Go na content

Go na table of contents

„Du yu diniwroko dorodoro”

„Du yu diniwroko dorodoro”

„Du yu diniwroko dorodoro”

„Doe joe heri wroko fin’fini.”—2 TIMOTEYUS 4:5, Da Bijbel na ini Sranantongo.

1, 2. Ala Kresten na preikiman fu a bun nyunsu, ma san Bijbel e aksi spesrutu fu owruman?

YU NA wan Kownukondre preikiman? Efu dati de so, dan a bun fu taki Yehovah Gado tangi fu a tumusi moi grani dati. Yu de leki owruman na ini a gemeente? We, dati na ete wan bigi grani di Yehovah gi yu. Ma wi no musu frigiti taki a no de a skoroleri di wi kisi, noso a sabi di wi sabi taki, di e meki taki wi bun nofo fu du a diniwroko, noso fu teki fesi na ini a gemeente. Yehovah na a sma di e sorgu taki wi bun nofo fu du wi diniwroko, èn te son man na wi mindri e kisi a grani fu dini leki owruman, dan a de fu di den doro difrenti spesrutu markitiki na ini Bijbel.—2 Korentesma 3:5, 6; 1 Timoteyus 3:1-7.

2 Ala Kresten di gi densrefi abra na Gado e du a wroko fu wan preikiman fu a bun nyunsu, ma spesrutu den owruman musu de bun eksempre na ini a diniwroko. Gado nanga Krestes e si te owruman „e wroko tranga fu taki èn fu gi leri”, èn tra Kotoigi fu Yehovah e si dati tu (1 Timoteyus 5:17; Efeisesma 5:23; Hebrewsma 6:10-12). Ala ten wan owruman musu gi leri na wan fasi di e yepi den arkiman fu kon moro tranga na yeye fasi, fu di na apostel Paulus ben taigi Timoteyus: „Wan pisi ten sa kon pe den no sa frudrage a gosontu leri, ma akruderi den eigi lostu, den sa tyari bun furu leriman kon makandra fu switi den yesi fu den; èn den sa drai den yesi puru fu waarheid èn den sa drai go na tori di no tru. Ma hori yu frustan na wán na ini ala sani, nyan pina, du a wroko fu wan evangelie preikiman, du yu diniwroko dorodoro.”—2 Timoteyus 4:3-5.

3. San musu pasa fu sorgu taki falsi leri no pori a yeyefasi fu den wan na ini a gemeente?

3 Efu wan owruman wani sorgu taki nowan falsi leri pori a yeye fasi fu den wan na ini a gemeente, dan a musu hori ensrefi na a rai di Paulus ben gi: „Joe moesoe loekoe boen na ini alasani, . . . doe joe heri wroko fin’fini” (2 Timoteyus 4:5, Da Bijbel na ini Sranantongo). Iya, wan owruman musu ’du en diniwroko dorodoro’, noso finifini. Wan owruman di e du en diniwroko dorodoro, e poti prakseri na ala den frantwortu di a abi, a no e misi fu du nowan sani, a no e du en wroko afu-afu. So wan man de getrow na ini pikin sani.—Lukas 12:48; 16:10.

4. San kan yepi wi fu du wi diniwroko dorodoro?

4 Fu du wi diniwroko finifini no wani taki ala ten taki wi musu du moro na ini a diniwroko, ma a wani taki dati wi musu luku bun fa wi e gebroiki a ten di wi abi fu du a diniwroko. Ibri Kresten kan du moro furu na ini a diniwroko efu a seti sani bun fu de na ini a diniwroko doronomo. Efu wan owruman wani du moro na ini a preikiwroko, dan a musu seti en libi bun fu sabi fa èn o ten a o du wan sani. A musu sabi sosrefi sortu frantwortu a musu prati nanga tra sma èn fa a musu du dati (Hebrewsma 13:17). A no de fu taki dati wan owruman di sma e lespeki, e wroko tranga tu, neleki Nehemia di ben e yepi fu bow den skotu fu Yerusalem baka (Nehemia 5:16). So a de tu taki ala futuboi fu Yehovah musu teki prati doronomo tu na a Kownukondre preikiwroko.—1 Korentesma 9:16-18.

