Rutoro
Maaci
/assets/ct/fa815d8e9f/images/syn_placeholder_sqr.png
es26 rup. 26-36

Maaci

Sande, Maaci 1

Maaci

Ogu ow’afiire aba aihirweho ekibi kye.—Bar. 6:7.

Omu Baibuli tusomaho ebyokurorraho eby’abantu abahikiriire abaafookere abatahikiriire. Omu h’abantu banu nuwe Omukama Suleimani. Akaba ayegesiibwe kurungi emihanda ya Yahwe. Kandi Yahwe akaba amuhaire emigisa. Baitu akatandika kuramya ba Ruhanga ab’ebisuba. Eki kikabiihiza Yahwe kandi ihanga lyona likamara emyaka nyingi niribonabona habw’ebibi bya Suleimani. Kyamananu ngu Ebyahandiikirwe nibigamba ngu Suleimani “yagwijagira nabaisenkuru,” otwaliiremu n’abasaija abeesigwa nk’Omukama Daudi. (1 Bakam. 11:​5-9, 43; 2 Bakam. 23:13) Baitu tugambe ngu Suleimani naija kuhumbuuka habw’omulingo yaziikirwemu? Baibuli tekibazaaho. Okuhumbuuka kiri kisembo ekiruga hali Ruhanga ow’okugonza. Kandi akiha abo abaarukugonza batunge omugisa ogw’okumuheereza ebiro n’ebiro. (Yob. 14:​13, 14; Yoh. 6:44) Suleimani alitunga ekisembo kinu? Yahwe nuwe wenka amanyire eky’okugarukamu, itwe titumanyire. Baitu eki tumanyire nikyo ngu Yahwe naija kukora ekihikire. w24.05 4 ¶9

Ndaikaraga omu hema yawe ebiro byona.—Zab. 61:4.

Obu tuhayo obwomeezi bwaitu hali Yahwe, tufooka abagenyi omu heema ye ey’akokurorraho. Twegondeza omu byokulya ebingi eby’omwoyo, hamu n’okuba n’enkoragana enungi n’abo ababa bafookere bagenyi ba Yahwe. Eheema ye ey’akokurorraho, terukusangwa omu kiikaro kimu. Eheema ye neesobora kusangwa hoona nambere abaheereza be abamworobera bali. (Kus. 21:3) Baitu kandi obu kirukuhika h’abaheereza be abeesigwa abaafiire? Nitusobora kugamba ngu na bo bakyali bagenyi omu heema ya Yahwe? Ego! Habwaki nitugamba tuti? Habwokuba hali Yahwe, abantu nk’abo bakyali boomeezi. Yesu akagamba ati: “Baitu kumanya ngu abafu bahumbuurwa, Musa akakyoleka obu yabalizeeho ebyabaireho ha kisaka, obu yayesere Yahwe, ‘Ruhanga wa Iburahimu, Ruhanga wa Isaka kandi Ruhanga wa Yakobo’. Tali Ruhanga ow’abafu, baitu ow’aboomeezi, habwokuba hali Uwe boona boomeezi.”—Luk. 20:​37, 38. w24.06 3 ¶6-7

[Yahwe] nigo mani gange nengabu yange.—Zab. 28:7.

Zadoki akagende omu Heburoni n’eby’okurwanisa bye kandi akaba ayeteekaniize kurwana. (1 Byom. 12:38) Akaba ayehaireyo kuhondera Daudi omu bulemu, n’okurwanirra Isaleeri hali abanyanzigwa baayo. Zadoki naasobora kuba akaba ataine bukugu omu kurwana, baitu akaba ali musaija omumanzi. Nyakatagara Zadoki akeegera nkaha kuba omumanzi? Akaba ayetooroirwe abasaija abakaba b’amaani kandi abamanzi. Hataroho kugurukyagurukya, akeegera ha kyokurorraho kyabo. Ekyokurorraho, habwokuba Daudi akaba ali mwebembezi omumanzi kandi omurwani, Isaleeri yoona ekagonza kumufoora omukama. (1 Byom. 11:​1, 2) Obwire bwona, Daudi yayesigaga Yahwe kumukoonyera kusingura abanyanzigwa be. (Zab. 138:3) Ekindi, Zadoki akeegera h’abasaija abandi abamanzi aba yaikaraga na bo nka—Yehoyada hamu na mutabani we omurwani Benaya, otwaliiremu n’abakuru b’enganda 22, abaasagikaga Daudi.—1 Byom. 11:​22-25; 12:​26-28. w24.07 3 ¶5-6

Omu mulingo gw’embabazi, Ruhanga naalengaho kukuleetera kwegarukamu.—Bar. 2:4

Saulo ow’omu Taruso akahiiganiza abahondezi ba Kristo omu mulingo omubi muno. Abakristaayo abarukukira obwingi nibasobora kuba baateekeriize ngu tasobora kuhinduka. Baitu Yesu akaba naamanya ngu Paulo naasobora kuhinduka kandi ayegarukemu. Uwe na Ise bakarora emiringo enungi omuli Paulo. Yesu akagamba ati: ‘Omusaija onu ali kibindi eki nkomeremu kumanyisa ibara lyange.’ (Ebik. 9:15) Ekindi, Yesu akakozesa ekyamahano kukonyera Paulo kwegarukamu. (Ebik. 7:58–8:3; 9:​1-9, 17-20) Hanyuma ya Paulo kufooka Mukristaayo, akaikara naasiima habw’omulingo Yahwe na Yesu baamwolekeremu embabazi. (1 Tim. 1:​12-15) Paulo obu yahuliire obusiihani obukaba buli omu kitebe Ekikristaayo eky’omu Kolinso, kiki eki yakozere? Kusigikirra ha bigambo bye nitusobora kwega omulingo Yahwe ayolekamu okugonza obu ahana abaheereza be, n’omulingo abooleka embabazi. w24.08 13 ¶15-16

Egi niyo ensonga habwaki Omwana wa Ruhanga yayolekerwe nukwo ahwerekereze emirimo ya Sitaani.—1 Yoh. 3:8.

