Rutoro
Desemba
/assets/ct/fa815d8e9f/images/syn_placeholder_sqr.png
es26 rup. 118-128

Desemba

Kyakabiri, Desemba 1

Desemba

Nubwo yakingura ebiteekerezo byabo, nukwo basobole kwetegereza amakuru g’Ebyahandiikirwe.—Luk. 24:45.

Abeegeswa ba Yesu bakaikiriza Ekigambo kya Ruhanga kandi baayekamba kuteeka omu nkora ebi baayegere omu bwomeezi bwabo. (Yoh. 17:6) Baitu nabwo, bateetegereze habwaki Yesu yafeeriire ha muti nk’enkozi y’ebibi. Yesu akakyetegereza ngu okugurukyagurukya kwabo kukaba kutarukuleetwa kutaba n’okwikiriza, baitu habw’okuteetegereza Ebyahandiikirwe. (Luk. 9:​44, 45; Yoh. 20:9) nahabweki akabakonyera kwetegereza amakuru g’Ebyahandiikirwe. Wetegereze omulingo yakikozere obu yayeyolekere hali abegeswa babiri abayatangatangaine omu ruguudo orukaba nirugenda Emau. Yesu ahonaaho atagambire abasaija banu nuwe oha. Oihireho akabakaguza ebikaguzo. Habwaki? Obundi akaba naagonza babaze ebi barukuteekereza n’ebibali ha mutima. Kandi nikyo baakozere. Bakamugambira ngu bakaba nibanihira Yesu kucungura Isaleri kuruga omu bulemi bw’Abarooma. (Luk. 24:​18-27) Yesu akakozesa Ebyahandiikirwe kubakonyera kwetegereza ekikaba kibaireho. Hanyuma rwebagyo oru, Yesu akamara obwire naasoborra abegeswa abandi amakuru g’obunabbi oburukukwata ha kufa kwe.—Luk. 24:​33-48. w24.10 14 ¶9-10

[Tinkora] ekintu kyona habwange nyenka, baitu ebintu binu mbibaza nkooku Isenyowe yanyegeseze.—Yoh. 8:28.

Yesu ebi yakozere n’ebiyabalize akabyegera hali Ise ow’omu iguru. Omu mulingo nugwo gumu, enyegesa n’oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe bisigikirra ha Kigambo kye. (2 Tim. 3:​16, 17) Butoosa twikara nitwijukibwa kusoma Ekigambo kya Ruhanga n’okuta omu nkora ebi turukwega. Tugasirwa muno obu twesomesa Baibuli nitukoonyerwa ebitabu byaitu ebirukusigikirra ha Baibuli. Eki kitukoonyera kurora omulingo oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe burukwikiranganiza na Baibuli eki egamba. Obu turora ngu oburagirizi obu tuhairwe nibusigikirra ha Byahandiikirwe, tweyongera kwesiga ekitebe kya Yahwe. (Bar. 12:2) Yesu akatebeza “amakuru amarungi ag’Obukama bwa Ruhanga.” (Luk. 4:​43, 44) Ekindi, akaragira abeegeswa be kutebeza ha Bukama bwa Ruhanga. (Luk. 9:​1, 2; 10:​8, 9) Kasumi kanu, boona abali omu kitebe kya Yahwe batebeza ha Bukama bwa Ruhanga ka babe nibaikara nkaha. w24.04 9 ¶5-7

Byona ebyoturagiire tulibikora, kandi nambere oratutumaga hona turagendayoga.—Yos. 1:16.

Ikara nooyesiga oburagirizi kuruga omu kitebe kya Yahwe. Omu Isaleeri eya kara, Yahwe akakozesa Musa na Yosuha kuhikyaho abantu be oburagirizi. (Yos. 1:17) Ebintu byagendega kurungi Abaisaleeri obu baaroraga abasaija banu nk’abarukukiikirra Yahwe Ruhanga. Hanyuma y’ebyasa bingi ekitebe Ekikristaayo kimazire kutandikaho, abakwenda 12 nubo baahaga oburagirizi. (Ebik. 8:​14, 15) Hanyuma guruupu egi ekafooka nkooto obu yayeteeraniziibweho abagurusi kuruga omu Yerusalemu. Habw’okuhondera oburagirizi kuruga h’abasaija banu abeesigwa, ebitebe bikaguma omu kwikiriza kandi buli kiro byakanyaga omuhendo. (Ebik. 16:​4, 5) Kasumi kanu, na itwe Yahwe atuha emigisa obu tuhondera oburagirizi kuruga omu kitebe kye. w24.07 10 ¶10

Nzoire Daudi mutabani wa Yese, omuntu omutima gwange ou gusiimire.—Ebik. 13:22.

Yahwe yagonzaaga muno Omukama Daudi. Akamweta “omuntu omutima gwange ou gusiimire.” Baitu Daudi akeejumbira omu kukora ebibi eby’amaani otwaliiremu obusiihani n’obwisi. Kusigikirra ha biragiro bya Musa, Daudi akaba asemeriire kwitwa. (Lev. 20:10; Kubar. 35:31) Baitu, Yahwe akaba naagonza kukoonyera Daudi kwegarukamu. Akasindika nabbi Nasani kubungira Daudi, noobu kiraaba ngu Daudi akaba atoolekere ngu naagonza kwegarukamu. Nasani akakozesa ekyokurorraho ekyakoonyiire Daudi kwetegereza ngu akaba akozere ebibi by’amaani. Daudi akakwatwaho muno kandi yayegarukamu. (2 Sam. 12:​1-14) Akahandiika zabuli eyayolekere ngu akaba ayegarukiremu kuruga ha mutima. (obugambo oburukwanjura Zab. 51) Zabuli egi ehuumwize abasiisi baingi kandi yabeekambisa kwegarukamu. Mali tikirukusemeza ngu Yahwe akakoonyera omuheereza we omugonzebwa Daudi kwegarukamu? w24.08 10 ¶9

Musobole kugumya ekirungi, ekirukwikirizibwa hamu n’ekihikiriire Ruhanga eki agonza.—Bar. 12:2.