5. Fa wi musu prakseri fu a diniwroko?

5 Wi leki preikiman fu a hemel Kownukondre di seti kaba, abi wan tumusi moi wroko! A no de fu taki dati wi e warderi a grani di wi abi fu preiki a bun nyunsu na heri grontapu bifo a kaba kon (Mateyus 24:14). Aladi wi na sondusma, toku wi kan kisi deki-ati te wi luku den wortu fu Paulus: „Wi abi a gudu disi na ini tokotoko patu, so taki a krakti di bigi pasa marki ben sa de fu Gado èn no fu wisrefi” (2 Korentesma 4:7). Iya, wi kan du wi diniwroko na wan fasi di fiti, ma soso te Gado e gi wi a krakti nanga a koni fu du dati.—1 Korentesma 1:26-31.

Skèin a glori fu Gado

6. Sortu difrenti ben de na mindri a trutru Israel nanga Israel na yeye fasi?

6 Paulus e taki fu salfu Kresten te a e taki dati Gado „meki taki wi bun nofo fu de dinari fu wan nyun frubontu”. Na apostel e teki tu frubontu gersi nanga makandra, namku a nyun frubontu di meki nanga Israel na yeye fasi nanga yepi fu Yesus Krestes èn na owru Wetfrubontu di ben meki nanga a trutru Israel nanga yepi fu a Moses. Paulus taki tu dati di Moses ben saka komoto fu a Sinaibergi nanga den tu plata ston pe den Tin Komando ben skrifi na tapu, dan en fesi ben e brenki so te, taki den Israelsma no ben man tan luku en. Baka wan pisi ten wan moro seryusu problema teki den fu di „den no ben man frustan sani krin” so taki wan duku ben kon na tapu na ati fu den. Ma te den ben e drai go na Yehovah nanga den heri ati, dan a duku dati ben e komoto. Baka dati Paulus ben taki fu a diniwroko di den wan di ben de na ini a nyun frubontu ben musu du. A ben taki: „Neleki na ini wan spikri, na so a glori fu Yehovah de fu si na tapu den fesi fu wi alamala sondro taki wan sani tapu wi fesi” (2 Korentesma 3:6-8, 14-18; Exodus 34:29-35). Den „tra skapu” fu Yesus di e libi na ini a ten disi, abi a grani sosrefi fu skèin a glori fu Yehovah.—Yohanes 10:16.

7. Fa libisma kan sori a srefi glori fu Gado?

7 Fa sondu libisma kan skèin a glori fu Gado efu nowan libisma kan si a fesi fu en èn tan na libi? (Exodus 33:20) We, boiti a glori fu Yehovah srefi, dan yu abi den bigi sani di a abi na prakseri fu du, fu sori krin taki a abi a reti fu tiri nanga yepi fu a Kownukondre fu en. Den tru tori di abi fu du nanga a Kownukondre, na wan pisi fu „den bigi sani di Gado du”. Den sma di ben kisi santa yeye na a Pinksterfesa fu 33 G.T. ben bigin meki den sani disi bekènti (Tori fu den Apostel 2:11). A yeye dati ben yepi den fu man du a diniwroko di den ben kisi fu du.—Tori fu den Apostel 1:8.

8. Sortu fasti bosroiti Paulus ben teki ini a tori fu a diniwroko?

8 Paulus ben teki a fasti bosroiti taki noti no ben musu tapu en fu du en diniwroko dorodoro. A ben skrifi: „Gado sori wi sari-ati èn a gi wi a diniwroko disi. Dati meki wi no lasi-ati; ma wi no du den syen sani moro di wi ben du na wan kibri fasi, fu di wi no e wroko nanga triki èn fu di wi no e drai a wortu fu Gado. Wi sori sma a waarheid krin, èn wi tron bun eksempre gi a konsensi fu ala sma na fesi Gado” (2 Korentesma 4:1, 2). Nanga yepi fu a sani di Paulus e kari „a diniwroko disi”, a waarheid e kon na krin èn a leti fu Gado e skèin na ala sei.