Omu byasa ebyahondiireho, mpora-mpora, Yahwe akooleka kurungi omulingo abantu abasiisi basobora kwirra haihi na uwe. Aberi ow’akaba ali mutabani wa Adamu na Hawa, owa kabiri, nuwe yabandize kwoleka okwikiriza omuli Yahwe hanyuma y’obujeemu obwabaireho omu Adeni. Habwokuba Aberi akaba naagonza Yahwe kandi naagonza okumusemeza n’okumwirra haihi, akahayo ekihongwa. Aberi akaba ali muliisa, nahabweki, akatwara zimu ha mizigaijo y’entaama ze yazibaaga kandi yazihayo nk’ekihongwa hali Yahwe. Ekihongwa kinu, kikakwataho kita Yahwe? “[Yahwe akaikiriza] Aberi nekiyahongere.” (Kub. 4:4) Yahwe akaikiriza ebihongwa eby’abantu abandi abaamugonzaaga kandi abaamwesigaga, nka Nuha. (Kub. 8:​20, 21) Yahwe obu yaikiriize ebihongwa nk’ebi, akooleka ngu abantu abasiisi nibasobora kusiimwa omu maiso ge kandi bairre haihi na uwe. w24.08 3 ¶5-6

Ebigere byange bikaba bimalize okugwa; Okugenda kwange kukaba kuli haihi nokuterra.—Zab. 73:2.

Nitusobora kusaasa rundi kwetuntura obu tuhikwaho obutali bwinganiza. (Mug. 7:7) N’abaheereza ba Yahwe abesigwa nka Yobbu na Habbakuki bakehurra omu mulingo nugwo gumu. (Yob. 6:​2, 3; Hab. 1:​1-3) Noobu kiraaba ngu ky’obuhangwa kwehurra omulingo gunu, tusemeriire kwegendereza omulingo twetwazaamu nukwo tutamalirra tukozere ekintu ekitali ky’amagezi kandi tukasiisira kimu enyikara. Abo abatwaza abandi kubi obu batafubirwa, nitusobora kwekaguza obu kiraaba kiri ky’amagezi kukora ekihikire. Teekerezaaho ekyokurorraho ky’omuhandiiki wa zabuli ow’akaba aliyo naarora ababi nibazooka nk’abarukukurakurana kukira abahikiriire. Akagamba ati: “Nibabo ababi ababihire obwokuhumura obutosa.” (Zab. 73:12) Ekindi, akehurra kubi muno habw’obutali bwinganiza obu yarozere, obukaba buli haihi kumuleetera kuleka kwesiga ebirungi ebiruga omu kuheereza Yahwe, obu naagamba ati: “Obunatekeriize okundasobora okumanya eki, kyansaliza.”—Zab. 73:​14, 16. w24.11 3 ¶5-7

Mumuhe [Yahwe], inywe enganda ezamahanga, mumuhe [Yahwe] ekitinisa namani.—Zab. 96:7.

Tuhaisa Yahwe ekitiinisa habwokuba kimusemeriire. Yahwe ali Ruhanga ow’obusobozi bwona; amaani ge tigaine bugarukiro. (Zab. 96:​4-7) Amagezi ge amaingi, nitugarorra omu bintu ebi yahangire. Yahwe atuhaire obwomeezi na buli kimu kyona eki turukwetaaga kusobora kwikara tuli boomeezi. (Kus. 4:11) Yahwe “mwesigwa.” (Kus. 15:4) Buli kimu kyona eki akora kirugamu obusinguzi kandi aikara naahikiiriza emirago ye. (Yos. 23:14) Egi niyo ensonga habwaki nabbi Yeremiya yabalizeeho Yahwe Ruhanga ati: “Omu bantu bona abamagezi abomu mahanga, nomukitinisa kyona ekyobukama bwabu, busaho arukusisana iwe”! (Yer. 10:​6, 7) Mali, twine ensonga enungi ezituleetera kutamu Isiitwe ow’omu iguru ekitiinisa. Yahwe tali Ruhanga ou tusemeriire kutamu ekitiinisa kwonka, baitu aine n’emiringo enungi ey’etuleetera kumugonza muno. w25.01 2-3 ¶3-4

Mwihe omuli inywe omuntu ogu omubi.—1 Kol. 5:13.

Abarukuhakaniza Ruhanga balengaho kubazaaho kubi ekitebe kye. Ekyokurorraho, twegere kuruga omu Byahandiikirwe ngu Yahwe naanihirramu abaheereza be kuba beecumi omu mubiri, omu ngeso, n’omu by’omwoyo. Agamba ngu ogu weena ow’akora ebintu ebibi kandi akanga kwegarukamu, asemeriire kwihwa omu kitebe. (1 Kol. 5:​11, 12; 6:​9, 10) Tworobera ekiragiro eki. Baitu abarukutuhakaniza balengaho kukikozesa kutujunaana ngu tutanga abantu kukora ebibarukugonza, tubacwera omusango, kandi tutwine embabazi. Tusemeriire kumanya nooha arukuhakaniza ekitebe kya Yahwe. Sitaani Diabolo nuwe aleetera abantu kutubazaaho ebisuba. Nuwe “ise ebisuba.” (Yoh. 8:44; Kub. 3:​1-5) Nahabweki, tusemeriire kunihira ngu Sitaani naija kukozesa abasagiki be kubazaaho ekitebe kya Yahwe ebisuba. w24.04 10-11 ¶13-14

Nikiija.—Ez. 33:33.