Baingi nibaikiriza ngu kukuza omwana mulimo ogw’amaani muno. Obu oraaba oli muzaire ow’aine omwana omuto, nitukusiima muno habw’okukora n’amaani kumukoonyera kwombeka okwikiriza kwe. (Bir. 6:​6, 7) Omwana waawe obu agenda naakura, naasobora kutandika kukaguza ebikaguzo ebirukukwata ha ndengo za Baibuli otwaliiremu n’ezirukukwata ha ngeso. Ha kubanza, noosobora kweraliikirra habw’ebikaguzo by’omwana waawe. Noosobora kuteekereza ngu omwana waawe naakaguza ebikaguzo ebi habwokuba taine kwikiriza okugumire omuli Ruhanga n’omu Baibuli. Baitu amananu gali ngu abaana obu bagenda nibakura, basemeriire kukaguza ebikaguzo nukwo basobole kugumya okwikiriza kwabo. (1 Kol. 13:11) Nahabweki busaho kintu ekisemeriire kukuleetera kutiina. Ebikaguzo byona omwana waawe ebi akaguza ebirukukwata ha nyikiriza zaitu birole nk’omugisa ogw’okumukoonyera kukurakuraniza obusobozi bwe obw’okuteekereza. w24.12 14 ¶1-2

Tuli abo abaine okwikiriza okurukusobora kujuna obwomeezi bwaitu.—Baheb. 10:39.

Abakristaayo Abaheburaniya bakaba nibeetaaga okwikiriza okugumire kusobora kukiraho omuhito ogukaba nigugenda kwija omu Buyudaaya. (Baheb. 10:​37, 38) Yesu akaba atgambiire abahondezi be ngu obu baakurozere Yerusalemu eyehinguliriziibwe amahe, bakaba basemeriire kwirukira omu nsozi. Obuhabuzi obu bukaba nibukwataho Abakristaayo boona ka babe baali nibaikara omu rubuga rundi omu byaro. (Luk. 21:​20-24) Abantu omu kasumi ako, obu baatiinisirizibwaga amahe agaabaga nigagonza kubataahirra, bairukiraga omu mbuga eziine ebisiika nka Yerusalemu. Nahabweki, okwirukira omu nsozi kyali nikizooka nk’ekitali ky’amagezi kandi kyali nikibeetaagisa kuba n’okwikiriza okugumire. Ekindi, Abakristaayo Abaheburaniya bakaba basemeriire kwesiga abo Yesu abaakaba naakozesa kwebembera ekitebe. Nikisobora kuba ngu abo abakaba nibeebembera ekitebe baahaga oburagirizi kukoonyera boona omu kitebe kuhondera oburagirizi bwa Yesu omu kaire akahikire, n’omu mulingo oguteekaniziibwe kurungi.—Baheb. 13:17. w24.09 10 ¶9-10

Akagaba abantu nk’ebisembo.—Bef. 4:8.

Yesu obu akaba ali omu nsi, akakora ebintu byonyini ise ebi akaba naagonza akole. (Yoh. 17:4) Baitu Yesu akaba ataine nyehurra ey’erukugamba eti: ‘Obu oraaba noogonza ekintu kikorwe kurungi, osemeriire kukyekorra.’ Yesu akatendeka n’abandi kukora omulimo nugwo gumu. Akabaha obujunanizibwa obw’okurolerra entaama za Yahwe ez’omuhendo n’okwebembera omulimo ogw’okutebeza n’okwegesa. Yesu akaha abegeswa be obuhabuzi obu bakaba nibetaaga kuhurra. Akakyetegereza ngu abamu bakaba baine engeso ey’okugurukyagurukya nahabweki akabaha obuhabuzi. (Luk. 24:​25-27; Yoh. 20:27) Akabatererra kuteeka muno omutima ha kugarramu ab’oruganda amaani omu kiikaro ky’okuguteeka muno ha mirimo yabo. (Yoh. 21:15) Akabaijukya kutateeka omutima ha bujunanizibwa abandi obu basobora kutunga omu buheereza bwabo. (Yoh. 21:​20-22) Kandi akabakonyera kuhindura entekereza ey’etahikire ei bakaba baine ha Bukama nukwo bateeke omutima ha kutebeza amakuru amarungi.—Ebik. 1:​6-8. w24.10 15-16 ¶13-14

Abahikiriire baligwetwa ensi, baragiikaramuga ebiro nebiro.—Zab. 37:29.

