Go na content

Go na table of contents

Den bigi konmakandra na prisiri okasi gi Yehovah en pipel

Den bigi konmakandra na prisiri okasi gi Yehovah en pipel

„Meki ala sma kon makandra, iya, ala mansma, ala umasma, ala pikin, nanga ala trakondre sma di e tan na un mindri.”​—DEUT. 31:12.

1, 2. San wi o leri fu den bigi konmakandra na ini na artikel disi?

FURU yari kaba Yehovah Kotoigi e hori distrikt kongres nanga internationaal kongres. Furu fu wi go na den prisiri okasi disi. Kande wi go furu leisi srefi na ini den someni yari di pasa.

2 Dusundusun yari pasa a pipel fu Gado ben e hori santa konmakandra tu. Meki wi luku wan tu fu den bigi konmakandra fu a pipel fu Gado na ini Bijbel ten èn fa den ben de leki den wan di wi abi now na ini a ten disi. Wi o luku tu fu san ede a bun fu go na den konmakandra disi.​—Ps. 44:1; Rom. 15:4.

PRENSPARI KONMAKANDRA FU OWRUTEN ÈN FU A TEN DISI

3. (a) San pasa na a fosi konmakandra fu a pipel fu Yehovah na ini Bijbel ten? (b) Fa den Israelsma ben sabi o ten den ben musu kon makandra?

3 A fosi bigi konmakandra di Bijbel e taki fu en, ben de di ala den Israelsma ben go na a futu fu Sinai-bergi fu arki san Yehovah ben o taigi den. Disi ben de wan prenspari okasi trutru na ini a historia fu a tru anbegi. Na a konmakandra dati Yehovah sori den Israelsma a krakti fu en èn a gi den en Wèt. A ben de wan dei di den no ben o frigiti noiti. (Eks. 19:2-9, 16-19; leisi Eksodes 20:18; Deuteronomium 4:9, 10.) Na a dei dati den Israelsma tron wan spesrutu pipel gi Gado. A no langa baka a konmakandra na Sinai-bergi, Yehovah taigi Moses fa a ben musu meki a pipel sabi taki den ben musu kon makandra. A taigi Moses taki a ben musu meki tu trompeti fu solfru. Te den ben o bro den tu trompeti disi, den Israelsma ben o sabi taki den ben musu go na „a mofodoro fu a konmakandra-tenti” (Num. 10:1-4). Prakseri nomo fa a pipel ben e prisiri na den konmakandra disi!

4, 5. Fu san ede den konmakandra di Moses nanga Yosua seti ben de so prenspari?

4 Di den Israelsma ben de na ini a sabana sowan 40 yari kaba, Moses seti wan konmakandra baka gi a heri pipel. Disi pasa na wan tumusi prenspari ten na ini a historia fu a nyun pipel Israel, fu di den ben de fu go na ini a Pramisi Kondre. Sobun, a ben de wan bun ten gi Moses fu memre den na ala san Yehovah du gi den èn san a ben o du gi den ete.​—Deut. 29:1-15; 30:15-20; 31:30.

5 A kan taki na a srefi konmakandra dati Moses ben sori den taki den ben musu hori konmakandra doronomo èn taki Gado pipel ben musu kisi leri doronomo. Na ini den Sabat-yari, te den ben o hori a Kampufesa, ala den man, uma, pikin nanga trakondre sma di ben e tan na ini Israel, ben musu kon makandra na a presi di Yehovah ben taki. Drape den ben musu ’arki èn leri ala den wèt, so taki den ben kan lespeki Yehovah èn so taki den ben kan du ala san skrifi na ini den wèt’. (Leisi Deuteronomium 31:1, 10-12.) A ben de krin taki Yehovah ben wani en pipel fu kon makandra, so taki den ben kan leri den wèt fu en èn so taki den ben kan sabi san na a wani fu en. Bakaten di den Israelsma teki a Pramisi Kondre abra, Yosua seti wan konmakandra gi a pipel. Na a ten dati tra pipel di no ben e dini Gado, ben e libi na den lontu. Sobun, den ben abi deki-ati fanowdu fu tan dini Yehovah nanga den heri ati. Na a konmakandra dati, a pipel meki a seryusu pramisi fu tan dini Gado.​—Yos. 23:1, 2; 24:1, 15, 21-24.

6, 7. Sortu prenspari kongres hori na ini a ten di pasa?