Na hanyuma y’omuhito omwingi kutandika, nikisobora kuba ngu bamu h’abantu abaraarora okuhwerekerezebwa kwa “Baburoni Orukuru” nibaija kwijuka ngu Abakaiso ba Yahwe bamazire emyaka nibabazaaho ekintu kinu. Nikisobora kuba ngu bamu h’abaraarora okuhwerekerezebwa kwa “Baburoni Orukuru” omu muhito omwingi nibaija kutandika okwikiririza omuli Yahwe? (Kus. 17:5) Kakuba eki kibaho, nikiija kuba nikisisana n’eki ekyabaireho omu ihanga lya Misiri omu biro bya Musa. Ijuka ngu “ekitebe kyabanyaihanga” kiketeeranizaaho Abaisaleeri obu baali nibaruga Misiri. Bamu h’abantu abo baali batandikire kwoleka okwikiriza obu baarozere okuhabura kwa Musa ha Mihito Ikumi eyahikiiriziibwe. (Kurug. 12:38) Kakuba ekintu nk’eki kibaho hanyuma y’okuhwerekerezebwa kwa “Baburoni Orukuru,” turaateekereza ngu tikiri ky’obwinganiza abantu abandi kutweteeranizaaho nihaburayo akaire kake empero ehike? Eki tinikwo kiri! Nitugonza kuba nka Isiitwe ow’omu Iguru, anyakuli Ruhanga ow’aijwire “okuganyira kandi wembabazi, aikaraho okutabihirwa asagire ebyokuganyira namazima.”—Kurug. 34:6. w24.05 11 ¶12-13

Ikara ogumiire ha rulengo orw’ebigambo ebirungi.—2 Tim. 1:13.

Kiki ekisobora kutuhikaho, kakuba tuleka kuhondera ‘orulengo rw’ebigambo ebirungi’? Teekerezaaho ekyokurorraho kinu. Omu kyasa eky’okubanza, haroho Abakristaayo abamu abakaba nibaranga nibagamba ngu ekiro kya Yahwe, kikaba kihikire. Nihasobora kuba hakaba haroho ebbaruha abantu ei baateekeriize ngu ekaba ehandiikirwe omukwenda Paulo ey’ekaba neebazaaho ensonga enu. Batabandize kwekebiija kurora obu garaaba gali mananu, Abakristaayo abamu omu Sesalonika bakaikiriza orugambo oru kandi na bo baatandika kururarangya. Baakubaire batahabisiibwe kakuba baijukire ebintu omukwenda Paulo akaba abeegeseze obu akaba akyali na bo. (2 Bas. 2:​1-5) Paulo akaba abahaire obuhabuzi kutamara gaikiriza buli kintu kyona eki bakaba bahuliire. Kandi kusobora kubakoonyera habw’akasumi ak’omumaiso, Paulo akamalirra ebbaruha ye eya kabiri hali Abasesalonika n’ebigambo binu: “Nyowe Paulo, mpandiikire okuramukya kunu n’omukono gwange kandi nuko akokurorraho omu buli bbaruha yange; gunu nugwo omulingo mpandiikamu.”—2 Bas. 3:17. w24.07 12 ¶13-14

Nimwetaaga okugumiisiriza.—Baheb. 10:36.

Abakristaayo Abaheburaniya bakaba nibeetaaga kugumira ebirengo habwokuba omuhito gukaba guli haihi kuhika. Noobu kiraaba ngu bamu h’Abakristaayo abaheburaniya bakaba bahikirweho okuhiiganizibwa okw’amaani, baingi bakaba bafookere Bakristaayo omu kasumi ak’obusinge. Omukwenda Paulo akagamba ngu noobu kiraaba ngu bakaba bahikirweho ebizibu, ebyalengere okwikiriza kwabo, bakaba batabonabonesiibwe nkooku Yesu yabonabonesiibwe kuhika ha rulengo orw’okufa. (Baheb. 12:4) Abayudaaya baingi obu bafookere Bakristaayo, abarukubahakaniza bakeeyongera kubatwaza kubi. Emyaka nke enyuma, Abayudaaya abarukuhingura omu 40 ‘bakarahira nibagamba ngu tibarukwija kulya noobukwakuba okunywa okuhikya obu baliita Paulo.’ (Ebik. 22:22; 23:​12-14) Noobu kiraaba ngu Abakristaayo bakaba nibaija kunobwa n’okuhiiganizibwa, bakaba nibeetaaga kugumizaamu nibasorrokana hamu kuramya, kutebeza amakuru amarungi, n’okwikaza okwikiriza kwabo kugumire. w24.09 12 ¶15

[Yesu] yagambira nyina ati: “Mukazi, dora! Mutabani waawe!”—Yoh. 19:26.

Yohana akaba ali omukwenda wa Yesu Kristo omugonzebwa. (Mat. 10:2) Yagendaga na Yesu omu buheereza bwe bwona, akeerorra ebyamahano bye kandi akaikara ali mwesigwa hali Yesu n’omu nyikara ezigumire. Akaba aroho Yesu obu akaba naitwa kandi yamurora na hanyuma y’okuhuumbuka. Ekindi, akarora ekitebe Ekikristaayo nikikurakurana. Yohana akaikaraho kumara akasumi kaingi kandi yarora amakuru amarungi nigatebezebwa “omuli ebyahangirwe byona hansi yiguru.” (Bak. 1:23) Omukwenda Yohana obu akaba agurusire muno kandi ali haihi kufa, akatunga omugisa ogw’okuhandiika ekitabu ekirukusemeza eky’Okusuku’rwa. (Kus. 1:1) Yohana akahandiika kimu ha bitabu by’enjiri ekiine ibara lye. Ekindi, akatereekerezebwa omwoyo ogurukwera kuhandiika ebbaruha isatu. Ebbaruha eya kasatu akagihandiikira Omukristaayo arukwetwa Gayo, ou yaroraga nk’omwana omugonzebwa ow’eby’omwoyo. (3 Yoh. 1) Ebigambo omusaija onu omwesigwa kandi ow’akuzire omu myaka ebi yahandiikire bigarwiremu muno amaani abahondezi ba Yesu kuhikira kimu kasumi kanu. w24.11 12 ¶15-16

Inywe abasaija, . . . mubatemu ekitiinisa.—1 Pet. 3:7.