Nitusobora kwomeera ebiro n’ebiro kakuba tuba bahulizi. Kusisanaho n’Abaisaleeri abakaba bali haihi kutaaha omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe, naitwe tuli haihi kutaaha omu nsi ya Ruhanga empyaka ey’eraganiziibwe nambere tulirora ensi neefoorwa orugonjo orurungi. (Is. 35:1; Luk. 23:43) Sitaani na badaimooni be nibaija kuba batakyaroho. (Kus. 20:​2, 3) Amadiini ag’ebisuba galiba gatakyahabisa abantu kuruga hali Yahwe. (Kus. 17:16) Nihaija kuba hatakyaroho gavumenti z’abantu ezirukutwaza kubi abo abali hansi yazo. (Kus. 19:​19, 20) Yahwe tarukwija kwikiriza omuntu weena ow’arukuleetaho akabi omu rugonjo orurungi. (Zab. 37:​10, 11) Buli hamu hoona, abantu nibaija kworobera ebiragiro bya Yahwe eby’okuhikirra ebikurakuraniza obumu n’obusinge. Abantu nibaija kuba nibagonzangana kandi nibeesigangana. (Is. 11:9) Mali kunu ka kunihira okurungi muno! Kandi kakuba tworobera Yahwe, titurukwija kwomeera habw’emyaka nke yonka, baitu nitwija kwomeera ebiro n’ebiro.—Yoh. 3:16. w24.11 9 ¶7

Amakuru ganu amarungi ag’Obukama, galitebezebwa omu nsi yoona nk’obwakaiso hali amahanga goona.—Mat. 24:14.

Obunabbi obuli omu Kyahandiikirwe kya kiro kinu buliyo nibuhikiirizibwa omu mulingo ogutakabahoga. Amakuru ag’Obukama gali omu ndimi ezirukuhingura omu 1,000, kandi kuraba ha mukura gwaitu ogwa jw.org, abantu baingi omu nsi nibahikwaho amakuru ganu. Ekindi, Yesu akagambira abeegeswa be ngu “timulimarayo embuga za Isaleeri yoona,” rundi kutebeza buli muntu, atakaizire. (Mat. 10:23; 25:​31-33) Ebigambo bya Yesu nibiija kuhikiirizibwa n’omu kasumi kaitu. Obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu kasumi kanu nibaikara omu biikaro nambere omulimo gwaitu gutangirwe. Ekindi, abaana baingi muno nibazaarwa buli dakiika. Nitukora kyona ekiturukusobora kuhikya amakuru amarungi h’abantu “nenganda nendimi.” (Kus. 14:6) Baitu amananu gali ngu titusobora kuhikyaho buli muntu omu nsi amakuru amarungi empero etakaizire. w24.05 10 ¶6-7

Tibakyali babiri, baitu omubiri gumu.—Mat. 19:6.

Yesu akakozesa ebigambo bye kuhuumuza n’okugarramu abandi amaani. Atabalize abeegeswa be omu mulingo ogw’ekiniga. (Luk. 8:​47, 48) Mali ka kyokurorraho kirungi hali banyineeka Abakristaayo! Yesu akateererra banyineeka kwikara bali beesigwa hali bakazi baabo. Akajuliza ebigambo bya Ise ayagambire ngu nyineeka asemeriire ‘kugumira hali mukazi we.’ (Mat. 19:​4-6) Ekigambo eky’Oruyonaani “agumire hali” ekyakozesiibwe omu rukarra runu nikimanyisa “kukwatira ha kintu.” Nahabweki engonzi eziri hagati ya nyineeka na mukazi we zisemeriire kuba z’amaani muno bakasisana oti rundi bakwataine. Kakuba omu hali bo akora ekintu ekirukusaaliza ow’ali na uwe omu buswere boona bakwatwaho. Nyineeka ow’aine enkoragana ey’amaani na mukazi we naija kwangira kimu kurora ebisisani eby’orwanju oby’omulingo gwona. Naija kwangira kimu “kurora ebitarumu.” (Zab. 119:37) Obu akora eki, asisana nk’ow’aragaine n’amaiso ge kutarora omukazi ondi weena naamwegomba oihireho mukazi we wenka.—Yob. 31:1. w25.01 10 ¶12-13

Ruhanga waitu . . . aganyirra kimu.—Is. 55:​7, NWT.

Okuganyira kw’abantu kugumire kwetegereza. Omulingo Yahwe aganyiramu itwe abantu abatahikiriire, nigwahukana n’omulingo tuganyirangana. Okuganyira kwa Yahwe kwembaganiza. Omuhandiiki wa zabuli akabazaaho Yahwe ati: “Baitu haroho okuganyira [kwonyini] namberoli, nukwo otinwe.” (Zab. 130:4) Ego, okuganyira kwa Yahwe kuli “kuganyira kwonyini.” Atwoleka nkooku okuganyira kwonyini kusemeriire kuba. Omu nyikara ezimu, abahandiiki ba Baibuli bakakozesa ekigambo eky’Oruhebburaniya okuganyira, ekitakozesebwa kumanyisa okuganyira okw’abantu. Yahwe obu aganyira omuntu, ekibi ky’omuntu ogu aba akiihireho kimu. Aba naasobora kwongera kuba n’enkoragana enungi na uwe. Nitusiima muno Yahwe habwokuba aikara naatuganyira, kandi obu atuganyira aba atuganyiriire kimu. w25.02 8 ¶1-3

Akaturagira kutebeza abantu, n’okubaha obwakaiso.—Ebik. 10:42.

Kuba basinguzi omu buheereza tikisigikirra ha birungi ebirugamu. Habwaki? Habwokuba tuba tuhikiiriize Yahwe n’Omwana we eki barukugonza tukole kandi eki nikyo kuha obwakaiso. Noobu tutatunga bantu ab’okubaza na bo rundi noobu banga kutuhuliiriza, nitusobora kusemererwa nitukimanya ngu nitusiimwa Isiitwe ow’omu iguru. (Nfu. 27:11) Tusemerererwa omutebezi ondi obu atunga omuntu ow’arukugonza kwega Baibuli. Omunaara gw’Omulinzi gukalengesaniza omulimo gwaitu ogw’okutebeza n’okuserra omwana ow’abuzire. Abantu baingi bagenda omu biikaro ebirukwahukana kuserra omwana ogu. Kandi obu bamuzoora omuntu ow’amuzoire tali nuwe asemererwa wenka baitu boona abeejumbiire omu kumuserra. Omu mulingo nugwo gumu, itwena twejumbira omu mulimo ogw’okufoora abantu abeegeswa, tutamu amaani kutebeza omu kiikaro kyaitu kandi tusemererwa omuntu obu atandika kwija omu nsorrokano. w24.04 18 ¶13-14

Boona abakaba baine omutima omurungi ogweteekaniize kutunga obwomeezi obutahwaho baikiriza.—Ebik. 13:48.