6 Na ini a ten disi prenspari konmakandra hori tu. Na den konmakandra disi den tyari son sani kon na krin di abi fu du nanga a fasi fa sani seti na ini na organisâsi èn a fasi fa wi e frustan son Bijbeltekst (Odo 4:18). Na ini 1919, den Bijbel Ondrosukuman ben abi den fosi bigi konmakandra, baka a Fosi Grontapufeti. Den ben hori en na ini Amerkankondre na Cedar Point, Ohio èn 7000 sma ben kon. Na a kongres dati den meki bekènti taki Gado pipel ben o du moro muiti fu preiki na heri grontapu. Na ini 1922 den hori wan kongres na a srefi presi, neigi dei langa. Brada Joseph F. Rutherford ben hori wan moi lezing pe a gi den arkiman deki-ati fu tan preiki na ala sei teleki Babilon a Bigiwan kisi pori. A taki: „Heri grontapu musu sabi taki Yehovah na Gado èn taki Yesus Krestes na Kownu fu ala kownu èn Masra fu ala masra di de. Disi na a moro prenspari dei. Luku, a Kownu e tiri! Unu na den sma di e fruteri fu en. Fu dati ede, preiki, preiki, preiki fu a Kownu nanga en kownukondre.” A bakapisi ben de taki den sma na a kongres nanga ala den tra sma fu Gado pipel na heri grontapu bigin preiki nanga moro faya.

7 Na ini 1931 den Bijbel Ondrosukuman ben hori wan kongres na Columbus, Ohio. Na a kongres dati den ben breiti srefisrefi fu teki a nen Yehovah Kotoigi. Na ini 1935 wan kongres ben hori na Washington, D.C., pe Brada Rutherford tyari kon na krin suma na „a bigi ipi sma” di „tanapu na fesi a kownusturu èn na fesi a Pikin Skapu” soleki fa a buku Openbaring e taki (Openb. 7:9-17). Bakaten na ini 1942 di a Di Fu tu Grontapufeti ben de, Brada Nathan H. Knorr hori a moi lezing „Freide man tan fu ala ten?” Na ini a lezing a fruteri san na a „redi ogri meti” di Openbaring 17 e taki fu en. A taki tu dati den ben o abi fu preiki furu ete baka a feti.

8, 9. Fu san ede son kongres ben spesrutu trutru?

8 Na ini 1946 den hori a „Prisiri pipel” Kongres. Brada Knorr hori wan moi lezing di ben nen „Den problema fu seti sani baka èn fu meki a wroko kon moro bigi”. Na ini a lezing a taki dati den ben wani meki Betel na Brooklyn kon moro bigi so taki moro sma ben kan tan drape èn so taki den ben kan druk moro buku. Wan brada di ben de na tapu a podium di a lezing dati ben e hori, fruteri taki di den arkiman yere disi den bigin naki anu èn den no ben wani tapu. A ben e tanapu fara, ma toku a ben man si fa den arkiman ben de nanga bigi prisiri. Na ini 1950 wan internationaal kongres ben hori na New York City. Den arkiman ben breiti fu kisi a Nyun-Grontapuvertaling fu den Kresten Griki Buku fu Bijbel na ini Ingrisitongo. Bakaten den vertaal den tra pisi fu Bijbel tu na ini a Ingrisitongo fu a ten disi èn den poti Gado nen baka na den presi pe a ben skrifi fosi.​—Yer. 16:21.

9 Wan tu moi kongres di sma no o frigiti noiti na den wan di den hori na ini kondre pe den ben e frufolgu Yehovah Kotoigi fosi èn pe lanti ben tapu a preikiwroko. Adolf Hitler ben pramisi taki a ben o figi ala Yehovah Kotoigi puru na ini Doisrikondre. Ma na ini 1955, Yehovah Kotoigi hori wan kongres na ini Nuremberg na a srefi presi pe Hitler nanga den bakaman fu en ben e kon makandra. Furu fu den 107.000 brada nanga sisa di ben de drape ben breiti so te, taki den bigin krei! Na ini 1989, dri „Dini Gado fayafaya” kongres ben hori na ini Polen èn 166.518 brada nanga sisa ben go. Furu fu den ben komoto fu Tyeko-Slowâkia, den kondre di ben de Sovyet-Unie fosi, nanga tra kondre fu Owstu-Europa. Gi sonwan fu den a ben de a fosi leisi di den ben go na wan konmakandra fu moro leki 15 noso 20 anbegiman fu Yehovah. Na ini 1993 a „Leri fu Gado” Internationaal Kongres ben hori na Kiev na ini Ukraini. Prakseri nomo fa ala sma ben e prisiri fu si fa 7402 sma ben e teki dopu! Kande disi na a moro bigi grupu fu Yehovah Kotoigi di dopu na ini wán dei.​—Yes. 60:22; Hag. 2:7.

