Sebutemba
Kyakabiri, Sebutemba 1
Mwikale nimwekebera kurora obu muraaba muli omu kwikiriza.—2 Kol. 13:5.
Hanyuma y’okutamu amaani kukura omu by’omwoyo, tusemeriire okwekamba kurora ngu titwagarukirra. Kusobora kuhikiiriza kinu tusemeriire kwerinda kweyesiga ekihinguraine. (1 Kol. 10:12) Tusemeriire kwikara nitwekebera kurora ngu twagumizaamu nitukurakurana omu by’omwoyo. Omu bbaruha ei yahandiikiire Abakolosai, omukwenda Paulo akongera yabazaaho kugumizaamu nitukurakurana. Noobu kiraaba ngu bakaba bafookere Abakristaayo abakuzire omu by’omwoyo, Paulo akabateererra kwerinda kuhabisibwa enteekereza y’ensi. (Bak. 2:6-10) Kandi Epafura, ow’akaba amanyire kurungi ab’omu kitebe yaikaraga naabasabira butoosa ‘kukura’ omu by’omwoyo. (Bak. 4:12) Kinu nikitwegesa ki? Paulo na Epafura bakakyetegereza ngu kusobora kukura omu by’omwoyo kyetaagisa kutamu amaani na Ruhanga kutusagika. Bakaba nibagonza Abakolosai kwikara bakuzire omu by’omwoyo n’obu kiraaba ngu bakaba nibaraba omu bizibu. w24.04 6-7 ¶16-17
[Yahwe] ali habwaitu: mutabatina.—Kubar. 14:9.
Obu tutiina Yahwe omu mulingo oguhikire, tumugonza muno kuhika ha rulengo ngu tuba tutarukugonza kukora ekintu kyona kumubiihiza. Tuba twine ekihika eky’okumanya embaganiza hagati y’ekihikire n’ekitahikire, amananu n’ebisuba, nukwo tusobole kusiimwa Yahwe. (Nfu. 2:3-6; Baheb. 5:14) Kakuba tutiina abantu kukira nkooku tutiina Ruhanga, nitusobora kuhugurwa tukaruga omu mananu. Teekerezaaho ekyokurorraho eky’entasi 12 abaagenzere kutata ensi Yahwe ei akaba araganiize kuha Abaisaleeri. Entasi ikumi hali bo bakaleka okutiina kwabo hali Abakanaani kwaba kw’amaani kukira okugonza oku bakaba bainiire Yahwe. Bakagambira Abaisaleeri bagenzi baabo bati: “Titurukusobora okuramagira abantu; baitu nibatukira amani.” (Kubar. 13:27-31) Kusigikirra ha ndora y’abantu, Abakanaani baali b’amaani. Kandi ago gakaba mananu. Baitu, weena ayagambire ngu Abaisaleeri bakaba batasobora kusingura abanyanzigwa baabo, akaba atarukuteekerezaaho Yahwe. w24.07 9 ¶5-6
Omucwi wemisango yensi zona talikora ebyokuhikirra?—Kub. 18:25.
Nitusobora kukigumya ngu encwamu za Yahwe zoona ezirukukwata ha kucwa emisango, ziba zihikire? Ego! Nkooku Iburahimu akaba akimanyire kurungi, Yahwe ali “Omucwi Wemisango yensi zona” ow’ahikiriire, ow’amagezi kandi ow’embabazi. Atendekere Omwana we kandi amuhaire obujunaanizibwa obw’okucwera abantu boona omusango. (Yoh. 5:22) Yahwe hamu n’omwana we Yesu nibasobora kumanya ebiri omu mutima gwa buli muntu. (Mat. 9:4) Nahabweki, obu balicwera buli omu omusango, balikora ekihikire. Leka itwena tugumizeemu kwesiga Yahwe n’encwamu ezi akora. Kandi tusemeriire kwijuka ngu Yahwe nuwe wenka ahikire kucwera abantu omusango kandi obujunaanizibwa obu tabutuhaire. (Is. 55:8, 9) Kandi egi niyo ensonga habwaki, kucwa emisango tukulekera Yahwe n’Omwana we, ou akomere nk’Omukama ow’arukwoleka obwinganiza n’embabazi za Ise.—Is. 11:3, 4. w24.05 7 ¶18-19
Owobutigi muziro hali [Yahwe]: baitu ensitaze ziri nabamazima.—Nfu. 3:32.
Nitusobora kwega ha bukuru bw’okuba n’omutima ogutaine bugobya kuraba omu kuteekerezaaho omurundi ogw’okubanza Yesu obu yatangatangaine Nasaneri. Firipo obu yaleesere munywani we kutangatangana Yesu, haroho ekintu ekikuru muno ekyabaireho. Noobu kiraaba ngu Yesu akaba atakatanganahoga Nasaneri, akagamba ati: “Dora, Omunyaisaleeri kaswa ow’ataine obugobya.” (Yoh. 1:47) Yesu akarora ngu obwesigwa bwa Nasaneri bukaba ha rulengo orwa haiguru. Nasaneri akaba atahikiriire nka itwe. Baitu akaba ataine bugobya kandi akaba ali mwesigwa omu bintu byona. Ekintu eki Yesu akakigonza muno kandi yamusiima. Ebintu ebirukukira obwingi ebi tusobora kwetantara kusobora kusiimwa Yahwe nibisangwa omu Zabuli 15 kandi biine akakwate n’omulingo tutwazaamu abandi. Zabuli 15:3 hagamba ngu omugenyi ow’omu heema ya Yahwe nuwe “ogu atahangirra norulimirwe nobukwakuba okugirra obubi enganjaniye, nobukwakuba okugeya omutahiwe.” Kukozesa kubi ebigambo byaitu omu miringo nk’egi nikisobora kuhikyaho abandi akabi k’amaani.—Yak. 1:26. w24.06 10 ¶7, 9; 11 ¶10
Mukama waitu, daimooni nazo nizitworobera obu tukozesa ibara lyawe.—Luk. 10:17.
