1, 2. Zbog čega je Isus volio Martu, no što pokazuje da ona nije bila savršena?

NA ŠTO pomisliš pri spomenu na Lazarovu sestru Martu? Biblija otkriva da je ona bila Isusova bliska prijateljica te da ju je on volio. Naravno, Isus je osjećao čistu i nesebičnu ljubav i prema drugim bogobojaznim ženama, primjerice prema svojoj dragoj majci Mariji i prema Martinoj sestri Mariji (Ivan 11:5; 19:25-27). Zbog čega je Isus volio Martu?

² Isus ju je volio ne samo zato što je bila gostoljubiva i marljiva nego sigurno i zato što joj je bilo stalo do duhovnih vrijednosti. Marta je istinski vjerovala u ono što je Isus naučavao. Nije nimalo sumnjala u to da je on obećani Mesija (Ivan 11:21-27). No kao i svi mi, ni ona nije bila savršena. Dok je jednom prilikom Isus bio kod nje u gostima, Marta se naljutila na svoju sestru te je zamolila Isusa da je prekori. Kazala mu je: “Gospodine, zar ne mariš što me moja sestra ostavila samu da poslužujem? Reci joj da mi pomogne!” (Pročitaj Luku 10:38-42.) Što možemo naučiti iz tog izvještaja?

3, 4. U kom je smislu Marija “izabrala bolji dio” i koji je savjet Marta nesumnjivo svim srcem prihvatila? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

³ Kako bi im pokazao zahvalnost za njihovu gostoljubivost, Isus je s Martom i Marijom odlučio podijeliti neke vrijedne duhovne misli. Marija je iskoristila priliku da nešto nauči od Velikog Učitelja, pa je “sjela do nogu Gospodinovih i slušala riječi njegove”. I Marta je to mogla učiniti. Da je tako postupila, Isus bi je nesumnjivo pohvalio zbog toga što mu je posvetila punu pažnju.

⁴ No Marta se zaokupila pripremanjem posebnog obroka i obavljanjem drugih kućanskih poslova ne bi li Isusu bilo što ugodnije u njenom domu. No zbog svega toga bila je nepotrebno napeta, pa se naljutila na Mariju. Isus je primijetio da se Marta previše trudi, pa joj je blago rekao: “Marta, Marta, brineš se i uznemiruješ zbog mnogo čega.” Dodao je da bi bilo dovoljno da je pripremila samo jedno jelo. Zatim je objasnio da Marija nije bila nemarna, rekavši: “Marija je izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti.” Marija je možda brzo zaboravila što je jela u toj posebnoj prilici, ali nikad nije zaboravila to što ju je Isus pohvalio i što je od njega dobila obilje duhovne hrane jer mu je posvetila svu svoju pažnju. Više od 60 godina poslije apostol Ivan napisao je: “Isus je ljubio Martu [i] njezinu sestru” (Ivan 11:5). Dakle, Marta je nesumnjivo svim srcem prihvatila savjet što joj ga je Isus s ljubavlju dao te je vjerno služila Jehovi do kraja života.

5. Kakav je život u današnjem svijetu u usporedbi sa životom u biblijsko doba i koje se pitanje stoga nameće?

⁵ Kakav je život u današnjem svijetu u usporedbi sa životom u biblijsko doba kad je riječ o onom što nam može odvratiti pažnju od služenja Bogu? Još davne 1953. jedan američki poduzetnik i političar u svom je izlaganju rekao: “Ljudski se rod nikad prije u povijesti nije mogao podičiti naprednim oblicima komunikacije, brzim tiskarskim strojevima, raskošno ilustriranim časopisima, radijem, filmovima i televizijom. (...) Svakog smo dana obasuti nečim novim što nam odvraća pažnju. (...) Ne tako davno mislili smo kako živimo u doba prosvijećenosti i to nam se sviđalo. No izgleda da zapravo živimo u doba kad nam puno toga odvraća pažnju od onog što je uistinu važno.” U engleskom izdanju Stražarske kule od 15. rujna 1958. pisalo je: “Kako se ovaj svijet bude bližio svom kraju, sve će nam više toga odvraćati pažnju.” Te su se riječi doista pokazale istinitima! Danas u svijetu ima puno više toga što nam može odvratiti pažnju od onog što je doista važno. Što stoga možemo učiniti kako bismo, po uzoru na Mariju, ostali usredotočeni na svoju duhovnost?