10. Sortu kongres spesrutu gi yu èn fu san ede?

10 Kande wan tu distrikt kongres noso internationaal kongres de di spesrutu gi yu. Yu e memre a fosi kongres pe yu go, noso a wan pe yu teki dopu? A no de fu taki dati den kongres disi prenspari gi yu. Tan hori den na prakseri!​—Ps. 42:4.

KONMAKANDRA DI E MEKI WI PRISIRI IBRI TRON BAKA

11. Na sortu fesa den Israelsma ben musu go ibri yari soleki fa Yehovah ben taki?

11 Yehovah ben wani taki den Israelsma ben musu kon makandra dri leisi ibri yari. Den ben musu kon makandra gi a Fesa fu brede sondro srudeki, gi a Wikifesa (bakaten den ben e kari en a Pinksterfesa), èn gi a Kampufesa. Gado ben taki fu den fesa disi: „Na den dri okasi disi na ini a yari, ibri mansma fu unu musu kon na fesi a tru Masra, Yehovah” (Eks. 23:14-17). Fu di furu mansma ben sabi o prenspari den fesa disi ben de na ini na anbegi fu Yehovah, meki den ben e go nanga den heri osofamiri.​—1 Sam. 1:1-7; Luk. 2:41, 42.

12, 13. San furu Israelsma ben musu du fu go na den alayari fesa fu den?

12 Prakseri pikinso fa a ben de gi wan Israel osofamiri te den ben teki waka go na wan fu den fesa. Fu eksempre, Yosef nanga Maria ben e waka sowan 100 kilometer fu Nasaret go na Yerusalem. Efu yu ben o de nanga wan tu pikin-nengre, o langa yu denki taki a ben o teki fu waka so wan pasi? A tori fu Yesus di ben go na Yerusalem leki pikin boi, e sori taki son leisi tra famiriman noso mati ben e waka makandra tu na ini wan grupu. Prakseri nomo fa a ben o de fu waka makandra, fu sreka nyanyan makandra, èn fu yepi makandra fu feni wan sribipresi na den kontren di den no ben sabi so bun. Wi sabi taki furu ogri no ben kan miti den na pasi, fu di Yesus papa nanga mama ben libi en meki a du son sani en wawan aladi a ben abi 12 yari nomo. Prakseri nomo omeni prisiri sma ben abi na den fesa disi, spesrutu den yonguwan!​—Luk. 2:44-46.

13 Bakaten di den Israelsma ben panya go na tra pisi fu grontapu, sma fu furu tra kondre bigin go na den fesa disi tu. Na a Pinksterfesa fu a yari 33, den Dyu nanga den tra anbegiman fu Yehovah sori taki den fesa disi ben prenspari gi den trutru, fu di den ben waka bun fara fu kon na Yerusalem. Den ben komoto fu Italiakondre, Libia, Kreita, Pikin Asia, nanga Mesopotamia.​—Tori 2:5-11; 20:16.

14. Fa den Israelsma ben e firi te den ben e go na den alayari fesa fu den?

14 Ma wan tra sani ben de fu san ede den Israelsma di ben e dini Yehovah nanga den heri ati, ben prisiri na den okasi disi. Den ben lobi en taki den ben man anbegi Yehovah makandra nanga dusundusun trawan di ben lobi Yehovah tu. Fa den sma di ben de na den fesa disi ben e firi? Wi kan feni a piki tapu na aksi disi te wi e luku san Yehovah ben taki fu a Kampufesa: „Na a ten fu a fesa un musu prisiri, makandra nanga den sma di e tan na ini un foto. Sobun, un musu prisiri nanga un manpikin, un umapikin, den man nanga den uma di unu abi leki srafu, den Leifisma, den trakondre sma di e tan na un mindri, den pikin di no abi papa, nanga den uma di den masra dede. Seibi dei langa un musu hori a fesa gi Yehovah un Gado na a presi di Yehovah o sori unu. Un musu prisiri srefisrefi, bika Yehovah un Gado o blesi unu. A gron o meki furu nyanyan èn ala san unu o du o abi bun bakapisi.”​—Deut. 16:14, 15; leisi Mateyus 5:3.

FU SAN EDE WI MUSU ABI WARDERI GI DEN KONGRES FU WI?