9, 10. Fa wi kan sori a glori fu Yehovah?

9 Paulus ben e poti prakseri na a Sma pe ala trutru leti nanga ala yeye leti e komoto, di a skrifi: „Gado na a wan di ben taki: ’Meki a leti skèin komoto fu a dungru’, èn a skèin na tapu wi ati fu gi wi ati leti, so taki wi kan sabi a glori fu Gado di de fu si na a fesi fu Krestes” (2 Korentesma 4:6; Genesis 1:2-5). Fu di wi kisi a bigi grani fu de dinari fu Gado, dan meki wi krin wisrefi so taki wi kan de leki spikri di e skèin a glori fu Yehovah.

10 Sma di de na dungru na yeye fasi no man si a glori fu Yehovah, noso a fasi fa Yesus, a Moro Bigi Moses, sori a glori dati. Ma leki futuboi fu Yehovah, wi e kisi a tumusi moi leti fu den Santa Buku èn wi e skèin a leti dati baka gi trawan. Efu iniwan sma na ini a ten disi wani komoto na ini a dungru na yeye fasi, dan a abi a leti fu Gado fanowdu. Fu dati ede wi de nanga furu prisiri èn nanga furu faya te wi e gi yesi na a komando fu Gado fu meki leti skèin komoto fu a dungru so taki Yehovah kan kisi glori.

Meki yu leti skèin te yu e hori oso-bijbelstudie

11. San Yesus ben taki fu a meki di wi musu meki wi leti skèin? San na wan fasi fa wi kan du dati na ini a diniwroko fu wi?

11 Yesus ben taigi den bakaman fu en: „Unu na a leti fu grontapu. Wan foto no man kibri te a de na tapu wan bergi. Te sma leti wan lampu, dan den no e poti en na ondro wan baki, ma den e poti en na wan hei presi so taki a e skèin na tapu ala sma ini na oso. Sosrefi, meki ala sma si a leti fu unu, dan den kan si den bun di unu e du èn den kan gi un Tata di de na hemel glori” (Mateyus 5:14-16). A bun fasi fa wi e tyari wisrefi, kan meki taki trawan gi Gado glori (1 Petrus 2:12). So a de tu taki den difrenti fasi fa wi e du a preikiwroko e gi wi someni okasi fu meki wi leti skèin. Wan fu den moro prenspari marki fu wi na fu skèin a yeye leti di de fu feni na ini Gado Wortu fu di wi o hori bun oso-bijbelstudie. Disi na wan prenspari fasi fa wi kan du a diniwroko fu wi dorodoro. Sortu rai kan yepi wi fu hori bijbelstudie di e naki na ati fu den wan di e suku waarheid?

12. San begi abi fu du nanga a hori fu oso-bijbelstudie?

12 Te wi e begi Yehovah fu kan abi bijbelstudie, dan dati e sori taki wi e angri trutru fu hori bijbelstudie. A e sori tu taki wi e si taki a de prenspari fu yepi trawan fu kon kisi a koni fu Gado (Esekièl 33:7-9). Wi kan abi a fasti frutrow taki Yehovah sa arki den begi fu wi èn taki a sa blesi den seryusu muiti di wi e du na ini a diniwroko (1 Yohanes 5:14, 15). Ma wi no e begi nomo fu feni wan sma nanga suma wi kan bigin wan oso-bijbelstudie. Baka te wi bigin studeri nanga wan sma, dan a bun fu begi èn fu denki dipi fu den spesrutu sani di a bijbelstudenti dati abi fanowdu. Disi sa yepi wi fu hori ibriwan fu den studie na wan fasi di e tyari wini kon gi a bijbelstudenti.—Romesma 12:12.