Kakuba oteekaniza kurungi otakagenzere omu buheereza, nikiija kukukoonyera kwikara otekaine obu orukuba noobaza n’abantu. Yesu akakoonyera abeegeswa be kwetekaniza atakabasindikire omu buheereza. (Luk. 10:1-11) Kandi habwokuba bakata omu nkora Yesu ebi akaba abeegeseze, bakatunga okusemererwa habw’ebi ebi baasoboire kuhikiiriza. Nitusobora tuta kwetekaniza kurungi tutakagenzere omu buheereza? Tusemeriire kuteekerezaaho ebiturukugenda kubaza nukwo tubibaze omu bigambo byaitu kandi omu mulingo ogwa buli kiro. Ekindi, nikiija kutukoonyera kakuba tuteekerezaaho omulingo abantu basobora kwetwaza n’omulingo tusobora kubagarukamu. Hanyuma obu turaahikirra abantu nitusobora kulengaho kubaza na bo omu mulingo ogw’obunywani, tuteekaine, kandi twine akaseko. w24.04 16 ¶6-7
Osemeriire ai [Yahwe] Ruhanga waitu, okuhabwa ekitinisa nokutinwa nobusobozi: baitu niwe wahangire byona.—Kus. 4:11.
Okugonza oku twiniire Yahwe hamu n’ibara lye erirukwera, eri nsonga enkuru muno ey’etwekambisa kutebeza amakuru amarungi. Turora obuheereza bwaitu nk’omulingo ogw’okukugiza Ruhanga ou tugonza. Hataroho kugurukyagurukya nitwikiriza ngu “[Yahwe] asemeriire okuhabwa ekitinisa nokutinwa nobusobozi.” Tumukugiza kandi tumuha ekitiinisa obu tugambiraho abandi obwakaiso oburukwoleka ngu ‘nuwe yahangire byona’ kandi ngu tuli boomeezi habw’okuba nuwe yatuhangire. Tumuha obusobozi kandi obu nubwo obusobozi obu twine, obu tukozesa obwire bwaitu, amaani, hamu n’ebintu byaitu kwejumbira omu buheereza nkooku kirukusoboka kusigikirra ha nyikara yaitu. (Mat. 6:33; Luk. 13:24; Bak. 3:23) Tugonza kugambira abandi hali Ruhanga ou turukugonza. Ekindi, kitwekambisa kugambiraho abandi ibara lye n’amakuru galyo. w24.05 17 ¶11
Aha empeera abarukwekamba muno okumuserra.—Baheb. 11:6.
Yahwe atuha obusinge n’okumarwa hati, kandi naija n’okutuha obwomeezi obutahwaho omu kasumi ak’omumaiso. Nitusobora kuta obwesige bwaitu omuli Yahwe, obu nitukigumya ngu aine amaani kandi naagonza kutuha empeera. Kugumya ekintu kinu kitukoonyera kwikara twine bingi eby’okukora omu kuheereza Yahwe nkooku abaheereza be aba kara baakozere. Eki kyonyini nikyo Timoseo yakozere omu kyasa eky’okubanza. (Baheb. 6:10-12) Timoseo akaba aine okwikiriza kw’amaani omuli Ruhanga omwomeezi. (1 Tim. 4:10) Egi niyo nsonga habwaki yayekambire kuheereza Yahwe hamu n’abantu abandi. Omu miringo ki? Omukwenda Paulo akamwekambisa kukurakurana nk’omwegesa omu kitebe hamu n’omu buheereza. Ekindi, Timoseo akaba aine kutaho eky’okurorraho ekirungi hali Abakristaayo bagenzi be, abato n’abakuru. Ekindi, akaheebwa obujunaanizibwa obugumire obwatwaliiremu kuha obuhabuzi obw’amaani baitu obw’okugonza hali abo abakaba nibabwetaaga. (1 Tim. 4:11-16; 2 Tim. 4:1-5) Timoseo yakoraga ebintu binu naakigumya ngu Yahwe naija kumuha empeera.—Bar. 2:6, 7. w24.06 22-23 ¶10-11
[Yahwe] akagambirra Isareri na Yuda, habwomukono gwa nabi wena.—2 Bakam. 17:13.
Yahwe yakiraga kukozesa banabbi be kuteererra n’okuhabura abantu be. Ekyokurorraho, kuraba omu nabbi Yeremiya Ruhanga akagamba ati: “Garuka, iwe Isareri arukuterra okugaruka enyuma, . . . tindibarora nekiniga: baitu ndi wokuganyira, . . . tindigumya ekiniga ebiro byona. Kyonka oikirize okutahikirra kwawe, oti okasisira [Yahwe] Ruhanga wawe.” (Yer. 3:12, 13) Kuraba omu Yoweri, Yahwe akagamba ati: “Mumpindukire nemitima yanyu yona.” (Yo. 2:12, 13) Akakozesa Isaya kuhandiika ati: “Mwoge, munabe; muiheho obubi obwengeso zanyu omu maiso gange; muleke okukora kubi.” (Is. 1:16-19) Kandi kuraba omuli nabbi Ezekyeri, Yahwe akakaguza ati: “Nyowe nyina okusemererwa omu kufa kwomubi? . . . tindukugonza agarukire omu mihandaye abe omwomezi? Baitu tinyina kusemererwa omu kufa kwogu anyakufa, . . . nukwo, muhinduke, mube abomezi.” (Ez. 18:23, 32) Yahwe asemererwa obu arora abantu nibeegarukamu habwokuba naagonza boomeere ebiro n’ebiro! w24.08 9 ¶5-6
Ebyahandiikirwe byona bikatereekerezebwa Ruhanga kandi nibigasa.—2 Tim. 3:16.
