Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Dijabetes — preventivne mere

Dijabetes — preventivne mere

BROJ obolelih od dijabetesa melitusa se toliko brzo povećava da ova bolest postaje epidemija svetskih razmera. Najpoznatije su dve vrste ovog poremećaja. Jedan je dijabetes tipa 1, koji nastaje u detinjstvu i zasad ne postoji nikakva prevencija. Drugi je dijabetes tipa 2, o kom će biti reči u ovom članku. Oko 90 posto svih dijabetičara ima ovaj oblik bolesti.

Ranije se ovaj tip dijabetesa vezivao isključivo za odrasle, a odnedavno pogađa i decu. Stručnjaci tvrde da se rizik od dobijanja dijabetesa tipa 2 može smanjiti. Zato je dobro da se bolje upoznamo sa ovom podmuklom bolešću. *

Šta je dijabetes?

Dijabetes, to jest šećerna bolest, jeste stanje kod kog osoba ima previsok nivo šećera u krvi. Bolest napada normalan proces pretvaranja šećera iz krvotoka u energiju potrebnu ćelijama. Zbog toga nastaje oštećenje vitalnih organa i krvnih sudova, što ponekad vodi do amputacije prstiju na stopalu ili celog stopala, do slepila i bubrežnih oboljenja. Veliki procenat dijabetičara umire zbog srčanog udara ili šloga.

Gojaznost je jedan od glavnih faktora koji vode do nastanka dijabetesa tipa 2. Stručnjaci smatraju da gomilanje masti u području abdomena povećava rizik od dobijanja dijabetesa. Konkretno, naslage masti u pankreasu i jetri izgleda vode do narušavanja prometa šećera u krvi. Šta možete učiniti da biste smanjili rizik od dobijanja ove mučne bolesti?

Tri preventivne mere

1. Ako se nalazite u veoma rizičnoj grupi, uradite analizu šećera u krvi. Dijabetesu tipa 2 obično prethodi stanje poznato kao predijabetes, u kom je nivo šećera malo povišen. I dijabetes i predijabetes su poremećaji, ali postoji jedna razlika: dijabetes se može držati pod kontrolom, ali se ne može izlečiti. S druge strane, kod predijabetesa je moguće vratiti nivo šećera na normalne vrednosti. Problem je što kod njega nema tipičnih simptoma i zato se često ne uspostavi dijagnoza. Prema procenama, širom sveta oko 316 miliona ljudi ima predijabetes, ali mnogi nisu svesni toga. Na primer, u Sjedinjenim Državama oko 90 posto onih koji imaju predijabetes to i ne znaju.

Međutim, predijabetes nije bezazlen. Pored toga što vodi do nastanka dijabetesa tipa 2, odnedavno se povezuje i s povećanim rizikom od demencije. Ukoliko imate nekog u porodici ko boluje od dijabetesa, ako imate višak kilograma i vodite sedelački način života, možda već imate predijabetes. Laboratorijski nalazi krvi će pokazati da li je to slučaj.

2. Hranite se zdravo. Nastojte da jedete češće, ali manje porcije hrane. Umesto slatkih voćnih sokova i gaziranih napitaka, pijte vodu, čaj ili kafu. Umereno jedite integralne namirnice i izbegavajte prerađenu hranu. Jedite krto meso, ribu, koštunjavo voće i mahunarke.

3. Budite fizički aktivni. Vežbanjem ćete smanjiti nivo šećera u krvi i regulisaćete telesnu težinu. Smanjite gledanje televizije i uvedite vreme za vežbanje, savetuje jedan stručnjak.

Ne možemo promeniti svoje gene, ali možemo promeniti način života. Ulagati u svoje zdravlje vredno je svakog truda.

^ odl. 3 Probudite se! ne zagovara neki konkretan način ishrane ili režim vežbanja. Svako treba pažljivo da proceni mogućnosti koje su mu na raspolaganju i da se konsultuje s lekarem pre nego što donese ličnu odluku.