Nyineeka ow’asiima mukazi we amutwara kuba w’omuhendo. Amutwaza nk’ekisembo eky’omuhendo mwingi muno kuruga hali Yahwe. (Nfu. 18:22; 31:10) Kandi ekirugamu amutwaza omu mulingo ogw’embabazi kandi ogw’ekitiinisa, noobu baba nibateerana. Tarukwija kumuhambiriza kwejumbira omu bikorwa eby’okuteerana ebirukumuleetera kwehurra atateekaine, ebirukumumaramu ekitiinisa rundi ebirukutalibaniza omuntu we ow’omunda. Nyineeka na uwe naija kulengaho kwikara aine omuntu ow’omunda omurungi omu maiso ga Yahwe. (Ebik. 24:16) Banyineeka, nimusobora kukigumya ngu Yahwe arora kandi asiima amaani obu mwekamba kutamu bakazi banyu ekitiinisa omu bigambo n’omu bikorwa. Mucweremu kimu kutamu bakazi banyu ekitiinisa obu nimwetantara ebikorwa ebibamaramu ekitiinisa, mube b’embabazi, kandi mubooleke engonzi. Obu muraakora eki, nimwija kwoleka ngu nimubagonza kandi nimubatwara nk’ab’omuhendo hali inywe. Obu muraatamu bakazi banyu ekitiinisa, nimwija kulinda enkoragana yanyu erukukirayo obukuru, kandi egi niyo enkoragana yanyu na Yahwe.—Zab. 25:14. w25.01 13 ¶17-18

Ayayehaireyo habwaitu kutujuna. . . nukwo ayesemerereze wenka abantu abanyakuli ekintu kye eky’embaganiza, abarukwekamba kukora ebikorwa ebirungi.—Tit. 2:14.

Kimu ha bintu ebyahukaniza abaheereza ba Yahwe hali abantu abeeyeta Abakristaayo, nubwo obwekambi bwabo omu buheereza. Kiki ekisobora kutukoonyera kwikazaaho rundi kwongera ha bwekambi bwaitu omu mulimo ogw’okutebeza? Nitusobora kwegera ha kyokurorraho kya Yesu obukirukuhika ha mulingo tusobora kuba abeekambi omu mulimo gw’okutebeza. Omu buheereza bwe, ataleke kwekamba. Kandi, hanyuma y’obwire kurabaho, akongera ha buheereza bwe. Kusisanaho n’omusaija ow’akaba naarolerra omusiri gw’emizabbibbu ayamazire emyaka esatu naarolerra omuti gw’omutiini ogwalemere kwana ebijuma, na Yesu akamara emyaka esatu naatebeza Abayudaaya, baitu baingi hali bo batamuhuliirize. Baitu, nkooku ow’arukurolerra omuti gw’emizabbibbu ataralekere kuba n’okunihira omu muti gw’omutiini, Yesu na uwe ataleke kutebeza abantu rundi kukeehya ha buheereza bwe. (Luk. 13:​6-9) Kwegera hali ebi, ebi yayegeseze n’ebi yakozere nikiija kutukoonyera kwikara tuli beekambi kasumi kanu. w25.03 14-15 ¶1-4

Omuntu wena omwekengi akora emirimo nokumanya.—Nfu. 13:16.

Kiki eki osemeriire kukora kakuba oba noorora ngu omuntu naasobora kuba murungi kutaaha na uwe obuswere? Osemeriire kumugambira ahonaaho omulingo orukwehurra? Baibuli egamba ngu omuntu ow’amagezi abanza kwetegereza atakagizire eki yakora. Nahabweki ky’amagezi kubanza kwetegereza omuntu ou orukugonza kujumbira otakamugambiire omulingo orukwehurra. Noosobora kwetegereza ota omuntu omu mulingo ogw’amagezi? Obu murukuba muli omu nsorrokano rundi mugenzere kwesemezaamu n’ab’oruganda, noosobora kwetegereza enyetwaza n’engeso z’omuntu ogu kandi oyetegereze obu araaba ali w’ebyomwoyo. Banywani be nubo baha kandi bintu ki ebi akira kubazaaho? (Luk. 6:45) Mwine ebigendererwa ebirukusisana? Noosobora kubazaaho n’abagurusi ab’omu kitebe kye rundi Abakristaayo abakuzire omu by’omwoyo abarukumumanya kurungi. (Nfu. 20:18) Noosobora kubakaguza ha nyetwaze ye n’emiringo ye. (Rus. 2:11) Obu oraaba noolengaho kumwetegereza, weetantale kumuleetera kwehurra atateekaine. Eki noosobora kukikora kuraba omu kutamu enyehurra ze ekitiinisa n’okutataahirra obugabe bwe. w24.05 22 ¶7-8

Nkakugambira ekibi kyange.—Zab. 32:5.