Abantu ba Ruhanga boona batunga ebyokulya eby’omwoyo, oburagirizi, hamu n’obulinzi ebibarukwetaaga. Ekyokurorraho ekirukwoleka ngu Yahwe tasoroora nukwo kukigumya ngu abantu boona omu nsi baasobora kutunga Baibuli. Ha kubanza Ebyahandiikirwe Ebirukwera bikahandiikwa omu ndimi isatu: Oruheburaniya, Oruramaiki, hamu n’Oruyonaani. Hati tugambe ngu abo abarukusobora kusoma endimi Baibuli eziyahandiikirwemu ha kubanza, baine enkoragana enungi na Yahwe kukira abo abatarukusobora kuzisoma? Nangwa. (Mat. 11:25) Yahwe taturaaliza kufooka banywani be ngu habwokuba tusomere muno rundi ngu habwokuba tumanyire endimi ezakozesiibwe omu kuhandiika Baibuli ha kubanza. Omu kiikaro ky’okuha abantu abasomere bonka amagezi ge, Yahwe akigumize ngu gaahika hali abantu boona omu nsi yoona ka babe basomere muno rundi nangwa. Ekigambo kye Baibuli, kihindwirwe omu nkumi n’enkumi z’endimi; nahabweki, abantu omu nsi yoona nibasobora kugasirwa omu nyegesa ezirumu kandi bakafooka banywani be.—2 Tim. 3:16, 17. w24.06 6-7 ¶13-15
Okuhwerekerra [kwa Yerusalemu] kwiriire haihi.—Luk. 21:20.
Okuhwerekerezebwa kw’obusinge bw’Abayudaaya Yesu oku akaba arangire, kukaba kuliyo nikwirra haihi. Abakristaayo bakaba nibeetaaga obwire kweteekaniza kuraba omu kukurakuraniza emiringo nk’okwikiriza n’okugumiisiriza. (Baheb. 10:25; 12:1, 2) Na itwe tuli haihi kuhikwaho omuhito ogurukukirra hara ogu ogwahikireho Abakristaayo Abaheburaniya. (Mat. 24:21; Kus. 16:14, 16) Leka tubazeeho bumu ha buhabuzi Yahwe obu yahaire Abakristaayo abo kandi turole omulingo na itwe busobora kutugasira kasumi kanu. Omukwenda Paulo akeekambisa Abakristaayo bagenzi be kweyongera kwesomesa Ekigambo kya Ruhanga. (Baheb. 5:14–6:1) Obu naakozesa Ebyahandiikirwe eby’Oruheburaniya Paulo akakoonyera ab’oruganda kukirora ngu okuramya okw’Ekikristaayo nikukira okw’Ekiyudaaya. Paulo akaba akimanyire ngu kweyongera kumanya n’okwetegereza kurungi amananu kyakukoonyiire Abakristaayo abo kumanyirra enyegesa ez’ebisuba n’okuzangirra nukwo batahabisibwa. w24.09 8-9 ¶2-3; 10 ¶6
Mananu kwo Mukama waitu ahumbuukire.—Luk. 24:34.
Abegeswa ba Yesu bakaba nibetaaga kugarurwamu amaani. Habwaki? Abamu bakaba balekereho amaka gabo, abanyabuzaale, na bizineesi zaabo nukwo bafooke bahondezi ba Yesu obwomeezi bwabo bwona. (Mat. 19:27) Abandi baatwazibwaga kubi habw’okufooka bahondezi be. (Yoh. 9:22) Baakefeereza habwokuba bakaba bamanyire ngu Yesu nuwe akaba ali Masiya ow’akaba araganiziibwe. (Mat. 16:16) Baitu Yesu obu yaisirwe, bakasaasa kandi baahwamu amaani habwokuba bakaba batamanyire ekikaba nikigenda kubaho. Busaho kugurukyagurukya Yesu akarora okuganya kw’abegeswa be hatali nk’akorurorraho ak’okuba baceke omu by’omwoyo baitu nk’ekintu ekibaho hanyuma y’omuntu kufeerwa. Nahabweki kiro eki kyonyini obu yahumbuukire, akatandika kugarramu banywani be amaani. Ekyokurorraho, akeyoleka hali Malyamu Magadalene obu akaba narra ha kituuro. (Yoh. 20:11, 16) Ekindi, akeyoleka hali abegeswa abakaba bagenzere omu kyaro ekirukwetwa Emau. Kandi akeyoleka hali omukwenda Petero. w24.10 13 ¶5-6
Mweteekaniize butoosa kugarukamu ogu arukubakaguza ebirukukwata ha kunihira kwanyu.—1 Pet. 3:15.