Mali haroho ebintu ebirukusemeza ebitulindiriire kurora nibihikirra omu kasumi ak’omumaiso! Habw’emigisa ya Yahwe nitunihira kurora abantu baingi nibatweteeranizaaho omuhito omwingi gutakatandikire. Ekindi, nikitusemeza kukimanya ngu n’omu kasumi ak’omuhito omwingi nitusobora kurora abantu baingi nibeecwaho ensi ya Sitaani kandi nibatweteeranizaaho omu kuramya Yahwe. Baitu akasumi ako katakahikire, twine omulimo gw’okukora. Omulimo ogw’okurangirra amakuru amarungi omu nsi yoona kandi ogututalyongera kukora. Ha murundi nugwo gumu, tusemeriire kugumizaamu nituhabura abantu. Abantu basemeriire kumanya ngu empero ey’obusinge bunu eri haihi kuhika. Leka okugonza oku twiniire amakuru amarungi, okugonza oku twiniire abantu kandi ekirukukirayo, okugonza oku twiniire Yahwe n’ibara lye—bitwekambise kugumizaamu nitutebeza n’obwekambi kandi tutaireho omutima kuhikya Yahwe obu aligamba ngu, “omulimo ogw’okutebeza guhoire!” w24.05 19 ¶14-16

Inywena mujwale obwebundaazi obu murukuba nimukoragana n’abandi, habwokuba Ruhanga ahakaniza ab’emyehembo, baitu ayoleka abeebundaazi embabazi enyingi muno.—1 Pet. 5:5.

Omu bwire bw’ekiro Yesu obu akaba atakaisirwe, akeegesa Petero hamu n’abakwenda be abandi isomo erikuru ery’obwebundaazi. Enyumaho, Yesu akaba asindikire Petero na Yohana kubateekaniriza ekiihuro eky’okumalirra eki akaba naagenda kulya na bo atakaisirwe. Abakwenda be nibasobora kuba baahuniriire muno kurora Yesu naakora ekintu ekyakorwaga abaheereza bonka. Yesu akaihamu ekijwaro kye ekya haruguru yakwata etawulo yagyeteega omunda, yateeka amaizi omu bbafu kandi yatandika kubanaabya ebigere. (Yoh. 13:​4, 5) Nikisobora kuba kyatwaire akaire kunaabya ebigere by’abakwenda 12 boona otwaliiremu na Yuda ow’akaba naagenda kumugobeza. Baitu habw’obwebundaazi, Yesu akakora omulimo gunu gwona. Hanyuma, Yesu akasoborra ati: “Mwetegeriize habwaki mbanaabize ebigere? Inywe munyeta ‘Omwegesa’ kandi ‘Mukama waitu,’ kandi muhikire habwokuba nukwo kiri. Nahabweki, obu kiraaba ngu nyowe, Mukama wanyu kandi Omwegesa, mbanaabize ebigere, na inywe musemeriire kunaabisangana ebigere.”—Yoh. 13:​12-14. w25.03 10 ¶9-11

Oranterekereza namagezi gawe, hanyuma olintahya omu kitinisa.—Zab. 73:24.

Kigumire kwikara tuli beesigwa hali Yahwe omu nsi enu. Baingi tibaikiriza ngu Ruhanga aroho. Emirundi erikukira obwingi, abo abajeemera Yahwe bazooka nk’abaine obwomeezi oburungi. Obu turora ebintu binu nibibaho okwikiriza kwaitu nikusobora kulengwa. Noobu kiraaba ngu nitukigumya ngu Ruhanga aroho nitusobora kugurukyagurukya obu araaba naasobora kutukoonyera. Omuhandiiki wa Zabuli 73 na uwe akatunga enyehurra nk’egi. Akarora abo abamwetoroire abatarukuhondera endengo za Yahwe nibengondeza omu bwomeezi. Ekyarugiremu, akatandika kugurukyagurukya obu kiraaba nikigasa kuheereza Ruhanga. (Zab. 73:​11-13) Kiki ekyakonyiire omuhandiiki wa zabuli kutereekereza enteekereza ye? Akeecumiitiriza ha bintu ebisobora kuhika hali abo abeebwa Yahwe. (Zab. 73:​18, 19, 27) Akateekerezaaho ebirungi ebiruga omu kuheereza Ruhanga. Na itwe nitusobora kuteekerezaaho emigisa Yahwe ei atuhaire. w24.06 25 ¶16-17

Omu bwomeezi bwanyu, mutaba n’engeso ey’okugonza sente.—Baheb. 13:5.

