Twende kovidio oini

Twende komurya

ORUPA RWOMAKONḒONONENO 44

Tunga oupanga oupame kuna varwe ngunda omaandero aye hiye ya

Tunga oupanga oupame kuna varwe ngunda omaandero aye hiye ya

“Epanga aruhe ri raisa orusuvero rwaro.”—OMIANO 17:17.

EIMBURIRO 101 Okuungura kumwe mombwaneno

OMAPU KU MATU KATARA *

Eṱe matu hepa omapanga omawa moruveze ‘rondatumisire ondirise’ (Lesa oparagrafa 2) *

1-2. Otja ku 1 Petrus 4:7, 8, otjikeṋa tji matji tu vatere okutjinda omauzeu?

OTJA tji tu ri kuṱa komaandero ‘womayuva omasenina’ mape ya atu munu omauzeu omanene. (2 Tim. 3:1) Otjotjihorera, mehi ndi ri koutokero wa Africa mwa kara ovirwa kombunda yomatoororero. Omieze hamboumwe na kombanda yanao, ovakambure ovakwetu kaave yenene okuryanga noukutuke mena rokutja ovandu aave ru. Otjikeṋa tji tje ve vatera kutja ve tjinde omauzeu ngo? Tjiva va muna omaundiro mozonganda zovakambure mbe hina va ṱunwa i yovirwa. Omurumendu omukambure umwe wa tja: “Mongaro otja indjo, ami tjiri mba ri nondjoroka kutja mba ri pu nomapanga wandje. Eṱe aatu yanḓiparisasana.”

2 ‘Ondatumisire ondirise’ tji ya utu, eṱe matu kara nondangi kutja tu ri pu nomapanga omawa nge tu suvera. (Omavan. 7:14) Kunao ounahepero okutunga oupanga wopopezu nai. (Lesa 1 Petrus 4:7, 8.) Eṱe matu yenene okurihonga ovingi kotjihorera tja Jeremia, indu omapanga we tji ye mu vatera okutuurunga komurungu woruveze romanyoneno wa Jerusalem. * Matu horere vi ku Jeremia?

RIHONGERA KOTJIHORERA TJA JEREMIA

3. (a) Otjikeṋa tja tja tji tjita kutja Jeremia me rihumburure kokure novandu? (b) Otjikeṋa Jeremia tja raera komumutjangere po we Baruk, nu kwa kongorera tjike?

3 Ozombura ape 40, Jeremia wa turire mokati kovandu mbe ha ri ovaṱakame, tjimuna ovararanganda ve novandu tjiva mba ri omuhoko we mba zire kumwe ko Anatot. (Jer. 11:21; 12:6) Posi yokutja eye kee riṱizire ku ye omuini. Nungwari wa hungira ongaro ma ri komutjangere po we Baruk. Eṱe wina matu tjiwa ongaro ma ri mena rokutja ya tjangwa momatjangwa. (Jer. 8:21; 9:1; 20:14-18; 45:1) Indu Baruk tjaa tjanga oviṋa avihe mbya tjitwa ku Jeremia, owo ve kurisa orusuvero pokati kawo nokutengasana.—Jer. 20:1, 2; 26:7-11.

4. (a) Jehova wa ningira Jeremia kutja ma tjite tjike? (b) Otjiungura ho tja pamisa vi oupanga pokati ka Jeremia na Baruk?

4 Oure wozombura ozengi Jeremia wa rakiza Ovaisrael nouvanḓe ohunga nomanyoneno wa Jerusalem. (Jer. 25:3) Jehova wina wa ningira Jeremia okutjanga omarakiza we membo emangwa, kutja ovandu ve ritanaure komauvi wawo. (Jer. 36:1-4) Otja Jeremia na Baruk tjaave ungura kumwe otjiungura tji va pewa i Mukuru oure womieze omingi, owo tjiri va ri nomahungi nge kurisa ongamburiro yawo.

