Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Traži Jehovu pre dana njegovog gneva

Traži Jehovu pre dana njegovog gneva

Traži Jehovu pre dana njegovog gneva

„Tražite Jehovu... tražite pravdu, tražite smernost! Valjda će vas poštedeti dan gneva Jehovinog!“ (SOFONIJA 2:3).

1. U kakvom je duhovnom stanju bila Juda kada je Sofonija započeo svoje proročko delo?

 SOFONIJA je svoje proročko delo započeo u presudnom periodu Judine istorije. Duhovno stanje nacije palo je na jako niske grane. Umesto da se uzda u Jehovu, narod je tražio vođstvo od paganskih sveštenika i astrologa. Obožavanje Vala uz rituale plodnosti bilo je rašireno u zemlji. Narodne vođe — kneževi, plemići i sudije — protivili su se baš onima koje je trebalo da štite (Sofonija 1:9; 3:3). Uopšte nije čudo što je Jehova odlučio da ’zamahne svojom rukom‘ na Judu i Jerusalim da ih uništi! (Sofonija 1:4).

2. Kakva je nada postojala za Božje verne sluge u Judi?

2 Međutim, iako je situacija bila tako loša, postojao je zračak nade. Sada je na prestolu bio Amonov sin Josija. Iako je bio još dečkić, Josija je iskreno voleo Jehovu. Ako novi kralj obnovi čisto obožavanje u Judi, kako bi to bilo ohrabrujuće za mali broj onih koji verno služe Bogu! Možda bi im se pridružili i drugi, te takođe bili sačuvani u dan Jehovinog gneva.

Zahtevi za preživljavanje

3, 4. Koja tri zahteva osoba mora ispuniti da bi bila pošteđena u „dan gneva Jehovinog“?

3 Da li bi neko zaista mogao da bude pošteđen u dan Jehovinog gneva? Da, ako bi ispunio tri uslova navedena u Sofoniji 2:2, 3. Dok budemo čitali ove stihove, obratimo naročitu pažnju na te zahteve. Sofonija je napisao: „Pre no što se sud izvrši i dan kao pleva prođe; pre neg na vas padne gnev Jehovin plameni; pre neg na vas padne dan gneva Jehovinog! Tražite Jehovu svi koji ste krotki u zemlji, koji naredbe njegove vršite; tražite pravdu, tražite smernost! Valjda će vas poštedeti dan gneva Jehovinog!“

4 Znači, da bi neko preživeo on mora da traži (1) Jehovu, (2) pravdu i (3) smernost. Ti zahtevi treba da nas i te kako zanimaju danas. Zašto? Zato što kao što su se Juda i Jerusalim suočili s danom obračuna u sedmom veku pre n. e., tako i nacije hrišćanskog sveta — zapravo, svi zli ljudi — idu ka konačnom obračunu s Jehovom Bogom u predstojećoj ’velikoj nevolji‘ (Matej 24:21). Ako neko želi da bude pošteđen u to vreme mora sada preduzeti odlučnu akciju. Kako? Tako što će tražiti Jehovu, tražiti pravdu i tražiti smernost pre nego što bude prekasno!

5. Šta danas znači ’tražiti Jehovu‘?

5 Mogao bi reći: ’Ja sam predani, kršteni Božji sluga, Jehovin svedok. Zar već ne ispunjavam te zahteve?‘ Pa, potrebno je više od predanja Jehovi. Izrael je bio predana nacija, ali u Sofonijino vreme narod u Judi nije živeo prema tom predanju. Kao posledica toga, nacija je na kraju bila odbačena. ’Tražiti Jehovu‘ danas znači da razvijemo i čuvamo srdačan lični odnos s njim ostajući povezani s njegovom zemaljskom organizacijom. To znači upoznati kako Bog gleda na stvari i voditi računa o njegovim osećanjima. Jehovu tražimo kada pažljivo proučavamo njegovu Reč, meditiramo o njoj i primenjujemo njen savet u životu. Nadalje, Jehovino vođstvo tražimo i kada se gorljivo molimo i sledimo vođstvo njegovog svetog duha, a tada produbljujemo svoj odnos s njim i pokrenuti smo da mu služimo „svim srcem svojim i svom dušom svojom i svom snagom svojom“ (Ponovljeni zakoni 6:5; Galatima 5:22-25; Filipljanima 4:6, 7; Otkrivenje 4:11).