Omu busumi bwa Baibuli, abamu baatwazaga bagenzi baabo abanaku omu mulingo ogutali gw’obwinganiza obu nibabasuza sente ezirukukira ha zibaboohoize. Ekindi, abacwi b’emisango balyaga enguzi kandi ekyarugamuga bacwa omusango omu mulingo ogutali gw’obwinganiza. Yahwe anobera kimu ebikorwa ebi byona. (Ez. 22:12) Kikuru muno tuteekerezeeho omulingo twehurra obu kirukuhika ha sente. Weekaguze: ‘Nkira muno kumara obwire ninteekerezaaho sente n’ebintu ebi zisobora kugura? Omuntu obu anyohoza sente, ntwara obwire bwingi ntakamusaswire obu ninteekereza ngu tarukuzetaaga? Kuba na sente kindetera kwehurra ngu ninkira abandi kandi kingumira kuba mugabi? Obu ndora ab’oruganda na banyaanya itwe abaine sente, nteekereza ngu baziine habw’okuba bazigonza muno kukira nkooku bagonza Yahwe? Ngonza muno kunywana abaguuda kukira abanaku?’ Nitusobora kulinda obunywani bwaitu na Yahwe kakuba tukora kyona ekirukusoboka kurora ngu titwagonza muno sente. Kakuba tukora eki, Yahwe talitulekaho. w24.06 12-13 ¶17-18

Nkerinda ebigere byange hali omuhanda gwona omubi, Nukwo nkwatege ekigambo kyawe.—Zab. 119:101.

Tusemeriire kukurakuraniza okwegomba okuhikire. Kakuba twega ‘kunoba ebibi kandi tukagonza ebirungi,’ nitwija kugumya encwamu yaitu ey’okukora ekihikire. (Am. 5:15) Okwegomba okuhikire nikwija kutwekambisa kwikara tugumire kakuba twesanga omu nyikara ezisobora kutwohya. Tusemeriire kuta omutima ha bintu eby’omwoyo. Obu tuba tuli omu nsorrokano rundi omu buheereza, tweyongera kugumya ekihika kyaitu eky’okusemeza Yahwe. (Mat. 28:​19, 20; Baheb. 10:​24, 25) Obu tusoma Ekigambo kya Ruhanga, tukakyesomesa kandi tukakyecumiitirizaaho, tugumya encwamu yaitu ey’okugonza ebirungi n’okunoba ebibi. (Yos. 1:8; Zab. 1:​2, 3; 119:97) Ijuka ngu Yesu akagambira abeegeswa be ati: “Mwikale nimurora kandi mwikale nimusaba, nukwo mutagwa omu kwohebwa.” (Mat. 26:41) Tuba nitumuha omugisa ogw’okutukoonyera, kandi kigumya encwamu yaitu ey’okumusemeza.— Yak. 4:8. w24.07 17-18 ¶14-16

Ndakwegesaga, ndakuragirraga omu muhanda ogworarabamuga: ndakuhaburaga neriso lyange liikaire haliiwe.—Zab. 32:8.

Abo abatendeka abandi basemeriire kwegera ha mulingo Yahwe agabamu amagezi ge. Ijuka ngu Yahwe agaba amagezi okutaima. Omu mulingo nugwo gumu, na itwe tugambira abandi byona ebi tumanyire tutarukwesigaliza ekintu kyona. Titurukugonza kwesigaliza gamu h’amagezi obu nitutiina ngu ou turukwegesa naasobora kutwara obujunaanizibwa obu twine. Kandi titusemeriire kuba n’enteekereza ey’erukugamba ngu: ‘Busaho ayantendekere! Leka na uwe ayeyegese.’ Busaho muheereza wa Yahwe weena ow’asemeriire kuba n’enteekereza nk’egi. Oihireho, n’okusemererwa, titusemeriire kugarukira ha kubagambira ebi turukumanya, baitu tusemeriire “n’okuhayo obwomeezi bwaitu” kubatendeka. (1 Bas. 2:8) Nitunihira ngu na bo, “[balisobora] kwegesa abandi.” (2 Tim. 2:​1, 2) Kakuba itwena tugambira abandi ebi turukumanya twegondiize, nitwija kweyongera kutunga amagezi maingi n’okusemererwa kwingi. w24.09 29 ¶12-13

Buli omu hali itwe ali kicweka ekiteeraniziibwe ha kitaahi kyakyo.—Bar. 12:5.

Obu oraaba nooyehurra ngu toine busobozi bwona, otahwamu amaani, hataroho kugurukyagurukya oine emiringo ei osobora kukozesa kukonyera ekitebe. Noosobora kugasirwa kuraba omu kusomaho enteekereza ya Paulo erukusangwa omu 1 Abakolinso 12:​12-30. Ebigambo bya Paulo nibikyoleka kurungi ngu nk’abaheereza ba Yahwe abandi boona, na iwe oine omulimo mukuru ogu osobora kukora omu kitebe. Kora kyona ekirukusoboka kuheereza Yahwe n’okukoonyera ab’oruganda. Kigumye ngu abagurusi nibaija kuteekerezaaho obusobozi bwawe obu baraaba nibakuha emirimo ey’oraakora. (Bar. 12:​4-8) Abakristaayo boona basemeriire kwirra haihi na Yahwe, basemererwe omu kugabira abandi, kandi beetwaze omu mulingo ogurukusemeza Ruhanga. w24.11 17 ¶12-13

Yasaba [Yahwe] yarra muno.—1 Sam. 1:10.