6. Kako Jehovin narod koristi svjetovnu tehnologiju?

⁶ Zemaljski dio Božje organizacije uvijek je razborito koristio svjetovnu tehnologiju kako bi promicao pravu religiju. Uzmimo za primjer “Foto-dramu stvaranja”, koja je sadržavala dijapozitive i filmove u boji popraćene zvukom. Prije Prvog svjetskog rata i tijekom njega milijuni ljudi širom svijeta pronašli su utjehu gledajući “Foto-dramu”, koja je u zaključku govorila o tome kako će Kristova Tisućugodišnja Vladavina donijeti mir. Vijest o Kraljevstvu kasnije se emitirala putem radija, pa su je čuli milijuni ljudi diljem Zemlje. Danas dobru  vijest širimo služeći se računalima i internetom, te ona dopire do ljudi u svim dijelovima svijeta, pa čak i do onih koji žive na udaljenim otocima.

7. (a) Zašto je opasno previše koristiti ono što nam svijet nudi? (b) Na što bismo naročito trebali paziti? (Vidi bilješku.)

⁷ Biblija nas upozorava da je opasno previše koristiti ono što nam svijet nudi. (Pročitaj 1. Korinćanima 7:29-31.) Kršćaninu bi se lako moglo dogoditi da počne trošiti previše vremena na nešto što samo po sebi nije loše, primjerice na hobije, čitanje knjiga, gledanje televizije, putovanja, obilaženje trgovina ili kupovanje najnovijih elektroničkih naprava i drugih stvari koje nam zapravo nisu neophodne. Puno vremena moglo bi nam oduzimati i posjećivanje društvenih mreža, dopisivanje putem mobitela, slanje elektroničke pošte te često gledanje vijesti i praćenje sportskih rezultata. Štoviše, mogli bismo postati opsjednuti time * (Prop. 3:1, 6). Ako ne pazimo na to koliko vremena trošimo na ono što nije važno, moglo bi nam se dogoditi da zanemarimo ono što je najvažnije — službu Jehovi. (Pročitaj Efežanima 5:15-17.)

8. Zašto je važno postupati u skladu sa savjetom: “Nemojte ljubiti (...) ono što je u svijetu”?

⁸ Sotona je oblikovao svoj svijet kako bi nas zaokupio i odvratio nam pažnju od služenja Jehovi. Tako je bilo u 1. stoljeću, a danas je ta činjenica još izraženija (2. Tim. 4:10). Stoga trebamo postupati u skladu sa savjetom: “Nemojte ljubiti (...) ono što je u svijetu!” Budemo li se neprestano preispitivali i trudili se živjeti u skladu s takvim savjetima, neće nam se dogoditi da nam nešto odvrati pažnju od služenja Bogu, a naša “ljubav prema Ocu” bit će sve jača. Zahvaljujući tome bit će nam lakše vršiti njegovu volju te ćemo zauvijek biti u njegovoj milosti (1. Ivan. 2:15-17).

9. Što je Isus rekao u vezi s našim simboličnim okom i kako nam je pružio dobar primjer?

⁹ Riječi koje je Isus s ljubavlju uputio Marti bile su u potpunom skladu s njegovim učenjima i načinom života. On je poticao svoje učenike neka paze na to da njihovo simbolično oko bude “bistro”, odnosno usredotočeno na vršenje Božje volje, kako bi mogli služiti Kraljevstvu bez ikakva ometanja. (Pročitaj Mateja 6:22, 33.) Isus nije bio zaokupljen materijalnim  stvarima — čak nije imao ni kuću ni zemlju (Luka 9:58; 19:33-35).