Abagurusi tibasemeriire kuteekereza ngu ow’akozere ekibi tarukwija kwegarukamu. Noobu kiraaba ngu abamu nibasobora kwegarukamu obu baba batangatangaine n’abagurusi ha murundi gwabo ogw’okubanza, abandi nibasobora kutwara obwire. Nahabweki, abagurusi nibasobora kucwamu kutantatangana n’omusiisi emirundi erukuhingura hali gumu. Obundi ha murundi ogw’okubanza, Omukristaayo ow’asiisire naasobora kutandika kuteekerezaaho ebintu abagurusi ebi bamugambiire. Naasobora kuhikirra Yahwe omu kusaba. (Zab. 38:18) Nahabweki, abagurusi obu baaraayongera kumutangaana omurundi ogundi, naasobora kuba ahinduliire kimu enteekereza ye. Kusobora kukoonyera ow’akozere ekibi kwegarukamu, abagurusi basemeriire kumwoleka embabazi n’okumusaalirirwa. Basaba kandi baba nibanihira ngu Yahwe naija kuha omugisa amaani agabatairemu kandi ngu naija kukoonyera Omukristaayo ow’asiisire kutunga enteekereza ey’ehikire kandi ayegarukemu.—2 Tim. 2:​25, 26. w24.08 22-23 ¶12-13

Baitu tinyina kusemererwa omu kufa kwogu anyakufa, agambire [Yahwe] Ruhanga: nukwo, muhinduke, mube abomezi—Ez. 18:32.

Yahwe tagonza omuntu weena kuhwerekerra. Naagonza abasiisi bagaruke hali uwe. (2 Kol. 5:20) Egi niyo ensonga habwaki kuruga kara na kara, Yahwe aikaire naateererra abantu be abamurugireho kwegarukamu kandi bakagaruka hali uwe. Abagurusi b’ekitebe baine omugisa ogw’okukorra hamu na Yahwe, obu nibalengaho kukoonyera abasiisi kwegarukamu. (Bar. 2:4; 1 Kol. 3:9) Habaho okusemererwa kwingi omu iguru abasiisi obu beegarukamu. Isiitwe ow’omu iguru Yahwe asemererwa muno buli murundi entaama ey’eba ebuzire obu egaruka omu kitebe. Tweyongera kugonza Yahwe obu tuteekerezaaho embabazi ze enyingi muno.—Luk. 1:78 w24.08 31 ¶16-17

Yesu obu yakimanyire ngu bakaba bali haihi kwija kumukwata bamufoole omukama, yabarugamu yagaruka ha rusozi ali wenka.—Yoh. 6:15.

Kakuba Yesu yaikiriize abantu kumufoora omukama, yakubaire naayejumbira omu by’obulemi eby’Abayudaaya abakaba bali hansi y’obulemi bw’Abarooma. Yesu ‘akabarugaho yagaruka ha rusozi ali wenka.’ Noobu kiraaba ngu akasindikirizibwa abandi, ataikirize kwejumbira omu by’obulemi. Mali, eri ka isomo erirungi hali itwe! Kyamananu ngu abantu tibarukwija kutusaba kukanyisa ebyokulya rundi kukiza abarwaire omu mulingo ogw’ekyamahano; rundi tibarukwija kulengaho kutufoora omukama rundi omulemi w’ihanga. Baitu nibasobora kutusoonasoona kwejumbira omu by’obulemi kuraba omu kukoma omuntu rundi kusagika omuntu ou barukuteekereza ngu naija kusemeza ensonga. Baitu ekyokurorraho kya Yesu, nikyoleka kurungi eki tusemeriire kukora. Akanga kwetaahya omu nsonga ez’eby’obulemi kandi hanyuma akagamba ati: “Obukama bwange tibuli kicweka ky’ensi enu.” (Yoh. 17:14; 18:36) Abakristaayo kasumi kanu basemeriire kuba n’enteekereza nk’eya Yesu kandi beegere ha kyokurorraho kye. Nka Yesu, tusagika Obukama bwa Ruhanga, tubugambiraho abandi kandi tusaba ngu bwije.—Mat. 6:10. w24.12 4 ¶5-6

Ogu weena ow’aikiriza ebiragiro byange kandi akabyorobera, nuwe ogu ow’angonza. Kandi weena ow’angonza, Isenyowe alimugonza, kandi na nyowe ndimugonza, kandi mweyolekere kimu.—Yoh. 14:21.

Obu oraaba nooyesomesa, serra omulingo oraata omu nkora ebi orukuba oyegere. Ekyokurorraho, yegera ha bwinganiza bwa Yahwe obu otarukusoroora abandi. Yegera ha kugonza Yesu oku ainiire Ise hamu n’abandi kuraba omu kwehayo kubonabona habw’ibara lya Yahwe hamu n’okwehayo kukoonyera abandi noobu kiraaba ngu nikiija kukugumira obwire obumu. Ekindi, yegera hali Yesu kuraba omu kutebeza abandi nukwo na bo batunge omugisa ogw’okwikiriza ekisembo kya Yahwe eky’omuhendo. Obu turaayeyongera kwetegereza kandi tukasiima ekicunguro, nitwija kweyongera kugonza Yahwe n’Omwana we. Kandi habwokuba nitubagonza muno, na bo nibaija kutugondeza kimu. (Yak. 4:8) Nahabweki, leka tugumizeemu nitukozesa kurungi buli kimu kyona Yahwe eki arukutuha kusobora kwikara nitwega ha kicunguro. w25.01 25 ¶16-17

Ebibi byange byona obinagire enyuma yawe.—Is. 38:17.