Hana akahikwaho ebizibu bingi muno ebyamuleetiire kurra amaziga ag’enaku. Kimu ha bizibu nikyo ngu musaija we akaba aine omukazi ondi arukwetwa Penina, ayaikaraga naamusekereza. Kandi ekirukukirayo kusaasa kiri ngu Hana akaba ataine mwana, kandi Penina uwe akaba aine abaana baingi. (1 Sam. 1:​1, 2) Penina yamuseekeerezaaga butoosa habw’okuba akaba ali ngumba. Hana akabihirwa muno kuhika ha rulengo ngu ‘akarra yayanga n’okulya,’ kandi ‘akasalirwa muno’ ha mutima. (1 Sam. 1:​6, 7,10) Hana akahuumuzibwa ata? Ekintu ekyamukonyiire nukwo kugenda kuramya Yahwe ha hema. Obu akaba ali oku akeeseengereza Yahwe ati: “Obwoliba norora mali omuhito gwomuzana wawe, [onyijuke].” (1 Sam. 1: 11) Yahwe akarora okwetuntura kwe, yahurra okurra kwe, kandi hanyuma akamuha omugisa obu naamukonyera kutwara enda.—1 Sam. 1:​19, 20; 2:21. w24.12 21 ¶5-7

Nokusemererwa kwange kukaba kuli nabana babantu.—Nfu. 8:31.

Ekicunguro kitwegesa ngu Yesu afaaho muno abantu, kukira muno abeegeswa be. (Yoh. 13:1) Ekyokurorraho, Yesu akaba akimanyire ngu bimu ha bintu ebi akaba naija kukora omu nsi, bikaba bigumire muno, kukira muno eky’okwitwa omu mulingo ogw’obusaasi. Baitu Yesu akakora ebintu binu byona ebigumire hatali habwokuba ngu nikyo Yahwe akaba amuragiire kukora, baitu kukira muno akakikora habwokuba akaba naagonza abantu. Yesu akooleka ngu akaba naagonza abantu kuraba omu kubatebeza, kubeegesa, n’okubakoonyera. Na ha kiro eky’okufa kwe, Yesu akatunga obwire yanaabya abeegeswa be ebigere, kandi yabagambira ebigambo eby’okumalirra ebyabagarwiremu amaani kandi byabahuumuza. (Yoh. 13:​12-15) Kandi hanyuma, noobu kiraaba ngu akaba ali omu busaasi bw’amaani kandi ali haihi kufa ha muti, akaha omucwi w’ebiragiro ow’akaba ahanikirwe haihi na uwe okunihira obu naamugambira ngu aliba omu rugonjo. Kandi akooleka ngu naafaaho nyina, obu yasabire Yohana kumurolerra. (Luk. 23:​42, 43; Yoh. 19:​26, 27) Nahabweki, Yesu atagarukire ha kwoleka okugonza kwe okwingi obu akaba naafa honka, baitu akakwoleka obwomeezi bwe bwona obu akaba ali omu nsi. w25.01 23 ¶11

Akabonabonesebwa nukwo tutunge obusinge, kandi habw’ebihooya bye tukakizibwa.—Is. 53:​5, NWT.

Baibuli ekozesa ekyokurorraho kutwoleka obugabe oburuga omu kuganyira kwonyini. Habwokuba tuli abatahikiriire, Baibuli etulengesaniza ‘n’abairu b’ekibi.’ Baitu Yahwe obu atuganyira, tusisana nk’abairu ‘abalekiirwe kuruga omu kibi.’ (Bar. 6:​17, 18; Kus. 1:5) Obu tukimanya ngu Yahwe atuganyiire, nitusobora kusemererwa nk’omwiru ow’alekiirwe. Habw’ekicunguro Yahwe eki yatuhaire kuraba omu Mwana we, nitubazibwaho nk’abakiziibwe. (1 Pet. 2:24) Ekicunguro kitusobozesa kugarraho enkoragana yaitu na Yahwe ey’eba esiisikaire habw’okurwara omu by’omwoyo. Nkooku omuntu ow’aba akiziibwe oburwaire obw’amaani asemererwa, na itwe tusemererwa muno obu tukizibwa omu by’omwoyo kandi tukatunga enkoragana enungi na Yahwe ey’eruga omu kuganyira kwe. w25.02 11 ¶16; 12 ¶17

Obu muraikara nimukora ebintu binu, timurukwija kuruga omu kwikiriza.—2 Pet. 1:10.

Omu kyokurorraho eky’etaranta, Yesu akabazaaho abairu babiri abakaba bali beesigwa hali mukama wabo hamu n’ow’akaba atali mwesigwa. (Mat. 25:​14-30) Abairu babiri abeesigwa nibakiikirra Abakristaayo abaseeserweho amagita abeesigwa. Mukama wabo, kandi ogu nuwe Yesu, naabaraaliza, ‘kutaaha omu kusemererwa kwe.’ Batunga empeera yabo ey’omu iguru, kuraba omu kuhuumbuka okw’okubanza. (Mat. 25:​21, 23; Kus. 20:5b) Ha rubaju orundi, ekyokurorraho ekibi eky’omwiru omugara, nikiteererra abaseeserweho amagita. Omu mulingo ki? Basemeriire kukigumya ngu baikara bali beekambi kandi bali bulindaara. Kusisanaho n’ekyokurorraho eky’abaisiki, omu kyokurorraho eky’etaranta, Yesu akaba atarukumanyisa ngu abaseeserweho amagita, nibaija kuba bagara. Oihireho, akaba naasoborra ekisobora kubaho kakuba bafooka bagara. Baakulemerwe kugumya ‘okwetwa kwabo n’okukomwamu kwabo,’ kandi tibaakwikiriziibwe kutaaha omu Bukama obw’omu iguru. w24.09 22 ¶10; 23 ¶12-13

Musobole kumanya ebintu ebirukukirayo obukuru.—Baf. 1:10.

