Go na content

Go na table of contents

Den waktiman fu Grankownu e yere a boskopu fu Gado

Den waktiman fu Grankownu e yere a boskopu fu Gado

A de a yari 59. Srudati di weri fu a langa pasi di den teki e tyari wan tu strafuman kon na Rome. Den e pasa Porta Kapena-portu go na ini a foto. Na oso fu Grankownu Nero de na tapu Palatinus-bergi. Srudati e hori wakti drape. Den feti-owru fu den kibri na ondro a skowrudyakti fu den. * Yulius, wan legre-edeman fu 100 srudati, e waka pasa wan bigi pren na ini Rome, makandra nanga den strafuman fu en. Baka dati den e kren Fiminal-bergi, dan den e pasa wan bigi dyari nanga furu altari fu den gado fu den Romesma. Den e pasa wan pren tu pe srudati e oefen fu go feti.

Waktiman fu Grankownu. Sma denki taki a prenki disi ben de fosi na tapu wan postu fu a portu fu Klawdiyus di den meki na ini a yari 51

Wan fu den strafuman na a apostel Paulus. Wan tu mun na fesi, Paulus ben de na ini wan sipi di wan bigi winti bigin wai. A se ben kon krasi èn a ben e wai a sipi go-kon. Ne wan engel fu Gado taigi en: „Yu musu tanapu na fesi Grankownu” (Tori 27:24). A sani di na engel taki o pasa trutru? Now di a de na ini Rome, a e drai luku a mamafoto fu a Gran Kownukondre. A musu fu de taki a e memre san Masra Yesus ben taigi en na ini a Toren fu Antonia na Yerusalem. Yesus ben taki: „Hori deki-ati! Bika neleki fa yu fruteri den sma na ini Yerusalem finifini fu mi, na so yu musu fruteri sma na ini Rome fu mi tu.”Tori 23:10, 11.

Kande Paulus e tan tanapu fu luku Kastra Pretoria, wan bigi fortresi nanga hei skotu fu redi ston. Na tapusei fu den skotu yu ben abi toren tu. Srudati di e wroko leki waktiman fu Grankownu e libi drape, makandra nanga den fotoskowtu. Dusundusun srudati ben kan tan drape. Na a ten dati 12 bigi grupu * srudati di ben e hori wakti gi Grankownu ben de drape, makandra nanga wan tu grupu fotoskowtu nanga tra srudati di ben e rèi na tapu asi. A bigi fortresi disi e memre wi fa a du kon taki a Gran Kownukondre Rome ben abi so furu makti. Den srudati di e hori wakti gi Grankownu abi a frantwortu fu den strafuman na den distrikt. Dati meki Yulius, wan ofsiri fu den waktiman fu Grankownu, e pasa nanga den strafuman fu en na wan fu den fo bigi portu fu a foto. Someni mun den ben de na se èn someni sani pasa nanga den di ben kan meki den lasi den libi. Ma te fu kaba Yulius doro nanga den strafuman na Rome.Tori 27:1-3, 43, 44.

NA APOSTEL E PREIKI SONDRO TAKI ’SMA E TAPU EN FU DU DATI’

Di Paulus ben de na pasi, a kisi fisyun pe Gado taigi en taki a sipi fu en ben o sungu, ma taki nowan fu den sma na tapu a sipi ben o dede na se. Baka dati wan takru sneki beti en, ma noti no pasa nanga en. Di den doro na a èilanti Malta, a dresi sikisma. Dati meki den sma fu na èilanti bigin taki dati en na wan gado. Kande den srudati di e hori wakti gi Grankownu èn di yere san pasa, e taki nanga makandra fu den tori disi.

Wan leisi den brada fu Rome ben ’kon miti Paulus te na a Wowoyo fu Apiyus nanga den Dri Oso pe sma ben kan yuru kamra’ (Tori 28:15). Sobun, Paulus ben miti den brada disi kaba. Ma now a ben e angri fu preiki a bun nyunsu na Rome (Rom. 1:14, 15). Fa a ben o man du dati? Kande den ben e tyari den strafuman go na a kapten fu den srudati fu Grankownu. Efu dati de so, dan a kan taki den tyari Paulus go na a legre-edeman Afranius Burus, kande a moro prenspari man baka a grankownu. * Awansi fa a no fa, a no legre-ofsiri e luku Paulus moro, ma na den srudati di e hori wakti gi Grankownu. Paulus e kisi primisi fu suku wan oso pe a kan tan èn fu meki sma kon na en. A ben man preiki gi den sondro taki wan ’sma tapu en fu du dati’.Tori 28:16, 30, 31.