13. San kan yepi wi fu hori bun oso-bijbelstudie?

13 Fu kan hori bun oso-bijbelstudie, wi musu sreka wisrefi bun, ibri leisi te wi e go baka na a sma. Efu wi firi leki wi no bun nofo fu du a wroko dati, dan a kan de wan bigi yepi gi wi fu luku fa a Gemeente Bukustudie opziener e luku den kapitel nanga wi, ibri wiki. Ten na ten, wi kan kisi na okasi fu wroko makandra nanga Kownukondre preikiman di sabi fa fu hori oso-bijbelstudie. A no de fu taki dati wi musu luku spesrutu fa Yesus Krestes ben e denki èn fa a ben e gi leri.

14. Fa wi kan doro na ati fu wan bijbelstudenti?

14 Yesus ben e prisiri fu du a wani fu en Tata na hemel èn a ben prisiri taki a ben man fruteri tra sma den sani fu Gado (Psalm 40:8). A ben abi safri-fasi èn a ben man doro na ati fu den wan di ben e arki en (Mateyus 11:28-30). Meki wi du muiti fu dati ede fu doro na ati fu den bijbelstudenti fu wi. Fu man du dati wi musu sreka wisrefi ibri leisi te wi o hori wan bijbelstudie, aladi wi e hori a situwâsi fu a studenti na prakseri. Leki eksempre, efu a komoto na ini wan kulturu pe sma no e bribi na ini Bijbel, dan a kan taki wi sa abi fu overtoigi en taki san Bijbel e taki, de so trutru. Efu dati de so, dan a kan taki wi sa abi fu leisi furu bijbeltekst nanga en fu man doro a marki dati.

Yepi den studenti fu kon frustan den agersitori

15, 16. (a) Fa wi kan yepi wan bijbelstudenti di no e frustan wan agersitori di de fu feni na ini Bijbel? (b) San wi kan du te wan fu den buku fu wi abi wan agersitori na ini di son bijbelstudenti no man frustan?

15 A kan taki wan bijbelstudenti no e frustan wan spesrutu agersitori di de na ini Bijbel. Leki eksempre, kande a no e frustan san Yesus ben wani sori wi di a taki dati sma ben musu poti wan lampu na wan hei presi (Markus 4:21, 22). Yesus ben e taki fu wan fositen lampu di yu ben musu lai nanga oli èn di ben abi wan pisi titei pe yu ben kan leti faya gi en. Sma ben e poti so wan lampu na tapu wan hei sani di den ben meki spesrutu gi dati, so taki leti ben kan skèin na ini a heri kamra pe den ben poti en. Kande wi abi fu go ondrosuku wortu soleki „Lamp” nanga „Lampestandaard” na ini buku soleki Inzicht in de Schrift fu man fruteri a sma san na agersitori fu Yesus ben wani taki. * Ma a abi furu wini te wi sreka wisrefi fu fruklari den sani gi a studenti na wan fasi di a man fu frustan!

16 Kande wan fu den buku di wi e gebroiki fu studeri Bijbel abi wan agersitori na ini di wan studenti no man frustan. Teki yu ten fu fruklari na agersitori gi en, noso gebroiki wan tra agersitori di e tyari a srefi penti kon na krin. Kande a buku e sori taki a de prenspari fu abi wan bun trowpatna èn fu wroko makandra na wan bun fasi, fu kan meki wan trowlibi waka bun. Kande a buku e agersi a tori disi nanga wan man di e gebroiki titei fu buweigi go kon na loktu. Te fu kaba a e lusu a titei, èn dan a e drai kopri na loktu, aladi a e frutrow tapu wan trawan fu grabu en hori so taki a no fadon kon na gron. Efu dati no de so krin, dan yu kan gebroiki wan tra agersi di e sori moro krin taki wan bun trowpatna de prenspari èn taki trowpatna musu sabi fa fu wroko makandra. Yu ben kan teki a tori gersi nanga a fasi fa tu wrokoman musu wroko makandra na wan bun fasi fu man puru lai na ini wan boto.