Itwena nitugonza kwehikyaho ebyetaago byaitu n’okuhikyaho ab’omu maka gaitu ebyetaago byabo. (Mug. 7:12; 1 Tim. 5:8) Obu turukuba nitucwamu kwikiriza omulimo gwona, tuteekerezaaho sente eziturukwija kutunga. Baitu kakuba tuteekerezaaho ekintu kinu kyonka, nituba nitugendera omu kurora kwonka. Ekindi obuturukuba nitugendera omu kwikiriza, nitwija kuteekerezaaho omulingo omulimo gurakwataho enkoragana yaitu na Yahwe. Nitusobora kwekaguza: ‘Omulimo gunu nigusobora kunyetaagisa kwejumbira omu bikorwa Yahwe ebi anoba?’ (Nfu. 6:​16-19) ‘Gurakwataho okuramya kwange rundi gundetere kwikara hara n’eka yange kumara akasumi kaingi?’ Eky’okugarukamu eky’ebikaguzo ebi obu kiraaba kiri ego kyakubaire ky’amagezi kutaikiriza omulimo ogu, noobu kiraaba ngu kigumire kutunga emirimo. Habwokuba nitugendera omu kwikiriza, tusemeriire kukora encwamu ezirukuwoleka ngu nitukigumya ngu Yahwe naija kutuha ebyetaago byaitu.—Mat. 6:33; Baheb. 13:5. w25.03 21 ¶5-6

Mwolekangane embabazi, musaalirirwe abandi, muganyirangane.—Bef. 4:32.

Tusemeriire kwikara niturora ab’oruganda na banyaanya itwe nkooku Yahwe abarora. Eki tukikora obu tuta omutima ha miringo yabo enungi hatali ha butahikirra bwabo. Kandi nitusobora kumaraho obuteeteegerezangana omu mulingo ogw’okugonza. Eki nikiija kusikiiriza abantu abarukugonza kutwazibwa omu mulingo ogw’okugonza kwija omu rugonjo orw’eby’omwoyo. Leka twikale nitwoleka okusiima habw’orugonjo runu orw’atuteriireho. Omuntu weena arukugonza kuba n’okuhuumuzibwa, kusemererwa, kumarwa, kuteekaana n’okuba n’obulinzi asemeriire kwija omu rugonjo orw’eby’omwoyo kandi atarurugamu. Baitu tusemeriire kwikara tuli bulindaara habwokuba Sitaani alengeho kutubiihabiiha nukwo tururugemu. (1 Pet. 5:8; Kus. 12:9) Tusemeriire kumwagirra. Leka tutemu amaani kwikaza orugonjo orw’eby’omwoyo ruli rurungi kandi nirwera. w24.04 24-25 ¶18-19

Mubanzeege muserre Obukama.—Mat. 6:33.

Abazaire nimusobora kukoonyera abaana banyu kuba n’ekihika eky’okugonza kuheereza Yahwe. Kuraba omu kyokurorraho kyawe hamu n’ebigambo byawe beegese ngu ebintu eby’omwoyo nk’okwesomesa Baibuli, kugenda omu nsorrokano, n’okwejumbira omu buheereza nibyo bikuru omu bwomeezi bwaitu. Kitali eki, abaana baawe nibasobora kuteekereza ngu bali Bakaiso ba Yahwe habw’okuba eri “diini ei bazaalirwemu.” Ekirugamu nibasobora kuleka kwebembeza okuramya okw’amananu rundi nibakurugiraho kimu. Kakuba omuntu aleka kuheereza Yahwe, eki nikimanyisa ngu tasobora kwongera kuba munywani we? Nangwa, habwokuba naasobora kwegarukamu kandi naayongera naaramya Yahwe. Kusobora kukora eki, asemeriire kuleka emyehembo ye kandi akaikiriza obukoonyezi kuruga hali abagurusi b’ekitebe. (Yak. 5:14) Baitu amaani goona aga araatamu kugarraho enkoragana ye na Yahwe nigaija kuba gatafiire busa. w24.07 24-25 ¶18-19

Mwiruke obusiihani.—1 Kol. 6:18.

Kujumbirangana kwanyu nikusobora kuta kuba kw’ekitiinisa? Enyehurra zanyu obu ziraagenda nizeyongera nimwija kwirrangana haihi. Kiki ekirabakoonyera kwetantara kukora ekintu ekiraabiihiza Yahwe? Mwetantale kubazaaho ebintu ebitasemiire n’okunywa amaarwa maingi. (Bef. 5:3) Ebintu binu nibisobora kubaleetera okwegomba okw’amaani kandi kibaleetere kukora encwamu ezitahikire. Habwaki mutabazaaho ebintu ebi musobora kukora kusobora kwikaza kujumbirangana kwanyu kuli kw’ekitiinisa? (Nfu. 22:3) Obu mweyongera kugonzangana nimusobora kucwamu kwolekangana okugonza omu miringo erukwahukana. Baitu kakuba okwegomba kwanyu okw’okuteerana kweyongera, nikisobora kubagumira kukora encwamu enungi. (Kiz. 1:2; 2:6) Ekindi, kweyongera kwejumbira omu bikorwa eby’okwolekangana okugonza nikisobora kubagumira kwetanga kandi nimusobora kumalirra mukozere ekintu ekitarukusemeza Yahwe. (Nfu. 6:27) Nahabweki, kikuru kubazaaho nambere muraagarukira mukyatandikire kujumbirangana obu nimusigikirra ha misingi ya Baibuli.—1 Bas. 4:​3-7. w24.05 29 ¶10-11

Leka ‘Ego’ yanyu ikale ego, kandi ‘Nangwa’ ikale nangwa.—Mat. 5:37.