Ekyahandiikirwe kya kiro kinu nikisobora n’okuhindurwa kiti: “Baitu ebibi byange byona obiihire omu maiso gaawe.” Ekyokurorraho kinu kyoleka ngu Yahwe aihaho ebibi by’abo abeegarukiremu kandi abinaga hara, naabiiha omu maiso ge. Ebigambo binu nibisobora n’okumanyisa ngu: “Oleetiire [ebibi byange] kusisana nk’ebitakabahoga.” Baibuli eyongera ebazaaho ensonga enu omu bigambo ebindi ebirukusangwa omu Mika 7:​18, 19. Enkarra zinu nizibazaaho Yahwe nk’arukunaga ebibi byaitu omu nziha z’enyanja. Omu busumi obwa kara, ekintu ekyanagwaga omu nyanja, tikyayongeraga kuzooka. Kuraba omu byokurorraho binu, nitwega ngu Yahwe obu atuganyira, atwihiraho kimu ebibi byaitu. Nahabweki, titusemeriire kwongera kwecwera omusango. Mali nkooku Daudi yagambire, “Baine okusemererwa abo abaganyiirwe ebikorwa byabo ebibi kandi abaihirweho ebibi byabo.” (Bar. 4:7) Mali oku kuganyira kwonyini! w25.02 9 ¶7-8

Musemererwe, mukyanganukirege obutosa eki ekindukuhanga.—Is. 65:18.

Kasumi kanu, haroho orugonjo orurungi orutarukurorwa, orurumu abantu abarukwekamba kukora ebintu ebirungi. Kandi rurumu obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu abarukwegondeza omu businge bwonyini. Abarurumu bacweriiremu kimu kutarurugamu, kandi nibagonza abantu abandi babeeteeranizeeho. Orugonjo runu nurwo ruha? Nurwo orugonjo orw’eby’omwoyo. Omu mulingo ogw’ekyamahano, Yahwe ataireho enyikara nambere abantu be basobora kwegondeza omu businge n’omu bumu noobu kiraaba ngu bali omu nsi ya Sitaani enyakwijwiremu enobi n’ebintu ebibi. (1 Yoh. 5:19; Kus. 12:12) Ruhanga waitu ow’okugonza arora omulingo abantu bakwatwaho ebintu ebibi kandi atuha byona ebi turukwetaaga kugumizaamu nitumuheereza n’okusemererwa. Baibuli ebazaaho orugonjo orw’eby’omwoyo nk’ekiikaro “ekyokwebingamu” kandi “nkomusiri oguitirrwa amaizi.” (Is. 4:6; 58:11) Abo abaikara omu rugonjo runu nibasobora kwikara baine okusemererwa omu biro binu ebya ha mpero ebigumire.—Is. 54:14; 2 Tim. 3:1. w24.04 20 ¶1-2

Mumanyise Ruhanga ebi murukwetaaga.—Baf. 4:6.

Obu oraaba nooserra ow’okutaaha na uwe omu buswere hataroho kugurukyagurukya osabire Yahwe kukukoonyera. Kyamananu ngu Yahwe taraganiza kuha omuntu weena ou araataaha na uwe omu buswere. Baitu afaaho ebyetaago byawe n’enyehurra zaawe, kandi naasobora kukukoonyera kutunga ou orataaha na uwe omu buswere. Nahabweki gumizaamu noomugambira ebyetaago byawe n’omulingo orukwehurramu. (Zab. 62:8) Musabe akuhe amagezi n’okugumiisiriza. (Yak. 1:5) Noobu oraaba otatungire omuntu ow’okutaaha na uwe obuswere ahonaaho, Yahwe naaraganiza kwikara naakurolerra omu by’omubiri n’omu nyehurra. (Zab. 55:22) Baitu weetantale kwebembeza muno kuserra ou orataaha na uwe obuswere. (Baf. 1:10) Kuba n’okusemererwa kwonyini tikisigikirra ha kuba omu buswere rundi kutabubamu, baitu kisigikirra ha kuba n’enkoragana enungi na Yahwe. (Mat. 5:3) Kandi obu oba otakataahire obuswere, oba n’omugisa ogw’okwongera ha buheereza bwawe. (1 Kol. 7:​32, 33) Kozesa kurungi obwire obu oraamara otakataahire obuswere. w24.05 21 ¶4; 22 ¶6

[Muteebembeza] ebi murukugonza byonka, baitu [mwebembeze] n’eby’abandi.—Baf. 2:4.

Kujumbirangana kusemeriire kumara kasumi ki? Obwire oburukukira obwingi obu twanguhiriza kukora encwamu harugamu ebintu ebibi. (Nfu. 21:5) Nahabweki musemeriire kutwara obwire oburukumara kumanyangana kurungi. Baitu nabwo timusemeriire kumara obwire buraihire nimujumbirangana kukira nkooku kisemeriire. Baibuli neegamba eti: “Okunihira okurukuikaraho gususunura omutima.” (Nfu. 13:12) Kiki eki tusobora kukora abandi obu barukuba nibajumbirangana? Nitusobora kubaraaliza kulya hamu na itwe ekiihuro, rundi kuba na itwe omu kuramya okw’eka rundi kwesemezaamu. (Bar. 12:13) Nibeetaaga omuntu ondi ow’okugenda na bo rundi nibeetaaga obukoonyezi omu by’endubata rundi nibeetaaga ekiikaro ekyokubalizaamu? Obu kiraaba nukwo kiri, noosobora kubakoonyera? (Bag. 6:10) Kakuba osabwa kusendekereza abajumbiirengana, gutwale nk’omugisa ogw’amaani. Wegendereze kutabaleka bali bonka, baitu nabwo kozesa okwetegereza obu baraaba nibeetaaga obwire obw’okubaza hamu bali bonka. w24.05 30 ¶13-14

Nkamuha obwire ayegarukemu.—Kus. 2:21.