17. San wi kan leri fu a fasi fa Yesus gebroiki agersitori?

17 Fu man gebroiki wan tra agersitori, yu sa abi fu sreka yusrefi na fesi. Toku, dati na a fasi fu sori taki wi wani yepi a bijbelstudenti trutru. Yesus gebroiki makriki agersitori fu tyari sani kon na krin di ben dangra pikinso. A Bergitaki fu en e gi wi wan tu eksempre fu disi èn Bijbel e sori wi taki a fasi fa Yesus gi leri ben e doro na ati fu en arkiman (Mateyus 5:1–7:29). Nanga pasensi Yesus fruklari fa sani de, fu di a ben e broko en ede nanga sma trutru.—Mateyus 16:5-12.

18. Sortu rai wi e kisi ini a tori fu bijbeltekst di kari na ini den buku fu wi?

18 Te wi e broko wi ede nanga trawan trutru, dan dati sa gi wi deki-ati fu ’taki-go-taki-kon nanga den fu den Santa Buku’ (Tori fu den Apostel 17:2, 3). Disi wani taki dati wi musu studeri èn begi, èn taki na wan koni fasi wi musu gebroiki den buku di „a getrow èn koni futuboi” seti gi wi (Lukas 12:42-44). Leki eksempre, a buku Sabi di e tjari joe go na têgo libi e taki fu wan lo difrenti bijbeltekst. * Fu di furu presi no de na ini a buku, meki son leisi den e kari a bijbeltekst nomo. Te yu e studeri nanga wan sma, dan a de prenspari fu leisi èn fu fruklari awinsi wan tu fu den bijbeltekst dati. Bika te yu luku en bun, dan den sani di wi e leri sma, abi fu du nanga a Wortu fu Gado, èn a wortu dati abi furu krakti (Hebrewsma 4:12). Tan poti prakseri na tapu a Bijbel ibri tron te yu e studeri nanga a sma, fu di yu e gebroiki furu fu den bijbeltekst di de na ini den paragraaf. Yepi a studenti fu kon frustan san Bijbel e taki fu wan spesrutu tori, noso wan spesrutu fasi fa wan sma e tyari ensrefi. Pruberi fu sori a sma sortu wini a kan abi gi en te a gi yesi na Gado.—Yesaya 48:17, 18.

Poti aksi di e yepi sma fu prakseri bun fu wan tori

19, 20. (a) Fu san ede wi musu gebroiki aksi di musu meki wan bijbelstudenti fruteri fa a e prakseri, te wi e hori wan oso-bijbelstudie? (b) San wi kan du efu wan spesrutu tori de di wi musu poti moro prakseri na tapu?

19 A koni fasi fa Yesus gebroiki aksi ben yepi sma fu prakseri-go-prakseri-kon fu sani (Mateyus 17:24-27). Efu wi e poti aksi di musu meki wan bijbelstudenti fruteri fa a e prakseri, sondro taki wi meki a firi syen, dan den piki fu en kan tyari kon na krin fa a e prakseri fu wan tori. Wi kan kon si taki a abi son denki ete di no e kruderi nanga Bijbel. Leki eksempre, kande a e bribi na ini a Dri-wánfasi. Na ini kapitel 3, a Sabi-buku e sori taki a wortu „Dri-wánfasi” no de fu feni na ini Bijbel srefi. A buku e taki fu bijbeltekst di e sori taki Yehovah nanga Yesus no de a srefi sma èn taki a santa yeye na a krakti fu Gado, a no de wan sma. Kande a bun kaba efu yu leisi èn taki fu den bijbeltekst di kari drape. Ma san yu musu du efu moro de fanowdu? A kan taki baka te yu studeri nanga a sma a tra leisi, yu sa abi fu poti ten na wan sei fu abi wan bun takimakandra nanga en fu a pisi tori disi nanga yepi fu wan tra buku fu Yehovah Kotoigi, soleki Moet u geloof stellen in de Drieëenheid? Baka dati yu kan gebroiki a Sabi-buku fu go doro nanga a studie.