Abazaire, mukoonyere omwana wanyu kusoborra habwaki naikiriza ngu haroho Omuhangi. Nimusobora kubazaaho hamu ebicweka ebiri ha jw.org ebirukwoleka ngu ebintu bikahangwa, hamu n’ebicweka ebirukubazaaho enyegesa ey’erukugamba ngu ebintu bitahangwe. Hanyuma omwana waawe naasobora kukomamu ebintu ebisobora kumukoonyera kukoonyera abandi kwetegereza ngu haroho Omuhangi. Mwekambise kusoborra omu mulingo ogw’amagezi kandi ogwanguhire kwetegereza, omuntu obu araaba naagonza kumanya ebirukukiraho ebirukukwata ha nsonga egi. Ekyokurorraho, omwana ha isomero naasobora kugamba ati: “Ninyikiririza omu kintu eki ndukurora, baitu Ruhanga tinkamuroraga.” Omukristaayo omuto naasobora kugarukamu ati: “Teeramu akasisani oliyo n’orubata omu kibira nambere hatali bantu kandi orora iziba erirungi eryombekerwe n’amabaale. Kiki eki osobora kuteekereza? Iziba obu liraaba nirisobora kwoleka amagezi g’ogu ayalyombekere, okubaho kw’ensi n’iguru tibisemeriire n’okukiraho kukwoleka ngu haroho omuntu ow’amagezi ayabikozere!” w24.12 18 ¶16
Amagezi gaba nabasaija abagurusi, nomu biro ebingi numwo harumu okwetegereza?—Yob. 12:12.
Itwena twetaaga obuhabuzi obu tuba nitukora encwamu ez’amaani omu bwomeezi bwaitu. Obuhabuzi oburukukira obwingi nitusobora kubutunga kuruga omu bagurusi b’ekitebe hamu n’Abakristaayo abandi abakuzire omu by’omwoyo. Obu baraaba bakuzire muno omu myaka kutukira tusemeriire kwetantara kuteekereza ngu obuhabuzi bwabo tiburukutukonyera kasumi kanu. Yahwe naagonza twegere h’abantu abakuru. Bamazire obwire bwingi omu nsi kutukira kandi batungire obukugu, okwetegereza n’amagezi. Omu busumi obwa Baibuli, Yahwe akakozesa abantu abakuzire omu myaka abeesigwa, kugarramu amaani n’okuhabura abantu be. Ekyokurorraho, teekerezaho Musa, Daudi hamu n’omukwenda Yohana. Bakabaho omu busumi oburukwahukana n’enyikara zaabo zikaba nizaahukana muno. Obu bakaba bali haihi kufa, bakaha abantu abakyali bato obuhabuzi obw’amagezi. Buli omu h’abasaija banu abeesigwa abakaba bakuzire omu myaka, akata muno omutima ha bukuru obw’okworobera Ruhanga. Ka tube tuli bato rundi bakuru, nitusobora kugasirwa kuraba omu kuteekerezaaho obuhabuzi bwabo.—Bar. 15:4; 2 Tim. 3:16. w24.11 8 ¶1-2
Kakuba mutalya omubiri gw’Omwana w’omuntu kandi mukanywa esagama ye, timwine obwomeezi omuli inywe.—Yoh. 6:53.
Omu kasumi ka Nuha, Ruhanga akatanga abantu kulya esagama. (Kub. 9:3, 4) Yahwe akongera yabazaaho ekintu eki omu Biragiro yahaire Abaisaleeri. Omuntu weena ayalyaga esagama akaba ‘asemeriire kwitwa.’ (Lev. 7:27) Yesu akeegesa Abayudaaya kworobera ebiragiro byona Ruhanga ebi akaba abahaire. (Mat. 5:17-19) Nahabweki akaba atasobora kugambira Abayudaaya kulya omubiri gwe n’okunywa esagama ye. Nikyeyolekera kimu ngu Yesu akaba naabaza omu mulingo gwakokurorraho, nkooku akaba akozere obu akaba naabaza n’omukazi Omusamaliya, akamugambira ati: “Ogu weena ow’anywa amaizi aga ndaamuha . . . nigaija kufooka omuli uwe ensoro ey’amaizi agarukuha obwomeezi obutahwaho.” (Yoh. 4:7, 14) Yesu akaba atarukumanyisa ngu omukazi Omusamaliya yaakutungire obwomeezi obutahwaho kuraba omu kunywa amaizi gonyini. Omu mulingo nugwo gumu, akaba atarukumanyisa ngu ekitebe ky’abantu, abaakaba naabaliza omu Kaperenaumu, baakutungire obwomeezi obutahwaho kuraba omu kulya omubiri gwe gwonyini n’omu kunywa esagama ye. w24.12 9 ¶4-6
[Muheyo] emibiri yanyu nk’ekihongwa ekyomeezi, ekirukwera kandi ekirukusiimwa Ruhanga, n’okukozesa obusobozi bwanyu obw’okwetegereza kuhikiiriza obuheereza oburukwera.—Bar. 12:1.
Banyineeka Abakristaayo basemeriire kwerinda kuba n’enteekereza ey’etahikire h’abakazi. Habwaki? Ensonga emu eri ngu ebiteekerezo by’omuntu birugamu ebikorwa. Omukwenda Paulo akateererra Abakristaayo abaseeserweho amagita omu Rooma ngu “muleke kutwalirizibwa enteekaniza ey’ebintu enu.” (Bar. 12:1, 2) Paulo obu yahandiikiire Abarooma, ekitebe kiine kuba kikaba kiikaireho kumara akasumi. Baitu nabwo ebigambo bya Paulo bikooleka ngu abamu omu kitebe bakaba nibakyatwalirizibwa emigenzo hamu n’enteekereza ey’ensi. Egi niyo ensonga habwaki yabateereriire kuhinduramu enteekereza yabo n’engeso zaabo. Obuhabuzi obu nibukwataho na banyineeka Abakristaayo kasumi kanu. Ekyobusaasi, bamu hali bo batwaliriziibwe enteekereza ey’ensi kandi baatandika kutwaza kubi bakazi baabo. w25.01 9 ¶4
Muliise igana lya Ruhanga eri mwakwasiibwe, obu nimuheereza nk’abaroleerezi.—1 Pet. 5:2.
