Mateyus skrifi en 16:1-28

  • Den Fariseiman nanga den Saduseiman e aksi en fu du wan wondru (1-4)

  • A gist fu den Fariseiman nanga den Saduseiman (5-12)

  • Den sroto fu a Kownukondre (13-20)

    • A gemeente o bow tapu wan bigi ston (18)

  • Yesus e taigi den disipel fu en taki sma o kiri en (21-23)

  • „Efu wan sma wani waka na mi baka” (24-28)

16  Baka dati den Fariseiman nanga den Saduseiman kon na en fu tesi en. Den aksi en fu du wan wondru di e sori taki na Gado seni en kon. 2  A piki den: „Te neti e tapu, unu gwenti taki: ’A o de wan moi neti, bika hemel redi.’ 3  Te m’manten unu e taki: ’Tide a o de wan kowru dei èn alen o fadon, bika hemel redi, ma a dungrudungru.’ Unu man ferstan fa a dei o de te unu luku hemel, ma unu no man ferstan san den sani di e psa na ini a ten disi wani taki. 4  Na den ogrisma di drai baka gi Gado wani si wan wondru. Ma a wan-enkri wondru di mi o sori unu na a wan fu Yona.” Ne a gwe libi den. 5  Baka dati den disipel go na abrasei, ma den fergiti fu tyari brede. 6  Yesus taigi den: „Un musu tan na ai èn luku bun nanga a gist* fu den Fariseiman nanga den Saduseiman.” 7  Dati meki den taigi makandra: „Kande a e taki dati, fu di wi no tyari brede.” 8  Fu di Yesus ben sabi disi meki a taki: „Fu san ede unu e taki dati unu no abi brede? Unu bribi no tranga nofo. 9  Unu no e ferstan a tori ete? Unu fergiti a tori fu den feifi brede nanga den 5000 man èn omeni baskita unu ben furu nanga a brede di ben tan abra? 10  Noso unu fergiti a tori fu den seibi brede nanga den 4000 man èn omeni bigi baskita unu ben furu nanga a brede di ben tan abra? 11  Fa a du kon taki unu no man si taki mi no ben taki fu brede? Luku bun taki den Fariseiman nanga den Saduseiman no pori unu nanga a hoigrifasi fu den di de leki gist.” 12  Ne den kon ferstan taki a no ben taki dati den ben musu luku bun nanga a gist fu a brede, ma nanga a leri fu den Fariseiman nanga den Saduseiman. 13  Di Yesus doro na ini a kontren fu Sesareya Filipi, a aksi den disipel fu en: „San den sma e taki fu a Manpkin fu libisma? Suma den e denki taki na en?” 14  Den taki: „Son sma e taki dati en na Yohanes a Dopuman, trawan e taki Elia. Trawan baka e taki dati en na Yeremia, noso wan fu den profeiti.” 15  A aksi den: „Ma san unu e taki?” 16  Simon Petrus piki en: „Yu na a Krestes, a Manpkin fu a libilibi Gado.” 17  Yesus piki en: „Yu musu breiti, Simon, manpkin fu Yona, bika a no libisma meki yu kon sabi disi, ma na mi P’pa di de na hemel. 18  Mi e taigi yu tu: Yu na Petrus. Na tapu a bigi ston disi mi o bow mi gemeente èn Grebi* no o abi krakti na en tapu. 19  Mi o gi yu den sroto fu a Kownukondre fu hemel. Iniwan sani di yu o tai na grontapu, o tai kba na hemel. Iniwan sani di yu o lusu na grontapu, o lusu kba na hemel.” 20  Ne a warskow den disipel fu en fu no taigi nowan sma taki en na a Krestes. 21  Sensi a ten dati, Yesus Krestes bigin sori den disipel taki a musu go na Yerusalem èn taki den fesiman* nanga den edeman fu den priester nanga den leriman fu a Wet o meki a pina hebi. A taigi den tu taki den o kiri en, ma taki a o kon na libi baka na a di fu dri dei. 22  Ne Petrus tyari en go na wan sei èn a pir’ai gi en. A taki: „Masra, du yusrefi wan bun. Noiti a sani disi no o miti yu.” 23  Ma Yesus drai en baka gi Petrus èn a taki: „Kmoto na mi tapu, Satan! Yu wani taki mi musu fadon, bika yu no e denki leki fa Gado e denki, ma yu e denki leki fa libisma e denki.” 24  Ne Yesus taigi den disipel fu en: „Efu wan sma wani waka na mi baka, dan a no musu teri ensrefi moro, ma a musu teki en pinapostu* èn a musu tan waka na mi baka. 25  Bika a sma di wani kibri en libi, o lasi en. Ma a sma di lasi en libi fu mi ede, o feni en baka. 26  Sortu wini wan sma o feni efu a abi heri grontapu, ma a lasi en libi? Noso san wan sma o gi fu kan kisi en libi baka? 27  Bika a Manpkin fu libisma o kon nanga a glori fu en P’pa makandra nanga den engel fu en. Dan a o pai ibri sma gi den sani di a du. 28  Un kan bribi mi: Sonwan fu unu di e tnapu dyaso no o dede, fosi den si a Manpkin fu libisma e kon na ini en Kownukondre.”

Futuwortu

Noso: „srudeki”. Luku Wortubuku.
Grikitongo: „owru man”.