10. Kakav nam je primjer Isus pružio na početku svoje službe?

¹⁰ Isusu se tijekom njegove službe dogodilo puno toga što mu je moglo odvratiti pažnju, no on je uvijek bio usredotočen na svoj zadatak. Kad je na početku svoje službe u Kafarnaumu poučavao narod i činio čuda, ljudi su ga molili neka ne ode iz njihova grada. Isus je mogao biti polaskan time. No kako je reagirao? Kazao je: “I drugim gradovima moram objaviti dobru vijest o kraljevstvu Božjem, jer sam radi toga poslan” (Luka 4:42-44). Postupajući u skladu s tim riječima, Isus je propješačio Palestinu uzduž i poprijeko, propovijedajući dobru vijest i učeći ljude o Jehovi. Iako je bio savršen, imao je potrebe kao i svaki drugi čovjek te je ponekad bio veoma umoran jer je revno služio Bogu (Luka 8:23; Ivan 4:6).

11. Što je Isus rekao čovjeku koji se sporio sa svojim bratom i na što je upozorio one koji su ga slušali?

¹¹ U jednoj kasnijoj prilici, dok je Isus govorio svojim sljedbenicima kako da se nose s protivljenjem, jedan ga je čovjek prekinuo, rekavši mu: “Učitelju, reci bratu mojemu da sa mnom podijeli nasljedstvo!” No Isus se nije htio miješati u njihov spor. Tom je čovjeku odvratio: “Tko je mene postavio da sudim ili dijelim među vama?” Zatim je nastavio poučavati ljude, upozorivši ih neka paze da im želja za posjedovanjem materijalnih stvari ne odvrati pažnju od služenja Bogu (Luka 12:13-15).

12, 13. (a) Što je kratko prije Isusove smrti pobudilo zanimanje nekih grčkih obraćenika na židovstvo? (b) Kako je Isus reagirao kad je čuo da ga ti Grci žele upoznati i zašto je tako postupio?

¹² Tijekom posljednjeg tjedna što ga je kao čovjek proveo na Zemlji Isus je bio pod iznimno velikim pritiskom (Mat. 26:38; Ivan 12:27). Pred njim je stajalo još puno posla, a uskoro je trebao biti izveden pred sud, javno osramoćen i pogubljen na veoma okrutan način. Uzmimo za primjer ono što se dogodilo u nedjelju, 9. nisana 33. godine. Kao što je bilo prorečeno, Isus je ušao u Jeruzalem jašući na magaretu, a narod mu je klicao, govoreći da je on “onaj koji dolazi kao Kralj u ime Jehovino” (Luka 19:38). Sutradan je Isus ušao u hram i hrabro iz njega istjerao pohlepne trgovce koji su u Božjem domu iznuđivali novac od svojih sunarodnjaka (Luka 19:45, 46).

¹³ Među mnoštvom u Jeruzalemu bilo je i nekih Grka koji su se bili obratili na židovsku vjeru. Njih se Isus očito toliko dojmio da su kazali apostolu Filipu kako bi ga htjeli upoznati. No Isus nije dopustio da mu išta odvuče pažnju od važnih događaja koji su trebali uslijediti. On nipošto nije želio postati omiljen među ljudima kako bi ga oni zaštitili od Božjih neprijatelja. Znao je da mora umrijeti žrtvenom smrću. Nakon što je Andriji i Filipu ukazao na to da će uskoro umrijeti, rekao im je: “Tko ljubi svoj život, uništava ga, a tko mrzi svoj život u ovom svijetu, sačuvat će ga za život vječni.” Umjesto da udovolji znatiželji Grka koji su ga htjeli vidjeti, predložio im je da budu samopožrtvovni poput njega te im je obećao: “Ako mi tko bude služio, Otac će mu iskazati čast.” Filip je tim Grcima nesumnjivo prenio tu ohrabrujuću poruku (Ivan 12:20-26).