Nitugonza abantu batwesige ngu nitwija kubakoonyera obu baba bali omu nyikara ezigumire. (Nfu. 17:17) Nitusobora kukora ki kurora abandi baatwesiga? Nitusobora kwekamba kwikara nitwoleka emiringo nk’eya Yahwe, nk’okuhikiiriza ebintu ebi turukuba tweragire hamu n’okukora kyona ekirukusoboka kulinda obwire. Abagurusi abarukwesigwa bagasira ekitebe. Omu mulingo ki? Ab’oruganda na banyaanya itwe obu bakimanya ngu nibasobora kuhikirra omugurusi hoona nambere barukuba nibamwetaagira, kibakoonyera kuteetuntura muno. Ekindi, ab’oruganda na banyaanya itwe beehurra ngu nibafiibwaho, abagurusi obu baikara beeteekaniize kubakoonyera. Abagurusi obu baha obuhabuzi nibasigikirra ha Baibuli hamu n’ebitabu ebitiirwe omwiru omwesigwa, batarukusigikirra ha nteekereza zaabo, kireetera ab’oruganda na banyaanya itwe kubeesiga. Ekindi, ab’oruganda na banyaanya itwe beesiga omugurusi ow’alinda ensita zaabo kandi akahikiiriza ebi aba araganiize. w24.06 30 ¶14-15

Oramulindiraga omu bisunge obuhikiriire . . . baitu niwe arukwesiga.—Is. 26:3.

Kasumi kanu titurukunihira ngu Yahwe naija kwihaho ebizibu byaitu byona, baitu nitusobora kumwesiga ngu naija kwikaraga naatuhuumuza. (Zab 41:3) Obu naakozesa omwoyo gwe ogurukwera, Yahwe atuha amaani, amagezi, hamu n’obusinge kusobora kugumiisiriza. (Nfu. 18:14; Baf. 4:13) Ekindi, atuhuumuza kuraba omu kutuha okunihira ngu omu kasumi ak’omumaiso naija kumaraho endwaire zoona. (Is. 33:24) Yahwe akata omu Kigambo kye ebigambo ebituhuumuza obuturukuba nituhikwaho enyikara ezigumire. (Bar. 15:4) Munyaanya itwe kuruga omu West Africa yaikaraga narra obu yasangirwemu oburwaire bw’ekookoro. Naagamba ati: “Ekyahandiikirwe kimu ekirukumpumuza muno nikyo ekirukusangwa omu Isaya 26:3. . . . Orukarra oru niruturaganiza ngu Yahwe, naasobora kutukoonyera kwehurra tuteekaine kandi atukoonyera kugumira buli kirengo kyona eki turukurabamu.” Na iwe haroho ekyahandiikirwe ekikuhuumuza obu orukuba nooraba omu nyikara ezigumire muno, obundi otaine n’okunihira ngu niziija kuhwaho? w24.12 24 ¶17-18

Obu akaba akyali hara, ise yamulengera, yamukwatirwa embabazi, yairuka, yamugwa omu kifuba, kandi yamunywegera.—Luk. 15:20.

Abagurusi balengaho kwoleka omutima gw’okuganyira hali abo abarugire hali Yahwe. Nibagonza entaama zinu ezibuzire “kugaruka omuka.” (Luk. 15:​22-24, 32) Omusiisi obu agaruka hali Yahwe, habaho okusemererwa omu iguru n’omu nsi. (Luk. 15:7) Nikyeyoleka kurungi ngu Yahwe taikiriza omuntu ow’aba akozere ekibi kandi akanga kwegarukamu kwikara omu kitebe. Baitu nabwo alengaho kumukoonyera. Naagonza bagaruke hali uwe. Ekyahandiikirwe ekiri omu Hoseya 14:4 nikyoleka omulingo Yahwe ayehurra hali abo abeegarukamu, obu kigamba kiti: “Ndibakiza okugaruka enyuma kwabu nokugonza ndibagonza: baitu ekiniga kyange kihindukire okumurugaho.” Mali kinu ka nikyekambisa abagurusi kuteekerezaaho obwokurorraho bwona obusobora kwoleka ngu omuntu ayegarukiremu. Ekindi, nikyekambisa abo abarugire hali Yahwe kugaruka omu bwangu. w24.08 28 ¶8-9

Mwolekege ngu nimusiima.—Bak. 3:15.

Abantu abamu tibatusiima habw’ekintu eki tuba tubakoliire. Obwire obumu nitusobora kuhayo obwire bwaitu, amaani gaitu rundi ebintu byaitu kandi hanyuma nitusobora kwekaguza omuntu obu araaba asiimire habw’ekintu eki tumukoliire. Kakuba eki kibaho, nitusobora tuta kwetantara kubiihirwa rundi kuhwamu amaani? Ijuka ngu okusemererwa kwaitu okuruga omu kugaba tikusigikirra ha mulingo omuntu ayetwazaamu hanyuma y’okumukorra ekintu. (Ebik. 20:35) Nitusobora kucwamu kwegondeza omu kugaba noobu kiraaba ngu abandi nibazooka nk’abatarukusiima. Omu mulingo ki? Ta omutima ha kwegera hali Yahwe. Aha abantu ebintu ebirungi ka babe nibasiima rundi nangwa. (Mat. 5:​43-48) Yahwe naatunihiza ngu kakuba na itwe tugaba ‘tutarukunihira kusasurwa ekintu kyona; empeera [yaitu] eriba y’amaani.’ (Luk. 6:35) “Ekintu kyona” nikisobora kutwarramu ebigambo rundi ebikorwa ebirukwoleka okusiima. Abantu noobu baakutusiima rundi nangwa, Yahwe naija kutuha empeera habw’okuba bantu abagaba kuruga ha mutima.—Nfu. 19:17; 2 Kol. 9:7. w24.09 29 ¶14-16