20 Kon meki wi taki dati yu skreki fu yere fa a studenti e denki fu wan tori, noso taki a sani dati e meki yu lasi-ati srefi. Efu a abi fu du nanga smoko noso nanga wan tra muilek tori, dan wi kan aksi a sma efu wi kan go doro nanga a studie, aladi wi o taki a tori go moro fara wan tra leisi. Efu wi sabi taki a studenti e smoko ete, dan dati e gi wi na okasi fu luku pe sani skrifi di wi kan gebroiki fu yepi a sma fu go na fesi na yeye fasi. Te wi e du muiti fu doro na ati fu a studenti, dan wi kan begi Yehovah fu yepi a sma fu go na fesi na yeye fasi.

21. San kan pasa efu wi e fiti a fasi fa wi e gi leri na a spesrutu sani di a bijbelstudenti abi fanowdu?

21 Efu wi sreka wisrefi bun, èn efu wi aksi Yehovah fu yepi wi, dan a no de fu taki dati wi sa man fiti a fasi fa wi e gi leri na san a bijbelstudenti abi fanowdu. Safrisafri wi sa man yepi a sma fu kisi dipi lobi gi Gado. Wi kan yepi a sma sosrefi fu kisi lespeki nanga warderi gi na organisâsi fu Yehovah. A e gi bigi prisiri te bijbelstudenti e agri taki ’Gado de na wi mindri trutru’! (1 Korentesma 14:24, 25) Meki a de so fu dati ede taki wi e hori bun oso-bijbelstudie èn taki wi du ala san wi man fu yepi trawan fu tron disipel fu Yesus.

Wan gudu di wi musu kibri bun

22, 23. San wi musu du efu wi wani du wi diniwroko dorodoro?

22 Fu man du wi diniwroko dorodoro, dan wi musu frutrow tapu a krakti di Gado e gi wi. Di Paulus ben e taki fu a diniwroko, dan a skrifi salfu Kresten, taki: „Wi abi a gudu disi na ini tokotoko patu, so taki a krakti di bigi pasa marki ben sa de fu Gado èn no fu wisrefi.”—2 Korentesma 4:7.

23 Awinsi wi de fu a grupu fu den salfuwan, noso wi de fu den „tra skapu”, wi alamala de leki tokotoko patu di kan broko makriki (Yohanes 10:16). Toku, Yehovah kan gi wi a krakti di wi abi fanowdu fu du a wroko fu wi awinsi sortu tesi miti wi (Yohanes 16:13; Filipisma 4:13). Meki a de so fu dati ede taki wi e frutrow Yehovah nanga wi heri ati, taki wi e si a diniwroko fu wi leki wan bigi grani, èn taki wi e du a wroko dati dorodoro.

[Futuwortu]

^ paragraaf 15 Yehovah Kotoigi tyari en kon na doro.

^ paragraaf 18 Yehovah Kotoigi tyari en kon na doro.

San yu ben sa piki?

• San owruman kan du efu den wani du a diniwroko fu den dorodoro?

• Fa wi kan hori moro bun oso-bijbelstudie?

• San yu o du efu wan bijbelstudenti no man frustan wan agersitori, noso efu yu musu fruteri en moro sani fu yepi en fu kon frustan wan tori moro bun?

[Aksi fu a tori disi]

[Prenki na tapu bladzijde 16]

Kresten owruman e gi leri na ini a gemeente èn den e yepi brada nanga sisa fu du den diniwroko moro bun

[Prenki na tapu bladzijde 18]

Te wi hori bun oso-bijbelstudie, dan dati na wan fasi fa wi kan meki wi leti skèin