i te nahoa ia haere.+ 46  I muri aˈe râ i to te nahoa revaraa, haere aˈera Iesu e pure i nia i te hoê mouˈa.+ 47  E po ihora, tei ropu te poti i te miti o Galilea. Area Iesu, tei uta ïa o ˈna anaˈe.+ 48  Ite atura oia ua rohirohi ta ˈna mau pǐpǐ i te hôeraa no te mataˈi e na mua mai ra. I te aahiata,* haere atura oia ia ratou ra na nia i te miti, mai te huru ra e e hemo ratou ia ˈna. 49  I to ratou iteraa mai ia ˈna i te haereraa na nia i te miti, na ô aˈera ratou: “E orama teie!” Tuô aˈera ratou. 50  O ratou pauroa hoi tei ite ia ˈna e tei riaria. Parau ihora râ Iesu ia ratou: “Ia itoito outou! O vau teie, eiaha e mǎtaˈu.”+ 51  Haere atura oia i nia i te poti ia ratou ra e faaea ihora te mataˈi. Maere roa ihora te mau pǐpǐ, 52  aita hoi i taa ia ratou te auraa o na faraoa ta Iesu i opere e aita â ratou i maramarama ˈtura. 53  I to ratou fanoraa i te tahi aˈe pae, tapae atura ratou i Genesareta e tutau ihora i pihai iho mai.+ 54  I to ratou iho â pouraa na nia mai i te poti, ite aˈera te taata e o Iesu tera. 55  Horo atura ratou paatoa e faaara i te feia o taua tuhaa fenua ra, e afaihia maira te feia maˈi na nia i te roˈi i te mau vahi i faaroohia e to reira Iesu. 56  Na te mau oire rii, oire aore ra mataeinaa i haere ai oia, ua afaihia mai te feia maˈi i te mahora, a taparu atu ai te feia maˈi ia ˈna ia tapea noa ˈtu ratou i to ˈna hiti ahu.+ Ora roa maira te taata atoa tei tapea i to ˈna hiti ahu.

Nota i raro i te api

Hel: “veo.”
Aore ra “e tarava ra i te amuraa maa.”
Aore ra “no te feia e tarava ra i te amuraa maa.”
Aore ra “menema haamanaˈoraa.”
Hiˈo i te tuhaa hau B14.
Hel: “I te maha o te araraa o te po,” oia hoi mai te area hora 3 e tae atu i te hitiraa mahana i te area hora 6.