5. Matu tjiwa vi kutja Baruk wa ri epanga ewa ku Jeremia?

5 Indu tji va za nokumana okutjanga embo emangwa. Jeremia aa sokuṱaṱera kepanga re Baruk okuraera ovandu ombuze ndjo. (Jer. 36:5, 6) Baruk wa yenenisa otjiungura ho nouvanḓe nandarire kutja aatji mutwa moumba. Ripura uriri kutja Jeremia wa ri nondjoroka ndji ṱa pi indu Baruk tja ya korupanda ropendje rondjuwo ondjapuke okukatjita imbi mbya ningirwa okutjita. (Jer. 36:8-10) Ovahongore vOvajuda va zuva ihi Baruk tja tjita, nu owo ve mu rakiza kutja me ve lesere embo emangwa. (Jer. 36:14, 15) Ovahongore va tya okuraera Ombara Jojakim imbi Jeremia mbya hungira. Mena rokutja aave ripurire ku Baruk, owo ve mu raera kutja,“Ove na Jeremia kaṱareye tjimanga. Ape ningi omundu ngu me mu tjiwa poṋa pu mu ri.” (Jer. 36:16-19) Indjo tjiri ya ri ondunge ombwa.

6. Jeremia na Baruk va tjita tjike indu tji va pirukirwa?

6 Ombara Jojakim wa pindikire tjinene tja zuva omambo Jeremia nga tjanga, nga tja nyosa embo emangwa ndo na rakiza kutja Jeremia na Baruk ve kamburwe. Nungwari Jeremia kaa tira. Eye wa toora embo rarwe emangwa ne ri yandja ku Baruk. Jeremia wa raera ombuze ya Jehova ku Baruk, nu eye wa tjanga “omambo aehe, nga ri membo emangwa indi etenga.”—Jer. 36:26-28, 32.

7. Mape ya pa tjitwa tjike indu Jeremia na Baruk tjaave ungura kumwe?

7 Ovandu mba tuurunga pamwe omarorero potuingi ve kara noupanga oupame. Ripura uriri otja tjaave ungura pamwe okutjanga embo rarwe emangwa okuyarurapo indi nda nyonwa i yOmbara Jojakim, oukahu kutja Jeremia na Baruk va tjiwasana nawa nu va rira omapanga wopopezu. Otjihorera tjovarumendu vevari ovaṱakame mba matji tu vatere vi?

RAERA OMAPANGA WOYE OMERIPURA NOUMUNE WOYE

8. Otjikeṋa tji mape ya atji tu tjaere okutjita oupanga wopopezu, nu ongwaye tji tu ha sokurihahiza?

8 Mape ya a rire ouzeu kweṱe okurira ovapaturuke mena rokutja twa hihamisiwa morukapita veze. (Omiano 18:19, 24) Poo mape ya atu munu kutja katu noruveze okutunga oupanga wopopezu kuna varwe. Nandarire nao, eṱe katu sokurihahiza. Indu tji matu vanga ovakambure ovakwetu okukara puna eṱe, tji turi momauzeu, eṱe matu hepa okukara nongamburiro mu wo nai. Iho ootjiṋa tjimwe otjinanḓengu tji matu sokutjita tji matu vanga omapanga watjiri.—1 Petr. 1:22.

9. (a) Jesus wa raisa vi kutja u nongamburiro momapanga we? (b) Okurira omupaturuke ma ku ku vatere vi okukara noupanga wopopezu kuna varwe? Yandja otjihorera.