Abagurusi kasumi kanu baine bingi ebyokukora. Batebeza. (2 Tim. 4:5) N’obwekambi bataho ekyokurorroho ekirungi omu buheereza, bateekaniza omulimo gw’okutebeza omu kicweka eki barumu, batutendeka kusobora kutebeza kurungi. Ekindi baheereza nk’abacwi b’emisango ab’embabazi kandi abatarukugwera rubaju. Omukristaayo obu akora ekibi eky’amaani, abagurusi balengaho kumukonyera kugarraho enkoragana ye na Yahwe. Ha murundi nugwo gumu, begendereza kurora baikaza ekitebe kiri kyecumi. (1 Kol. 5:12, 13; Bag. 6:1) Ekirukukirayo, abagurusi baheereza nk’abaliisa. (1 Pet. 5:1-3) Baha embazo ezirukusigikirra ha byahandiikirwe, balengaho kumanya buli omu kitebe n’okubabungira kubagarramu amaani. Kwongerra habujunanizibwa obundi, abagurusi abamu bakonyera omu kwombeka Ebyombeko by’Obukama n’okubidabiriza, kuteekaniza ensorrokano enkooto otwaliremu n’okuheereza ha butebe obwa Hospital Liaison na Patient Visitation Groups. Mali abagurusi bakora n’amaani! w24.10 20 ¶9
Nkooku boona bafa kuraba omu Adamu, nukwo boona baliba boomeezi kuraba omu Kristo.—1 Kol. 15:22.
Omu Baibuli, ekigambo “kucungurwa” kimanyisa kulekerwa, rundi kwetwa ab’okuhikirra ekibaho hanyuma y’ekicunguro kusasurwa. Omukwenda Petero akakibazaaho ati: “Habwokuba mukimanyire ngu ebintu ebirukuhwaho, efeeza rundi ezaabbu, tibiri nibyo byakozesiibwe kubacungura kuruga omu ngeso zanyu ezitarumu ezi mwatungire kuruga hali baisenkuruinywe. Baitu mukacungurwa n’esagama ey’omuhendo eya Kristo erukusisana n’ey’omwana gw’entaama ogutaroho kamogo koona, noobu kaakuba akatonyezi.” (1 Pet. 1:18, 19) Habw’ekicunguro nitusobora kulekerwa kuruga omu kibi n’okufa ebireetaho okubonabona kw’amaani. (Bar. 5:21) Mali, nitusiima muno Yahwe na Yesu habwokuba tucungwirwe habw’esagama ya Yesu ey’omuhendo. w25.02 5 ¶15-16
Aine okusemererwa omuntu ow’aikara naayerinda.—Nfu. 28:14, NWT.
Nitusobora tuta kwerinda kukora ekibi? Weetegereze eki tusobora kwegera ha musigazi ow’arukubazibwaho omu Enfumo esuura 7. Akasiihana n’omukazi omusiihani. Orukarra 22 rutugambira ngu omukazi akagenda na uwe “ahonaho.” Baitu enkarra ez’enyumaho nizooleka ngu aine encwamu embi ezi yakozere kinu kitakabaireho, ekyamurugiriireemu kusiisa. Bintu ki omusigazi onu ebi yakozere atakakozere ekibi eky’amaani? Eky’okubanza, omu kairirizi, ‘akaraba omu muhanda haihi n’entangatangano ez’omukazi ogu omusiihani.’ Hanyuma, akarubata naagenda ha nju ye. (Nfu. 7:8, 9) Ekyahondiireho, obu yarozere omukazi, atamuhigize. Oihireho, akaikiriza omukazi yamunywegera, kandi yahuliiriza obu akaba naamugambira ha bihongwa eby’obusinge ebi akaba ahaireyo obundi n’ekigendererwa eky’okumuleetera kutekereza ngu omukazi akaba atali muntu mubi. (Nfu. 7:13, 14, 21) Kakuba omusigazi onu atarakozere ebintu ebi byona ebyamuleetiire kusiisa, yaakubaire ayerinzire hali ebyohyo na hali ekibi eki. w24.07 16 ¶8-9; 19 ¶19
[Mumuganyire] kandi mumuhuumuze.—2 Kol. 2:7.
Yahwe taikiriza abo abakora ebibi eby’amaani kandi abatarukwegarukamu kwikara omu kitebe kye. Abamu nibasobora kuteekereza ngu habw’okuba Yahwe w’embabazi naasobora kwikiriza omuntu ow’atarukwegarukamu kwikara omu kitebe. Baitu gunu tinugwo mulingo Yahwe ayolekamu embabazi. Yahwe w’embabazi baitu tasobora kwikiriza engeso eza buli mulingo kandi tagarra hansi endengo ze. (Yud. 4) Kakuba Yahwe aikiriza abasiisi abatarukwegarukamu kwikara omu kitebe kye, eki tikyakwolekere embabazi habw’okuba kyakutaire ekitebe omu kabi. (Nfu. 13:20; 1 Kol. 15:33) Nitwega ngu Yahwe tagonza omuntu weena kuhwerekerra. Naagonza kukora kyona ekirukusoboka kujuna abantu. Ayoleka embabazi abantu abahindura engeso zaabo kandi abagonza kugarraho enkorangana enungi na uwe. (Ez. 33:11; 2 Petero 3:9) Egi niyo ensonga habwaki omusaija omu Kolinso obu yayegarukiremu kandi yaleka kukora ebibi, Yahwe akakozesa omukwenda Paulo kusoborra ekitebe ngu omusaija ogu asemeriire kuganyirwa kandi agarurwe omu kitebe. w24.08 17 ¶7; 18-19 ¶14-15
Habwokuba mukabikorra omu h’abagenzi bange banu abarukukirayo kuba aba hansi, mukabikorra nyowe.—Mat. 25:40.