6. Kako ’tražimo pravdu‘, i zašto je to moguće čak i u ovom svetu?

6 Drugi zahtev koji je spomenut u Sofoniji 2:3 jeste da ’tražimo pravdu‘. Većina nas je izvršila važne promene kako bismo ispunili uslove za hrišćansko krštenje, ali moramo nastaviti da podržavamo Božja pravedna merila tokom celog svog života. Neki koji su dobro počeli, dozvolili su da ih uprlja svet. Nije lako tražiti pravednost, jer smo okruženi ljudima koji na polni nemoral, laganje i druge grehe gledaju kao na nešto normalno. Pa ipak, snažna želja da ugodimo Jehovi može nadjačati bilo koju tendenciju da tražimo odobravanje sveta tako što bismo se pomešali s njim. Juda je izgubila Božju naklonost zato što je oponašala obližnje bezbožne narode. Zato, umesto da se ugledamo na svet, ’ugledajmo se na Boga‘, tako što ćemo razvijati „novu ličnost koja je stvorena po Božjoj volji u istinskoj pravednosti i lojalnosti“ (Efešanima 4:24; 5:1).

7. Kako ’tražimo smernost‘?

7 Treća stvar koja je spomenuta u Sofoniji 2:3 govori o tome da ako želimo da budemo pošteđeni u dan Jehovinog gneva, moramo ’tražiti smernost‘. Mi svakog dana dolazimo u kontakt s muškarcima, ženama i mladima koji su sve samo ne smerni. Za njih je blagost mana. Na podložnost se gleda kao na ozbiljnu slabost. Oni su zahtevni, sebični, tvrdoglavi i misle da se njihova lična „prava“ i želje moraju zadovoljiti po svaku cenu. Kako bi bilo žalosno ako bismo poprimili neke od ovih stavova! Sada je vreme da ’tražimo smernost‘. Kako? Tako što ćemo biti podložni Bogu, ponizno prihvatajući njegovu disciplinu i povinujući se njegovoj volji.

Zašto „valjda“ pošteđeni?

8. Na šta se ukazuje rečju „valjda“ u Sofoniji 2:3?

8 Zapazi šta kaže Sofonija 2:3: „Valjda će vas poštedeti dan gneva Jehovinog.“ Zašto se u obraćanju ’krotkima u zemlji‘ koristi reč „valjda“? Pa, ti krotki su preduzeli pozitivne korake, ali nije bilo mesta za samouverenost. Oni još nisu bili došli do kraja svog životnog puta vernosti. Postojala je verovatnoća da neko od njih padne u greh. Isto je i s nama. Isus je rekao: „Ko istraje do kraja, taj će biti spasen“ (Matej 24:13). Da, spasenje u dan Jehovinog gneva zavisi od toga da li nastavljamo da činimo ono što je ispravno u njegovim očima. Da li si čvrsto odlučan u tome?

9. Koje je ispravne korake preduzeo mladi kralj Josija?

9 Očigledno reagujući na Sofonijine reči, kralj Josija je bio podstaknut da ’traži‘ Jehovu. Pismo kaže: „Osme godine kraljevanja svoga, dok [Josija] još beše dete [imao je oko 16 godina], poče tražiti Boga Davida, oca svoga“ (2. Letopisa 34:3). Josija je takođe nastavio da ’traži pravdu‘ jer čitamo: „Dvadesete [„dvanaeste“, DK] godine [kada je Josija imao oko 20 godina] poče čistiti Judu i Jerusalim od visina, od idola i od likova rezanih i livenih. Pred njim se raskopaše oltari Valovi“ (2. Letopisa 34:3, 4). Josija je takođe ’tražio smernost‘, ponizno postupajući da bi ugodio Jehovi tako što je čistio zemlju od idolopoklonstva i drugih običaja krive religije. Koliko mora da su se drugi smerni radovali ovim događajima!

10. Šta se 607. pre n. e. dogodilo u Judi, i ko je bio pošteđen?

10 Mnogi Jevreji su se tokom Josijine vladavine vratili Jehovi. Međutim, većina se nakon smrti ovog kralja vratila starim putevima — običajima koji su bili totalno neprihvatljivi Bogu. Kao što je Jehova odlučio, Vavilonci su 607. pre n. e. osvojili Judu i uništili njen glavni grad Jerusalim. Pa ipak, nije sve bilo izgubljeno. Prorok Jeremija, Etiopljanin Avdemeleh, Jonadavovi potomci i drugi ljudi odani Bogu bili su pošteđeni u taj dan Jehovinog gneva (Jeremija 35:18, 19; 39:11, 12, 15-18).

Božji neprijatelji — pazite!