15, 16. Sortu muiti yu ben abi fu du fu man go na wan kongres? Fu san ede yu ben breiti aladi yu meki so furu muiti?

15 Den bigi konmakandra di a pipel fu Gado ben e hori na ini owruten, na moi eksempre gi wi na ini a ten disi! Furu sani fu den konmakandra dati de a srefi leki den kongres fu wi. Na ini Bijbel ten den sma ben musu du furu muiti fu go na den konmakandra. Sonwan fu wi na ini a ten disi musu du a srefi tu. Ma toku wi breiti fu go, fu di wi sabi omeni bun den e tyari kon gi wi. Te now ete den bigi konmakandra prenspari na ini na anbegi fu wi. Den sani di wi e yere èn di wi e leri prenspari fu di den e yepi wi fu tan mati fu Gado. Den kongres e gi wi deki-ati fu gebroiki den Bijbel leri na ini wi libi èn den e yepi wi fu wai pasi gi problema. Den e gi wi deki-ati tu fu poti prakseri na sani di o meki wi de koloku, na presi fu poti prakseri na sani di e tyari soso broko-ede kon.​—Ps. 122:1-4.

16 Ala ten a ben de so taki den kongres tyari prisiri kon gi den wan di e go na den. Sma taki fu wan kongres di ben hori na ini 1946 dati a ben moi fu si fa someni dusundusun koloku Kotoigi ben de makandra na wán presi. A ben moi tu fu yere fa den arkiman ben e singi moi prèisesingi gi Yehovah aladi wan bigi grupu brada nanga sisa ben e prei poku. Den taki tu dati furu brada nanga sisa ben e yepi nanga a wroko di ben musu du na a kongres dati. Den ben breiti fu yepi den tra Kresten brada nanga sisa fu den. A de so taki yu srefi ben abi someni prisiri na wan distrikt kongres noso na wan internationaal kongres?​—Ps. 110:3; Yes. 42:10-12.

17. Sortu sani kenki na a fasi fa den brada ben e orga den kongres?

17 Son sani kenki na ini a fasi fa den brada ben e orga den kongres. Fu eksempre, son anbegiman fu Gado e memre ete di kongres ben e hori aiti dei langa. Na a ten dati den ben e hori konmakandra na mamanten, na bakadina èn na neti. Wan pisi fu a programa ben de tu pe den brada nanga sisa ben musu go na ini a preikiwroko. Son leisi a programa ben bigin neigi yuru mamanten èn a ben kaba neigi yuru na neti. Den yepiman na den kongres ben e wroko bun tranga fu sreka nyanyan gi den arkiman na mamanten, na bakadina èn na neti. Now den kongres no e hori so langa leki fosi. Furu fu den brada nanga sisa kan poti ala prakseri now na a programa, fu di ala sma e sreka den eigi nyanyan fu tyari go na a kongres.

18, 19. Sortu pisi fu den kongres yu lobi? Fu san ede?

18 Langa ten kaba den kongres abi son pisi di wi alamala lobi srefisrefi. Fu eksempre, den lezing nanga den buku di wi e kisi na den okasi disi de leki „nyanyan na a reti ten”, fu di den e yepi wi fu frustan den Bijbel leri nanga profeititori moro bun (Mat. 24:45). Wi kan gebroiki furu fu den buku disi fu yepi sma frustan den tru tori fu Bijbel moro bun. Den Bijbel drama e yepi yonguwan nanga owruwan fu si efu den e dini Yehovah nanga den heri ati trutru. Den drama e yepi wi tu fu wai pasi gi a denki fu grontapu. Den dopu-lezing e yepi wi alamala fu prakseri san na a moro prenspari sani na ini wi libi. Wi e prisiri srefisrefi fu si fa trawan e teki dopu fu sori taki den gi densrefi abra na Yehovah.

19 Iya, dusundusun yari kaba den bigi konmakandra na wan pisi fu a soifri anbegi. Den e yepi wi fu abi prisiri, den e yepi wi fu tan dini Yehovah na ini muilek ten, èn den e gi wi deki-ati fu du moro na ini a diniwroko fu wi. Den konmakandra disi na moi okasi tu fu leri sabi tra sma èn fu si fa wi na memre fu wan bigi famiri na heri grontapu. Den kongres na wan fasi fa Yehovah e blesi wi èn na so a e sori tu taki a lobi en pipel. Ibriwan fu wi wani du ala san a man fu no misi nowan kongres. Meki wi du muiti fu no misi nowan pisi srefi fu den kongres.​—Odo 10:22.