Omu kyokurorraho eky’entaama n’embuzi, Yesu akagamba ngu naija kucwera abantu omusango naasigikirra ha mulingo baasagakire bagenzi be abaseeserweho amagita. (Mat. 25:31-46) Omu kasumi ‘ak’omuhito omwingi,’ obu nihaburayo akaire kake obulemu bw’Amagedoni butandike, naija kucwamu obu baraaba bali mbuzi rundi ntaama. (Mat. 24:21) Nkooku omuliisa abaganizaamu entaama hali embuzi, Yesu, naija kubaganizaamu abo abasagika abahondezi be abaseeserweho amagita n’obwesigwa, hali abo abatabasagika. Obunabbi bwa Baibuli nibwoleka ngu Yesu omucwi w’emisango Yahwe ow’akomere, naija kucwa omusango ogw’okuhikirra. (Isaya 11:3, 4) Naayetegereza embaza n’enyetwaza ey’abantu, otwaliiremu n’omulingo batwazaamu bagenzi be abaseeserweho amagita. (Mat. 12:36, 37) Yesu naija kumanya abo abaasagikire bagenzi be abaseeserweho amagita, n’omulimo ogu barukukora. Omulingo gumu omukuru abo abali nk’entaama basagikamu bagenzi ba Kristo nukwo kubakoonyera omu mulimo ogw’okutebeza. w24.09 20-21 ¶3-4
Mulenge byona.—1 Bas. 5:21.
Nitusobora kugumya ngu ebi turukwikiririzaamu bihikire kuraba omu kubirengesaniza na Baibuli eki egamba. Ekyokurorraho, teekerezaaho omutebezi omuto ow’arukugurukyagurukya Ruhanga obu araaba naamufaaho. Asemeriire kwikiriza ngu Yahwe tarukumufaaho? Nangwa, asemeriire ‘kulenga byona’ kuraba omu kumanya omulingo Yahwe amuroramu. Obu tuba nitusoma Ekigambo kya Ruhanga, tuba “nituhurra” Yahwe naatubaliza. Baitu kusobora kumanya enteekereza ye ha kikaguzo eki turukwekaguza nikyetaagisa kutamu amaani. Tusemeriire kuta omutima ha kusoma ebintu omu Baibuli ebirukugarukamu ekikaguzo kyonyini eki turukwekaguza. Nitusobora kukora okuseruliiriza nitukozesa ebikwato by’okwesomesa ebituhairwe ekitebe kya Yahwe. (Nfu. 2:3-6) Tusemeriire kusaba Yahwe kutukonyera kutunga eky’okugarukamu ky’ekikaguzo kyaitu. Hanyuma, nitusobora kuserra emisingi ya Baibuli ey’eratukonyera omu nyikara ei turukurabamu. w24.10 25 ¶4-5
[Okugonza] tikuserra ebyakwo kwonka.—1 Kol. 13:5.
Yahwe tasobora kuha emigisa omuntu weena anyakwine emyehembo rundi ow’arukwefaaho wenka. (1 Kol. 10:24, 33; 13:4) Obwire obumu, n’abo abakaba bali banywani ba Yesu nfenanfe bakaba nibagonza kutunga obujunaanizibwa obumu n’ebigendererwa ebitahikire. Teekerezaaho ekintu Yakobo na Yohana baakozere. Bakasaba Yesu kubaha ekiikaro eky’amaani omu Bukama bwe. Yesu atabasiime habw’ebigendererwa byabo eby’okwefaaho bonka. Oihireho akasoborra abakwenda 12 boona ati: “Weena arukugonza kuba mukuru omuli inywe, asemeriire kuba muheereza wanyu, kandi weena arukugonza kuba w’okubanza omuli inywe, asemeriire kuba mwiru wa boona.” (Mar. 10:35-37, 43, 44) Ab’oruganda abakurakurana n’ebigendererwa ebihikire eby’okuheereza abandi nibaija kukonyera ekitebe omu miringo nyingi.—1 Bas. 2:8. w24.11 15-16 ¶7-8
Baitu omu kuhanura kwabaingi bigumibwaho.—Nfu. 15:22.
Obu tuba nitukora encwamu, okugonza nikwija kutwekambisa kuserra eby’abandi n’okujwara omu mulingo ogutaatabaijule abandi. (1 Kol. 10:23, 24, 32; 1 Tim. 2:9, 10) Nitwija kukora encwamu ezirukwoleka ngu nitugonza abandi kandi nitubatamu ekitiinisa. Obu oraaba otakakozere encwamu ey’amaani, teekerezaaho ebirukwetaagisa kusobora kugihikiiriza. Yesu akatwegesa ‘kubalirra.’ (Luk. 14:28) Nahabweki teekerezaaho obwire, ebintu ebirukwetaagisa, hamu n’amaani oraayetaaga kurora encwamu yaawe yahikirra. Omu nyikara ezimu nikiija kukwetaagisa kukaguzaaho ab’omu ka yaawe kurora buli omu eki arukwetaaga kukora kusobora kusagika encwamu egi. Habwaki enteekaniza ya mulingo gunu nkuru? Neesobora kukukoonyera kumanya obu oraaba nooyetaaga kuhinduramu encwamu yaawe, rundi obu haraaba haroho omulingo ogundi omurungi ogw’okukikoramu. Kandi obu oraayekaguzaaho ab’omu ka yaawe, okahuliiriza kurungi enteekereza yabo, nibaija kukorra hamu na iwe kurora ngu encwamu yaawe yateebwa omu nkora. w25.01 18-19 ¶14-15
Inywe musemererwe, [mukyanganuke].—Is. 65:18.