9 Jesus wa raisa ongamburiro momapanga we mokuhungira kuna wo noupaturuke nokuhinokuvehorekera otjiṋa. (Joh. 15:15) Eṱe matu yenene okuhorera ku ye mokuraera omapanga wetu ohunga noviṋa mbi tupa ondjoroka, ozongendo, nokutupindikisa. Puratena nawa omundu warwe tji ma hungire kuna ove, nu mape ya omunu kutja mu nomeripura, oumune, nozondando zemwe. Tara kotjihorera tja Cindy, ngu ri motjiwondo tjozomura 20. Eye wa pangasana nomukazendu omukandjira wena Marie-Louise ngwa ri notjiwondo tjozombura 60. Cindy na Marie-Louise aave ungura pamwe motjiungura tjokuzuvarisa Oritjaine arihe omuhukomunene, nu owo aave hungire ohunga noviṋa ovingi noupaturuke. Cindy wa tja: “Ami mba suvera okuserekarera ku nomapanga wandje mena rokutja ihi tji ndji vatera okuvetjiwa nokuvezuva nawa.” Ove tji mo hungire ku nomapanga wo ye ohunga nomeripura noumune woye nokuvepuratena nawa, tji kurisa oupanga pokati keṋu. Tjimuna Cindy, tji wa toora omukambo wokuhungira oupaturuke kuna varwe, oupanga weṋu mape ya au kurire ko.—Omiano 27:9.

OKUUNGURA PAMWE

Omapanga omawa ye ungura pamwe motjiungura tjokuzuvarisa (Lesa oparagrafa 10)

10. Otja kOmiano 27:17, ma ku kongorere tjike indu tji matu ungura pamwe novakambure ovakwetu?

10 Tjimuna tji pa tjitwa ku Jeremia na Baruk, indu tji matu ungura pamwe novakambure ovakwetu nokumuna ovikaṋena vyawo oviwa, iho matji tu vatere okurihongera ku wo nokutumbuka popezu nawo. (Lesa Omiano 27:17.) Otjotjihorera, hapo ove mo kara noumune uṋe indu epanga roye tji ma hungire ohunga nongamburiro ye nouvanḓe poo tji ma hungire ohunga na Jehova nondando ye, motjiungura tjokuzuvarisa? Ove tjiri mo mu suvere tjinene.

11-12. Okuungura motjiungura tjokuzuvarisa pu nomapanga wetu ma ku tu vatere vi okupamisa oupanga wetu? Yandja otjihorera.

11 Tara kovihorera vivari mbi mavi raisa kutja ovandu tji mave ungura pamwe motjiungura tjokuzuvarisa ku kurisa oupanga pokati kawo. Adeline, omukazendu omukambure wozombura 23, wa ningira epanga re Candice, kutja ve kazuvarise koruveze ku ku ha zuvarisirwa ko aruhe. Eye wa tja: “Eṱe aatu vanga okuzuvarisa nonḓero nokukara nondjoroka motjiungura tjokuzuvarisa. Nu aatu hepa omayanḓiparisiro kokutja tu yandje imbi oviwaviwa ku Jehova.” Hapo owo va muna vi ouwa mokuungura pamwe? Adeline wa tja: “Komaandero weyuva arihe, eṱe aatu hungire ohunga nomuano maatu ripura, ohunga nomahungi ngu twa ri nayo ku novandu nokutja Jehova we tupe vi omuhunga motjiungura tjokuzuvarisa. Omahungi otja ingo ya tjita kutja tu tjiwasane nawa.”

12 Laïla na Marianne, ovakazendu ovakambure ovakombe mba za ko France, va ya okukazuvarisa oure wovivike vitano moBangui, otjihuro ohongora tja Central African Republic. Otjihuro ho tja ri novandu ovengi. Laïla wa tja: “Ami na Marianne twa munine ouzeu, posi yokutja okuhungira noupaturuke kumwe norusuvero rwatjiri, rwa pamisa oupanga wetu. Otja tjee munu ongondjero ya Marianne, orusuvero rwe kovandu, nonḓero ye motjiungura tjokuzuvarisa, orusuvero rwandje ku ye rwe ku rira ko.” Ove ko hepa okuyenda kehi rarwe kutja u kayorokere ouwa mbwi. Oruveze aruhe tji mo zuvarisa pu novakambure ovakweṋu momaturiro mu mu zuvarisirwa, u kara noruveze okuvetjiwa nawa nokupamisa oupanga kuna wo.