14. Premda je Isusu propovijedanje dobre vijesti bilo najvažnije u životu, po čemu se vidi da je bio uravnotežen?

¹⁴ Premda Isus nije dopustio da mu išta odvrati pažnju od propovijedanja dobre vijesti, nije sve svoje vrijeme  trošio na tu službu. Najmanje jednom bio je na svadbi te je tom prilikom čak doprinio radosnoj atmosferi tako što je čudom pretvorio vodu u vino (Ivan 2:2, 6-10). Također je odlazio u goste k svojim prijateljima i drugim ljudima koje je zanimala dobra vijest (Luka 5:29; Ivan 12:2). Što je još važnije, Isus je redovito odvajao vrijeme za molitvu, duboko razmišljanje i potreban odmor (Mat. 14:23; Mar. 1:35; 6:31, 32).

15. Koji je savjet Pavao dao kršćanima i kako nam je pružio odličan primjer?

¹⁵ “Skinimo i mi svaki teret”, napisao je apostol Pavao, usporedivši kršćanski život s napornom trkom. (Pročitaj Hebrejima 12:1.) Pavao je svakako živio u skladu s onim što je naučavao jer se odrekao mogućnosti da postane utjecajan židovski vjerski vođa te da tako stekne bogatstvo i slavu. On se usredotočio na ono “što je najvažnije” te je cijelim svojim bićem služio Bogu, putujući po Siriji, Maloj Aziji, Makedoniji i Judeji. Govoreći o svojoj nadi u vječni život na nebu, napisao je: “Zaboravljam ono što je iza mene i trudim se dosegnuti ono što je ispred mene, hitam k cilju, k nagradi” (Filip. 1:10; 3:8, 13, 14). Budući da Pavao nije bio oženjen, to mu je uvelike pomoglo da “neprestano i nesmetano” služi Gospodinu (1. Kor. 7:32-35).

16, 17. Kako se možemo ugledati na Pavla, bez obzira na to jesmo li u braku ili nismo? Ispričaj iskustvo koje pokazuje kako to možemo činiti.

¹⁶ Poput Pavla, neki Božji sluge odlučili su da neće stupiti u brak kako bi imali manje obiteljskih obaveza te kako bi se mogli potpuno posvetiti službi Bogu (Mat. 19:11, 12). Kršćani koji su u braku obično imaju više obiteljskih obaveza. No bez obzira na to jesmo li u braku ili nismo, svi mi možemo “skinuti svaki teret” koji bi nas mogao ometati u našoj službi. To će možda značiti da se trebamo riješiti navika koje nam nepotrebno oduzimaju vrijeme i postaviti si ciljeve koji će nam pomoći da više vremena posvetimo službi Bogu.

¹⁷ Uzmimo za primjer Marka i Claire, bračni par iz Walesa. Nakon što su završili školu, oboje su započeli s pionirskom službom te su i nakon vjenčanja nastavili služiti kao pioniri. Mark kaže: “U većoj smo mjeri pojednostavili svoj život tako što smo prodali svoju kuću i dali otkaz na poslu kako bismo mogli služiti u međunarodnom timu za gradnju.” Oni već 20 godina putuju po Africi i pomažu u gradnji dvorana. Jednom prilikom ostalo im je novca u vrijednosti od svega stotinjak kuna, no Jehova se pobrinuo da imaju ono što im treba. Claire kaže: “Jako smo sretni što svaki dan možemo služiti Jehovi. Stekli smo puno prijatelja i ništa nam ne nedostaje. Ono čega smo se odrekli zapravo je neznatno jer se ne može mjeriti s radošću koju osjećamo u punovremenoj službi.” Mnogi punovremeni sluge doživjeli su nešto slično. *

18. O kojim pitanjima možemo razmisliti?

¹⁸ A kako je s tobom? Što možeš poduzeti ako si primijetio da su ti manje važne stvari odvratile pažnju od duhovnih aktivnosti, pa više ne služiš Jehovi s jednakim žarom kao nekad? Možda bi mogao učiniti neke promjene u svojim navikama čitanja i proučavanja Biblije. O čemu je riječ? Odgovor na to pitanje saznat ćeš u sljedećem članku.