Isaaya atwoleka ensonga habwaki tusemererwa kandi tukyanganuka habw’okuba omu rugonjo orw’eby’omwoyo. Yahwe nuwe ataireho orugonjo runu. (Is. 65:18, 19) Enu niyo ensonga habwaki naatukozesa kukoonyera abantu kuruga omu bitebe eby’ensi ebitarukwegesa amananu agarukukwata hali Ruhanga kwija omu rugonjo orw’eby’omwoyo. Twine okusemererwa habw’emigisa ei twegondezaamu habw’okuba omu mananu kandi kitwekambisa kugagambiraho abandi. (Yer. 31:12) Ekindi, twine okusemererwa habwokuba twine okunihira kandi twine n’enkorangana enungi na Ruhanga. Baibuli neegamba ngu tulyombeka ‘enju tulizataahamu; tulibyara emisiri ey’emizabbibbu, tuliryaho ebyana.’ ‘Titulitabaanira busa’ habwokuba tuliba ‘tuhairwe omugisa kuruga hali Yahwe.’ Aturaganiize kutuha obulinzi n’obwomeezi oburumu okumarwa kandi obwine ekigendererwa. Amanyire buli omu eki arukwetaaga kandi aliigusa “ekintu kyona ekyomiire ekikigonza.”—Is. 65:20-24; Zab. 145:16. w24.04 22-23 ¶11-12
Omwandara ogwamani gange nekyokwebingamu kyange biri omu Ruhanga.—Zab. 62:7.
Tufoora Yahwe Mwandara gwaitu obu tumwesigira kimu. Nitukigumya ngu obu turaamworobera n’omu nyikara ezigumangaine, nitwija kugasirwa. (Is. 48:17, 18) Obu turaarora omulingo arukutusagikamu, nitwija kweyongera kumwesiga. Eki nikiija kutukonyera kugumira ekirengo kyona ka kibe kigumire kwingana nkaha, habwokuba nuwe wenka asobora kutukoonyera. Kusisanaho n’omwandara omukooto, Yahwe tahindahinduka. Emiringo ye n’ebigendererwa bye tibihindahinduka. (Mara. 3:6) Adamu na Hawa obu baamujeemiire, atahindule ekigendererwa kye hali abantu. Nkooku omukwenda Paulo yahandiikire, Yahwe “tasobora kuba eki atali.” (2 Tim. 2:13) Kinu nikimanyisa ngu noobu haraabaho ki rundi abantu noobu baakukora ki, Yahwe talihindura emiringo ye, ekigendererwa kye, rundi endengo ze. Habwokuba Yahwe tahinduka, nitukigumya ngu naija kutukoonyera omu busumi obugumangaine, kandi ahikiirize emirago ye omu busumi obw’omumaiso.— Zab. 62:6, 7. w24.06 27-28 ¶7-8
Omuntu ow’omu nsita omu mutima . . . [w’omuhendo] muno.—1 Pet. 3:4.
Obu muraaba mujumbiirengana, kiki ekiraabakoonyera kucwamu kutaaha obuswere rundi nangwa? Mumanyangane kurungi. Noosobora kuba oine ebintu ebi omanyireho omuntu ogu otakatandikire kumujumbira. Baitu obu otandika kumujumbira, otunga omugisa ogw’okumanya “omuntu ow’omu nsita omu mutima.” Eki kitwarramu kumanya obu araaba ali muntu ow’ebyomwoyo, engeso ze, hamu n’enteekereza ye. Hanyuma y’akasumi osemeriire kuba noosobora kuba noogarukamu ebikaguzo binu: ‘Omuntu onu araaba murungi ow’okutaaha na uwe obuswere?’ (Nfu. 31:26, 27, 30; Bef. 5:33; 1 Tim. 5:8) ‘Ndaamwoleka okugonza kandi ndaamufaaho nk’oku kirukwetaagisa? Kandi na uwe arakora nikyo kimu? Turaasobora kugumiisirizangana obukirukuhika ha butahikirra bwaitu?’ (Bar. 3:23) Obu muraaba nimulengaho kumanyangana, mwijuke ngu ekirukukira obukuru tibiri bintu ebimurukusisaniza, baitu kuli kurora obu muraaba nimusobora kugumiisirizangana obukirukuhika ha butahikirra bwanyu. w24.05 27 ¶5
Nkasisira [Yahwe].—2 Sam. 12:13.