11. Zašto je danas izazov ostati veran Bogu, i šta bi bilo dobro da osmotre neprijatelji Jehovinog naroda?

11 Dok očekujemo dan Jehovinog gneva nad ovim zlim sistemom, ’suočavamo se s raznim kušnjama‘ (Jakov 1:2). U mnogim zemljama koje tvrde da poštuju slobodu obožavanja, sveštenstvo uz pomoć manipulacija koristi svoj uticaj kod svetovnih vlasti kako bi se pokrenulo žestoko progonstvo protiv Božjeg naroda. Beskrupulozni ljudi kleveću Jehovine svedoke i žigošu ih kao „opasan kult“. Ali Bog zna šta oni rade — i takvi neće proći nekažnjeno. Bilo bi dobro da njegovi neprijatelji osmotre šta se desilo drevnim neprijateljima njegovog naroda, kao recimo Filistejima. Proročanstvo kaže: „Gaza [će se] napustiti, Askalon će pustoš postati, Azot će se usred dana proterati. Akron će se iščupati.“ Filistejski gradovi Gaza, Askalon, Azot i Akron biće opustošeni (Sofonija 2:4-7).

12. Šta se desilo s Filistejom, Moavom i Amonom?

12 Proročanstvo dalje nastavlja: „Čuo sam ja hule Moavske i uvrede Amonskih sinova, kad moj narod ružiše i besno se podigoše na međe njegove“ (Sofonija 2:8). Egipat i Etiopija su doduše patili od ruku vavilonskih osvajača. Ali kakva je bila Božja presuda protiv Moava i Amona, nacija koje su potekle od Avrahamovog bratanca Lota? Jehova je prorekao: „Moav će kao Sodom biti, a sinovi Amonovi kao Gomor.“ Za razliku od njihovih pretkinja — Lotovih dveju ćerki koje su preživele uništenje Sodoma i Gomore — ponosni Moav i Amon neće izbeći Božje presude (Sofonija 2:9-12; Postanje 19:16, 23-26, 36-38). Gde je danas Filisteja sa svojim gradovima? Šta je s nekada ponosnim Moavom i Amonom? Koliko god da ih tražiš, ne možeš da ih nađeš.

13. Šta je arheologija otkrila u Ninivi?

13 U Sofonijino vreme, asirsko carstvo je bilo na vrhuncu svoje moći. Opisujući jedan deo kraljevske palate koji je otkrio u asirskoj prestonici Ninivi, arheolog Ostin Lajard je napisao: „Plafoni su... bili podeljeni na kvadrate, s naslikanim cvećem ili s likovima životinja. Neki su bili ukrašeni slonovačom, a svaki kvadrat je bio oivičen elegantnim ivicama i vencima. Izgleda da su grede, kao i zidovi odaja, bili obloženi ili čak i popločani zlatom i srebrom; a za drvenariju su korišćene veoma retke vrste drveta, od kojih je najuočljiviji bio kedar.“ Međutim, kao što je predskazano u Sofonijinom proročanstvu, Asirija će biti uništena, a njena prestonica Niniva biće „pustoš“ (Sofonija 2:13).

14. Kako se Sofonijino proročanstvo ispunilo na Ninivi?

14 Samo 15 godina nakon što je Sofonija izgovorio ovo proročanstvo, moćna Niniva bila je uništena, a njena kraljevska palata pretvorena u krš. Da, taj ponosni grad bio je pretvoren u prah. Do koje će mere biti opustošen živopisno je prorečeno ovim rečima: „Gem i ćuk staniće se izmeđ oglavaka [porušenih] stubova njenih. Vika će se s prozora čuti, zatiranje će na pragovima biti“ (Sofonija 2:14, 15). Veličanstvena zdanja u Ninivi biće podesna samo kao prebivalište za ćukove i gemove. Sa ulica će nestati zvukovi trgovaca, povici ratnika, pevanje sveštenika. U tim ulicama koje su nekada vrvele životom, čuće se samo neka sablasna pesma s prozora, možda žalosni poj neke ptice ili fijukanje vetra. Neka na sličan način završe svi Božji neprijatelji!

15. Šta možemo naučiti iz onoga što se desilo Filisteji, Moavu, Amonu i Asiriji?

15 Šta možemo naučiti iz onoga što se desilo Filisteji, Moavu, Amonu i Asiriji? Možemo naučiti ovo: kao Jehovine sluge, uopšte ne treba da se plašimo naših neprijatelja. Bog vidi šta rade oni koji se protive njegovom narodu. Jehova je preduzeo akciju protiv svojih neprijatelja u prošlosti, što znači da će njegove presude nad celom nastanjenom zemljom biti izvršene i danas. Međutim, biće preživelih — ’veliko mnoštvo iz svih nacija‘ (Otkrivenje 7:9). I ti možeš biti među njima — ali samo ako i dalje tražiš Jehovu, pravdu i smernost.

Teško drskim prestupnicima!

16. Šta je u Sofonijinom proročanstvu rečeno o Judinim knezovima i religioznim vođama, i zašto te reči odgovaraju hrišćanskom svetu?