TARA KOVIKAṊENA OVIWA VYOMAPANGA WOYE, NU VE ISIRA

13. Ouzeu uṋe mbu mape ya atu munu indu tji matu ungura ku nomapanga wetu?

13 Povikando tjiva tji matu ungura ku nomapanga wetu, katu tjiwa ovikaṋena vyawo oviwa uriri nungwari tu tjiwa oungundipare wawo wina. Otjikeṋa tji matji tu vatere okurira omapanga wawo wopopezu nandarire indu tji mave tataiza? Ngatu tare kotjihorera tja Jeremia rukwao. Otjikeṋa tji tje mu vatera okumuna ovikaṋena oviwa momapanga we nokuveisira?

14. Jeremia we rihonga tjike ohunga na Jehova, nu ihi tje mu vatera vi?

14 Jeremia wa tjanga embo ndi nena re, nu mape ya wa tjanga omambo wOmbeibela nge tjiukwa otja Ozombara ozondenga nozetjavari. Otjiungura ho tje mu vatera kutja ma mune otjari tja Jehova kovandu mbe he ri ohomonena. Otjotjihorera, eye aa tjiwa kutja Ombara Ahab andakuzu we ritanaura komauvi we, Jehova e tjemu vatera kutja aha munu otjiwonga tji matji yetwa keṱunḓu re ngunda e nomuinyo. (1 Ozomb. 21:27-29) Momuano otjingewo, Jeremia aa tjiwa kutja Manasse wa tjita ouvi ku Jehova okukapita Ahab. Posi yokutja, Jehova wa isira Manasse mena rokutja we ritanaura. (2 Ozomb. 21:16, 17; 2 Ekuruh. 33:10-13) Ovihorera mbyo vya vatera Jeremia okukara notjari nomuretima komapanga we wopopezu.—Eps. 103:8, 9.

15. Jeremia wa horera vi komuretima wa Jehova indu Baruk tja pandjara ombango?

15 Ripura nomuano Jeremia ma vatera Baruk indu eye tja pandjara ombango motjiungura tje. Pendje nokuhahiza epanga re, Jeremia wa raera Baruk ombuze ombwa ya Mukuru ongahu nu momuano omuwa. (Jer. 45:1-5) Matu rihongo tjike ku imbi Jeremia mbya tjita?

Omapanga omawa ye isirasana (Lesa oparagrafa 16)

16. Otja kOmiano 17:9, matu hepa okutjita vi kutja atu ha pandjara oupanga wetu kuna varwe?

16 Eṱe tjiri katu sokuundjire ko ouhomonena okuza kovakambure ovakwetu. Kunao, eṱe tji twa tjiti oupanga wopopezu, tu hepa okuungura oukukutu kutja tu ṱize oupanga mbo. Indu omapanga wetu tji ya tataiza, matu hepa okuvevyura momuano omuwa a matu ve raere ouatjiri otja kEmbo ra Mukuru. (Eps. 141:5) Nu owo tji ve tu hihamisa, matu sokuveisira. Nu tji twe ve isire, eṱe katu sokuvezemburukisa oviṋa mbi va tjita poo okuhungira kovandu varwe. (Lesa Omiano 17:9.) Ounanḓengu kweṱe nai motuveze otuzeu twi okuyandja ombango kovikaṋena oviwa vyovakambure ovakwetu pendje noungudipare wawo. Okutjita nao ku pamisa oupanga wetu, nu matu hepa omapanga wopopezu moruveze rwondatumisire ondirise.