Abagurusi balengaho kwetegereza enyikara ezireetiire omuntu kukora ekibi. Ekyokurorraho, Omukristaayo abaire acekere omu by’omwoyo habwokuba abaire anagiriize ebintu nk’okugenda omu buheereza n’okwesomesa? Abaire atakyasaba Yahwe butoosa? Aikaire alekere okwegomba okubi kumulema? Akozere encwamu ezitali z’amagezi obu kirukuhika ha banywani n’eby’okwesemeza? Encwamu ezi zikwasireho zita enteekereza ye n’okwegomba kwe? Naayetegereza omulingo encwamu ze hamu n’ebikorwa bye bikwasireho Ise Yahwe? Abagurusi nibasobora kukaguza omuntu ebikaguzo ebisobora kumuleetera kuteekerezaaho ebintu ebicekeze enkoragana ye na Yahwe kandi byamuleetera kusiisa. Kinu bakikora omu mulingo ogw’embabazi kandi tibamukaguza ebintu ebi batasemeriire kumanya. (Nfu. 20:5) Ekindi, abagurusi nibasobora kukozesa ebyokurorraho kukoonyera omuntu kumanya ngu eki yakozere kibi nk’oku Nasani yakoonyiire Daudi. Obundi omuntu obu atangatangana abagurusi ha murundi ogw’okubanza, naasobora kutandika kwehurra kubi habw’encwamu ezi yakozere. Naasobora n’okwegarukamu. w24.08 22 ¶9-11

Nsemeriire kutebeza amakuru amarungi ag’Obukama n’omu mbuga ezindi, habwokuba eki nikyo natumirwe kukora. —Luk. 4:43.

Yesu akatebeza n’obwekambi “amakuru amarungi ag’Obukama” habwokuba akaba akimanyire ngu nugwo omulimo Ruhanga akaba naagonza akole. Yesu akebembeza obuheereza omu bwomeezi bwe. Noobu akaba ali haihi kumaliiriza obuheereza bwe, yagendaga “omu mbuga zoona, n’omu byaro byona,” naayegesa abandi. (Luk. 13:22) Ekindi, akatendeka abeegeswa abandi kukorra hamu na uwe nk’abatebezi. (Luk. 10:1) Na kasumi kanu, kutebeza amakuru amarungi guli mulimo omukuru Yahwe na Yesu ogu barukugonza tukole. (Mat. 24:14; 28:​19, 20) Nitusobora kugumya obwekambi bwaitu omu buheereza kuraba omu kurora abantu omu mulingo Yahwe abaroramu. Naagonza abantu baingi bahurre amakuru amarungi kandi bagoorobere. (1 Tim. 2:​3, 4) Egi niyo ensonga habwaki atutendeka kuba abatebezi abarungi obu turukuba nitugambiraho abantu obutumwa oburukujuna obwomeezi. Abantu noobu baakwanga kutuhuliiriza kasumi kanu, nibasobora kutunga omugisa ogw’okukikora omuhito omwingi gutakahoire. w25.03 15-16 ¶5-7

Ogu anyakumuramukya, naaba amweteeraniizeeho omu bikorwa bye.—2 Yoh. 11.

Buli Mukristaayo asemeriire kukozesa omuntu we ow’omunda obu kirukuhika ha muntu ow’aihirwe omu kitebe. Abamu nibasobora kuba nibeehurra ngu omuntu wabo ow’omunda naabaikiriza kuramukya rundi kutangirra omuntu ogu obu arukuba aizire omu nsorrokano. Baitu nabwo titusemeriire kubaza muno n’omuntu ogu rundi kumara na uwe obwire. Abamu nibasobora kwekaguza, ‘Baibuli tegamba ngu Omukristaayo aw’aramukya omuntu nk’ogu aba naakwataniza na uwe omu bibi bye?’ (2 Yohana 9-11) Ebyahandiikirwe ebyetoroire enkarra zinu nibyoleka ngu oburagirizi bunu nibukwata hali abo abeecwireho ekitebe, hamu n’abandi abakurakuraniza ebikorwa ebibi. (Kus. 2:20) Nahabweki kakuba omuntu aba naakurakuraniza enyegesa ez’abeecwireho ekitebe rundi ebikorwa ebindi ebibi, abagurusi tibarukwija kukora enteekaniza ez’okumubungira. Kyamananu ngu nikisoboka omuntu ogu kwegarukamu. Baitu obu kiraaba kitakabaireho, titusemeriire kuramukya omuntu ogu rundi kumuraaliza kwija omu nsorrokano. w24.08 30-31 ¶14-15

Bakaikara batarukwetegereza omu mitima yabo.—Mar. 6:52.

Hanyuma ya Yesu kuliisa ekitebe ky’abantu, uwe n’abakwenda be bakaruga omu kiikaro eki, kandi baagenda omu Kaperenaumu obu nibakozesa eryato kandi hanyuma yagenda ha rusozi obu nairuka abantu abakaba nibagonza kumufoora omukama. (Yoh. 6:​16-20) Abeegeswa be obu bakaba nibagendera omu lyato ha nyanja, hakaija ihunga ery’amaani erikaba lirumu omuyaga ogw’akabi hamu n’ebigonzi. Hanyuma Yesu akaija nambere bali obu naarubatira h’amaizi. Kandi akagambira omukwenda Petero na uwe kurubatira h’amaizi. (Mat. 14:​22-31) Yesu obu yatembere omu lyato, omuyaga gwaculeera. Kinu kikahuniiriza abeegeswa be kandi baagamba bati: “Mananu kwo oli Mwana wa Ruhanga.” (Mat. 14:33) Baitu nabwo, batarole akakwate akakaba kali hagati y’ekyamahano kinu, n’ekikaba kibaireho kara obu bakaba bali n’ekitebe ky’abantu. Marako, ayongerereza ha kyokurorraho kinu naagamba ati: “Kandi [abakwenda] baahunirra muno, habwokuba bakaba batetegeriize amakuru g’ekyamahano ky’emigaati.” (Mar. 6:​50-52) Mali, abakwenda bakaba batetegeriize ngu Yahwe akaba ahaire Yesu amaani ag’okukora ebyamahano ebirukukira ha ky’emigaati. w24.12 5 ¶7

[Ruhanga naagonza] abantu aba buli mulingo kujunwa kandi batunge okumanya okuhikire okw’amananu.—1 Tim. 2:4.