16 Sofonijino proročanstvo se opet usredsređuje na Judu i Jerusalim. U Sofoniji 3:1, 2 piše: „Teško gradu buntovnom i okaljanom, gradu nasilničkom! Ne sluša glasa nikakvoga, ne prima nauka [„disciplinu“, NW]; ne uzda se u Jehovu, ne pristupa Bogu svome.“ Kako je tragično što narod nije obraćao pažnju kada je Jehova nastojao da ga disciplinuje! Bezobzirnost kneževa, plemića i sudija zaista je bila za žaljenje. Sofonija je osudio bestidnost religioznih vođa, govoreći: „Drski su mu i neverni proroci. Sveštenici njegovi skvrne svete stvari i zakon izvrću“ (Sofonija 3:3, 4). Kako ove reči dobro odgovaraju današnjoj situaciji proroka i sveštenika hrišćanskog sveta! Oni su drsko uklonili Božje ime iz svojih prevoda Biblije i naučavaju doktrine kojima se pogrešno prikazuje Onaj koga tvrde da obožavaju.

17. Zašto da nastavimo objavljivati dobru vest bez obzira da li ljudi slušaju ili ne slušaju?

17 Jehova je bio pun obzira prema svom drevnom narodu i upozoravao ga na to šta će uraditi. Slao je svoje sluge proroke — između ostalih i Sofoniju i Jeremiju — kako bi podstakao narod da se pokaje. Da, „Jehova... ne čini nepravde. Svako jutro sud svoj na svetlost iznosi, nikad ne izostaje.“ Kakav je bio odziv? „Ali ko je bezdušan taj ne zna za stid“ (Sofonija 3:5). Slično upozorenje se i danas objavljuje. Ako si objavitelj dobre vesti, ti učestvuješ u tom delu upozoravanja. Nastavi da bez prestanka objavljuješ dobru vest! Bilo da ljudi slušaju ili ne slušaju, tvoja služba je s Božjeg stanovišta uspešna dokle god je verno izvršavaš; nema potrebe da se stidiš dokle god s revnošću obavljaš Božje delo.

18. Kako će se ispuniti Sofonija 3:6?

18 Izvršenje Božje presude neće biti ograničeno na uništenje hrišćanskog sveta. Jehova proširuje svoju osudu da bi uključio sve narode: „Istrebio sam narode; razorene su kule njihove, zatro sam ulice njihove, niko njima ne prolazi; gradovi su im raskopani“ (Sofonija 3:6). Te reči su toliko sigurne da Jehova govori o uništenju kao da je ono već bilo. Šta se desilo gradovima u Filisteji, Moavu i Amonu? I šta je sa asirskom prestonicom, Ninivom? Njihovo uništenje služi kao upozoravajući primer današnjim nacijama. Bog se ne može ismejavati.

Nastavi da tražiš Jehovu

19. Koja pitanja za razmišljanje možemo sebi postaviti?

19 U Sofonijino vreme, Bog je izlio svoj gnev na one koji su zlurado ’kvarili sva dela svoja‘ (Sofonija 3:7). Isto će biti i u naše vreme. Da li vidiš dokaze da je Jehovin dan gneva blizu? Da li i dalje ’tražiš Jehovu‘ tako što njegovu Reč čitaš redovno — svakodnevno? Da li ’tražiš pravdu‘ tako što živiš moralno čistim životom u skladu s Božjim merilima? I da li ’tražiš smernost‘ tako što pokazuješ smeran, podložan stav prema Bogu i njegovim pripremama za spasenje?

20. Koja ćemo pitanja osmotriti u zaključnom članku ove serije o Sofonijinom proročanstvu?

20 Ako verno nastavimo da tražimo Jehovu, pravdu i smernost, možemo očekivati da ćemo se radovati bogatim blagoslovima već sada — da, čak i u ovim ’poslednjim danima‘ u kojima se ispituje naša vera (2. Timoteju 3:1-5; Poslovice 10:22). Ali, verovatno se pitamo: ’Na koji smo način blagoslovljeni kao današnje Jehovine sluge, i koje buduće blagoslove Sofonijino proročanstvo ističe za one koji će biti pošteđeni u danu Jehovinog gneva koji se tako brzo primiče?‘

Kako bi odgovorio?

• Kako ljudi ’traže Jehovu‘?

• Šta spada u to da se ’traži pravda‘?

• Kako možemo ’tražiti smernost‘?

• Zašto treba da nastavimo da tražimo Jehovu, pravdu i smernost?

[Pitanja za razmatranje]

[Slika na 18. strani]

Da li tražiš Jehovu putem biblijskog studija i gorljive molitve?

[Slika na 21. strani]

Budući da nastavlja da traži Jehovu, veliko mnoštvo će preživeti dan njegovog gneva