RAISA ORUSUVERO ORUṰAKAME

17. Jeremia wa raisa vi kutja epanga ratjiri moruveze rouzeu?

17 Omuprofete Jeremia wa raisa kutja eye epanga ratjiri moruveze rouzeu. Otjotjihorera, omuhongore omunene Ebedmelek tja za nokuyama Jeremia konḓiro yondjombo yomunoko, eye aa tira kutja ovahongore mave mu hihamisa. Indu Jeremia tja zuva ohunga notjiṋa ho, eye kamwinine uriri nokuundja kutja epanga re ma ri tjindi ouzeu mbo orini. Nandarire kutja Jeremia wa ri motjovakamburwa, eye wa tjita pu ma yenene okuzeuparisa epanga re Ebedmelek ohunga nomakwizikiro wa Jehova.—Jer. 38:7-13; 39:15-18.

Omapanga omawa ye vatera ovakambure ovakwao mbe ri mouhepe (Lesa oparagrafa 18)

18. Otja kOmiano 17:17, matu sokutjita tjike indu epanga retu tji ri ri mouzeu?

18 Ndino, ovakambure ovakwetu ve muna omauzeu omengi pekepeke. Otjotjihorera, ovengi ve muna omauzeu tjimuna omanyinginyingiro wehi poo ovita. Iho tji tja tjitwa, eṱe matu yenene okuningira ovakambure ovakwetu okukara puna eṱe. Nu varwe mave yenene okuvevatera notjimariva. Posi yokutja eṱe atuhe matu yenene okukumba ku Jehova okuvatera ovakambure ovakwetu. Tji twa munu kutja omukambure omukwetu wau momuinyo, mape ya atu ha tjiwa kutja ngatu tje vi poo ngatu tjite vi. Posi yokutja eṱe atuhe matu yenene okumuvatera. Otjotjihorera, matu yenene okutwapo oruveze okukara puna ye. Matu yenene okumupuratena nombango indu tji ma hungire. Nu wina matu yenene okuhaṋasana etjangwa ndi twa suvera kuna ye. (Jes. 50:4) Otjiṋa otjinanḓengu okukara pu nomapanga wo ye indu tji mave ku hepa.—Lesa Omiano 17:17.

19. Okutunga oupanga oupame nai maku tu vatere vi moruyaveze?

19 Eṱe matu sokukondja nomasa okutunga oupanga oupame ku novakambure ovakwetu nai. Omena ra tjike? Mena rokutja ovanavita na eṱe ve kondja okutuhaṋa novizeze. Owo ve kondja okutjita kutja atu ha kara nongamburiro movakambure ovakwetu nokuisa okuvevatera. Posi yokutja ozongondjero zawo omungandjo. Owo kamaave teya ombwaneno yorusuvero rwetu. Nu kave natji mave tjiti okuteya oupanga wetu, nungwari oupanga mbo mau karerere nga aruhe.

EIMBURIRO 24 Indjeye kOndundu yaJehova

^ par. 5 Ouye u ri pokuyanda, kunao eṱe atuhe matu sokupamisa oupanga wetu ku novakambure ovakwetu. Morupa ndwi, matu ka konḓonona kutja matu rihongo tjike ku imbi mbya tjitwa ku Jeremia. Eṱe wina matu ka konḓonona kutja okutjita oupanga wopopezu ndino ma ku tu vatere vi moruveze rwomarorero.

^ par. 2 Ovitjitwa mbya tjangwa membo ra Jeremia ka vi ri mongongorasaneno.

^ par. 57 OMAKAHURURIRO WOVIPERENDERO: Otjiperendero tji matji raisa imbi mbi mavi katjitwa moruyaveze moruveze ‘rwondatumisire ondirise.’ Ovakambure ovakwetu tjiva va hakaenene ponganda yomukambure omukwao. Mena rokutja owo omapanga, mave yenene okuzeuparisasana moruveze rouzeu. Oviperendero vitatu mbyo mavi raisa kutja ovakambure mbo va tunga oupanga womasa ngunda ondatumisire ondirise ai hiya uta.