Nkooku tusangirwe turozere, Omukama Daudi akakora ensobi ey’amaani. Baitu nabbi Nasaneri obu yamugambiire ha kibi eki akaba akozere, n’obwebundaazi Daudi akeegarukamu. (Zab. 51:3, 4, 17, obugambo oburukwanjura) Omukama Hezekiya na uwe akasiisira Yahwe. (2 Byom. 32:25) Baitu kusisanaho na Daudi, n’obwebundaazi Hezekiya akeegarukamu. (2 Byom. 32:26) Ha kumalirra Yahwe akamurora nk’omukama omwesigwa ayaikaire ‘naakora ebirungi.’ (2 Bakam. 18:3) Kiki eki turukwega? Tusemeriire kwegarukamu ebibi byaitu kandi tukole kyona ekirukusoboka kwetantara kwongera kubikora. Baitu kakuba tutunga okuhanwa kuruga hali abagurusi b’ekitebe, ha nsonga ezirukuzooka nk’entaito muno? Titusemeriire kwehurra ngu Yahwe tarukutugonza rundi ngu abagurusi tibarukutugonza. N’abakama abarungi aba Isaleeri bakahaburwa kandi baahanwa. (Baheb. 12:6) Obu tuhanwa, tusemeriire (1) kwebundaaza, (2) tukole empindahinduka ezirukwetaagisa, kandi (3) tugumizeemu nituheereza Yahwe n’omutima gwaitu gwona. Kakuba twegarukamu ebibi byaitu, Yahwe naija kutuganyira.—2 Kol. 7:9, 11. w24.07 21 ¶8; 22 ¶9, 11
Mwihe omuli inywe omuntu ogu omubi.—1 Kol. 5:13.
Omuntu ow’aba akozere ekibi eky’amaani aihwa omu kitebe obu aba ayangire kuhinduka, n’abagurusi obu baba balengereho emirundi nyingi kumukoonyera kuhinduka. (2 Bakam. 17:12-15) Ebikorwa bye biba nibyoleka ngu acwiremu kutahondera endengo za Yahwe. (Bir. 30:19, 20) Omusiisi ow’ateegarukamu obu aba aihirwe omu kitebe, habaho ekirango kumanyisa ekitebe ngu takyali omu h’Abakaiso ba Yahwe. Ekigendererwa ky’ekirango eki tikiri kuswaza ow’akozere ekibi. Oihireho, kikorwa nukwo ab’oruganda na banyaanya itwe bahondere okuteererra kwa Baibuli okutwekambisa, “kuleka kukoragana” n’omuntu ogu, “noobu kwakuba kulya hamu n’omuntu nk’ogu.” (1 Kol. 5:9-11) Haroho ensonga enungi habwaki Yahwe yatuteriireho ekiragiro eki. Omukwenda Paulo akahandiika ati: “Ekitumbisa ekike, kitumbisa entonge enkooto ey’ensaano ey’ekanzirwe.” (1 Kol. 5:6) Omuntu ow’atarukwegarukamu, obu ataihwa omu kitebe abandi nibasobora kuteekereza ngu tikirukubeetaagisa kworobera ebiragiro bya Yahwe.— Nfu. 13:20; 1 Kol. 15:33. w24.08 27 ¶3-4
Omu bintu byona nyine amaani kuraba omuli ogu ow’ampa amaani.—Baf. 4:13.
Nitusobora kumwegeraho kuraba omu kukozesa amaani gaitu kukoonyera abandi. Ekyokurorraho, nitusobora kukoonyera abaceke n’abakuzire omu myaka kuraba omu kubagurra ebyokulya n’okubakoonyera omu mirimo yabo ey’omuka. Rundi nitusobora kwehayo kukonyera omu kuyonja n’okudaabiriza Ekyombeko ky’Obukama. Ijuka ngu noosobora kugarramu abandi amaani kuraba omu bigambo ebi okozesa. Noosobora kuteekerezaaho omuntu ow’asobora kugasirwa kakuba omusiima kuruga ha mutima? Haroho omuntu weena ow’orukumanya ow’arukwetaaga kuhuumuzibwa? Obu araaba aroho, kigumye ngu omuntu ogu yakimanya ngu noomufaaho. Noosobora kumubungira maiso h’amaiso, kumuterra esimu obundi n’okumusindikira kaadi rundi obutumwa. Tikirukukwetaagisa kukozesa ebigambo bingi. Ebigambo ebike, ebyanguhire kandi ebirukuruga ha mutima nibisobora kuba nibyo byonyini ow’oruganda rundi munyaanya itwe ebi arukwetaaga kusobora kwikara ali mwesigwa, rundi kweyongera kwehurra kurungi.—Nfu. 12:25; Bef. 4:29. w24.09 28 ¶8-10
Omusaija weena obu ayekamba kufooka omuroleerezi, aba ayegombere omulimo omurungi.—1 Tim. 3:1.
Obu oraaba omazire akasumi nooheereza nk’omuheereza, noosobora kuba okozere n’amaani kusobora kukurakuraniza emiringo erukwetaagisa kusobora kufooka omugurusi. Waakugondeze kukora omulimo omurungi abagurusi ogu bakora? Omugurusi akora mirimo ki? Ayebembera omu kutebeza, akora n’amaani kugarramu ab’oruganda amaani n’okwegesa kandi ayombeka ekitebe kuraba omu bigambo bye n’ekyokurorraho kye. Egi niyo ensonga habwaki Baibuli eyeta abagurusi abarukukora n’amaani ‘ebisembo omu bantu.’ (Bef. 4:8) Noosobora ota kufooka omugurusi? Ebintu ebi osemeriire kuhikiiriza kusobora kufooka mugurusi tibirukusisana n’ebi osemeriire kuhikiiriza kutunga omulimo. Obwire oburukukira obwingi, omuntu obu aba naagonza kukuha omulimo, abanza kurora obu oraaba oine obukugu oburukwetaagisa. Kwahukanaho, obu oraaba noogonza kufooka mugurusi, tosemeriire kugarukira ha bukugu obw’okutebeza n’okwegesa. Osemeriire kuhikiiriza ebirukubazibwaho omu 1 Timoseo 3:1-7 na Tito 1:5-9. w24.11 20 ¶1-3