Nitusobora kukozesa akasumi kanu ak’Ekiijukyo kwoleka ngu nitusiima Yahwe habw’ekicunguro. Oihireho kubaho ha Kiijukyo, nitusobora n’okuraaliza abantu abandi kutweteeranizaaho. Soborra abo abooraaliize ekirukwija kubaho ha Kiijukyo. Nikiija kukukoonyera kubooleka vidiyo eziri ha jw.org eziine omutwe Habwaki Yesu Yafiire? hamu na Ijuka Okufa kwa Yesu. Abagurusi basemeriire kuraaliza abo abafukire omu by’omwoyo. Teekerezaaho okusemererwa okubaho omu iguru n’omu nsi entaama za Yahwe ezimu ezaabuzire obu zigaruka omu igana lye! (Luk. 15:​4-7) Ha kiro eky’Ekiijukyo, leka tukifoole kigendererwa kyaitu kutagarukira ha kuramukyangana baitu n’okuramukya abahyaka rundi abamazire akasumi batarukwija omu nsorrokano. Nitugonza kubaleetera kwehurra batangiriirwe.—Bar. 12:13. w25.01 29 ¶15

Ruhanga . . . nuwe . . . yatugondeze yatuma Omwana we okuba ekihongwa eky’okulihirra habw’ebibi byaitu.—1 Yoh 4:10.

Haroho omulingo ogwakizireyo kuleetera Yahwe kusindika Omwana we kutufeera; kandi oku nukwo okugonza. (Yoh. 3:16; 1 Yoh. 4:​9, 10) Enyegesa ey’ekicunguro eyoleka ngu Yahwe tagarukira ha kugonza abantu kuba n’obwomeezi obutahwaho kyonka, baitu naagonza babe ekicweka ky’eka ye. Teekerezaaho kinu: Adamu obu yasiisire, Yahwe akamubinga omu ka ey’abaheereza be. Ekyarugiremu, itwena tukazaalirwa aheeru y’eka ya Ruhanga. Baitu habwokuba ekicunguro kikasasurwa, abantu boona abaikiririza omuli Ruhanga kandi bakamworobera, nibaija kufooka kicweka ky’eka ye. Baitu n’akasumi kanu nitusobora kuba n’enkoragana enungi na Ruhanga hamu n’Abakristaayo bagenzi baitu. Mali, Yahwe naatugonza muno!—Bar. 5:​10, 11. w25.01 21 ¶6

Okusoma Baibuli okw’Ekiijukyo: (Ebyabaireho nyamusana: Nisani 9) Yohaana 12:​12-19; Marako 11:​1-11

Habwa kinu, okugonza kwa Ruhanga kukeeyoleka habwaitu.—1 Yoh. 4: 9.

Hataroho kugurukyagurukya, nookiikiriza ngu ekicunguro kiri ky’omuhendo mwingi muno! (2 Kol. 9:15) Habwokuba Yesu akahayo obwomeezi bwe nk’ekicunguro, noosobora kutunga enkoragana enungi na Yahwe Ruhanga. Ekindi, noosobora kuba n’okunihira okw’okutunga obwomeezi obutahwaho. Mali twine ensonga nyingi muno ez’okusiimira Yahwe ow’atuhaire ekicunguro, habwokuba naatugonza muno! (Bar. 5:8) Kusobora kwikara nitusiima kandi nitwijuka ekintu Yahwe na Yesu baatukoliire, Yesu akatandikaho omukoro ogw’okwijukaga okufa kwe buli mwaka. (Luk. 22:​19, 20) Omwaka gunu, Ekiijukyo nikiija kubaho Kyakana, Apuli 2, 2026. Hataroho kugurukyagurukya, itwena tweteekaniize kubaho. Nitwija kugasirwa muno kakuba tutunga obwire omu kasumi ak’Ekiijukyo kwecumiitirizaaho ekintu Yahwe n’Omwana we baatukoliire. w25.01 20 ¶1-2

Okusoma Baibuli okw’Ekiijukyo: (Ebyabaireho nyamusana: Nisani 10) Yohaana 12:​20-50

Muhabwe okwegesa kwange, kunu tiziri feza; nokumanya, okukira ezabu enungi.—Nfu. 8:10.

Noosobora kwikara nooyega ha kugonza Yahwe Ruhanga na Yesu Kristo oku batwiniire kakuba ogumizaamu nookwecumiitirizaaho. Obundi omu kasumi kanu ak’Ekiijukyo, n’obwegendereza noosobora kusoma ekitabu kimu eky’Enjiri n’okukiraho. Otasoma ebintu bingi ha murundi gumu. Oihireho, soma ebintu bike kandi oserre ensonga ezindi habwaki tusemeriire kugonza Yahwe na Yesu. Obu oraaba oikaire omu mananu kumara emyaka nyingi, noosobora kwekaguza obu kiraaba nikisoboka kuzoora ebintu ebihyaka obu kirukuhika ha nsonga nk’obwinganiza bwa Ruhanga, okugonza kwe, hamu n’ekicunguro. Amananu gali, eby’okwega tibihwayo obu kirukuhika ha nsonga zinu n’ezindi. Kozesa omu bwijwire obutumwa oburukusangwa omu bitabu byaitu ebirukusigikirra ha Baibuli. w25.01 24-25 ¶13-15

Okusoma Baibuli okw’Ekiijukyo: (Ebyabaireho nyamusana: Nisani 11) Luka 21:​1-36