PAULUS E PREIKI GI HEIHEI SMA NANGA MOFINA SMA

Den skotu fu a fortresi Kastra Pretoria, soleki fa den de na ini a ten disi

Soleki fa krutuman fu a ten dati ben gwenti, dan kande Burus ben wani yere san na apostel Paulus abi fu taki, fosi a seni en go na Nero. A kan taki a e du dati na kownu-oso noso na a legrekampu fu den srudati fu Grankownu. Paulus e teki na okasi disi fu „fruteri a bun nyunsu na heihei sma nanga mofina sma” (Tori 26:19-23). Wi no sabi san Burus ben prakseri fu Paulus, ma a no poti en na strafu-oso na ini a legrekampu fu den srudati fu Grankownu. *

Paulus yuru oso di ben bigi nofo fu meki „den fesiman fu den Dyu” kon na en fu a ben kan preiki gi den èn fu a ben kan preiki gi tra sma di ben kon luku en. Fu di den srudati di e hori wakti na Paulus no man gowe, meki den e yere fa a e taki nanga den Dyu èn e „preiki finifini fu Gado Kownukondre” èn fu Yesus. Paulus e preiki „fu mamanten te neti”.Tori 28:17, 23.

Di Paulus ben de na strafu, den srudati ben e yere fa a e taigi sma san den musu skrifi na ini den brifi

Ala dei, na wan ten fu tu yuru bakadina, wan tra grupu srudati e kon hori wakti na a oso fu Grankownu. Ibri dei wan tra srudati e kon hori wakti na Paulus tu. Na ini den tu yari di na apostel de na strafu, difrenti srudati e yere fa a e taigi sma san den musu skrifi na ini den brifi di a e seni gi den brada nanga sisa na Efeise, Filipi, nanga Kolose èn gi den Hebrew brada. Den srudati disi si tu fa Paulus srefi skrifi wan brifi gi wan Kresten brada di nen Fileimon. Paulus de na strafu, te a e yepi Oneisimus, wan lowe srafu. ’Na strafu-oso, a ben kon de leki wan papa gi Oneisimus’ (Fileim. 10). Te fu kaba a e seni Oneisimus go baka na en basi. A musu fu de so tu taki Paulus ben e taki nanga den srudati di ben e hori wakti na en (1 Kor. 9:22). Kande yu e si kaba fa a e aksi wan fu den srudati san na den difrenti fetisani di a weri. Dan a e gebroiki den sani di a srudati taigi en leki wan moi agersitori gi den brada nanga sisa.Ef. 6:13-17.

„TAKI FU A WORTU FU GADO SONDRO FREDE”

Na fu di Paulus de na strafu, meki ala den srudati di e hori wakti gi Grankownu èn tra sma tu kisi na okasi fu yere „a bun nyunsu” (Fil. 1:12, 13). Den srudati di e libi na a fortresi Kastra Pretoria sabi sma na ini a heri kondre. Den sabi a grankownu nanga ala den sma di e libi na ini na oso fu en, soleki na osofamiri fu en, en futuboi nanga den srafu fu en. Sonwan fu den sma disi tron Kresten bakaten (Fil. 4:22). Fu di Paulus no frede fu preiki gi sma, meki den brada nanga sisa fu Rome e kisi moro deki-ati „fu taki fu a wortu fu Gado sondro frede”.Fil. 1:14.

Awinsi pe wi de, wi kan suku wan fasi fu taki nanga sma di e kon du wan sani gi wi noso di e kon yepi wi

A fasi fa Paulus preiki na Rome e gi wi deki-ati. A e yepi wi fu ’preiki a wortu fayafaya na ini bun ten èn na ini muilek ten’ (2 Tim. 4:2). Sonwan fu wi no man gowe libi oso, noso kande wi e libi na wan presi pe den e sorgu owrusma noso wi de na ati-oso, noso kande wi de na strafu-oso srefi fu a bribi fu wi ede. Ma awinsi pe wi de, wi kan suku wan fasi fu taki nanga sma di e kon na wi, kande fu du wan sani na ini wi oso noso fu yepi wi. Te wi abi a deki-ati fu taki nanga sma na ibri okasi, dan wisrefi o si taki „noti no man tapu a wortu fu Gado”.2 Tim. 2:8, 9.

^ paragraaf 2 Luku a faki di nen „Den srudati di ben e hori wakti na ini a ten fu Grankownu Nero”.

^ paragraaf 4 Den grupu dati no ben abi moro leki 1000 srudati.

^ paragraaf 7 Luku a faki di nen „Sekstus Afranius Burus”.

^ paragraaf 9 Herodes Agrepa ben taki dati a ben wani Kaligula tron grankownu fu Rome. Dati meki Grankownu Tiberius poti Herodes Agrepa na strafu-oso na a pisi ten fu den yari 36 nanga 37. Ma di Kaligula tron grankownu, a memre Herodes èn a meki a tron kownu.Tori 12:1.