Vrati se na sadržaj

15. FEBRUAR 2018.
JERMENIJA

Kako je Jermenija priznala pravo na prigovor savesti

Kako je Jermenija priznala pravo na prigovor savesti

Evropski sud za ljudska prava je nedavnom presudom dodatno podržao prava mladića koji ulažu prigovor savesti na služenje vojnog roka. Dana 12. oktobra 2017, Evropski sud za ljudska prava napravio je presedan u slučaju Adjan i drugi protiv Jermenije u povezanosti sa vrstom alternativne službe koja treba da im se obezbedi.

Evropski sud za ljudska prava godinama nije priznavao pravo na prigovor savesti, zbog čega su mnogi bili krivično gonjeni i osuđeni na zatvorske kazne. Međutim, stav ovog suda se promenio kada je 2011. doneta presuda u slučaju Bajatjan protiv Jermenije, kojom je pravo na prigovor savesti priznato kao jedno od osnovnih prava. U nedavnoj presudi u slučaju Adjan, sud je jasno rekao da oni koji ulažu prigovor savesti imaju pravo na alternativnu službu koja je po svojoj prirodi zaista civilna služba i koja ne predstavlja nikakav vid kažnjavanja.

Kratak pregled događaja na ovom polju u Jermeniji pokazuje kako su presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Bajatjan, Adjan i drugi uticale na veliku promenu u odnosu vlasti prema onima koji ulažu prigovor savesti.

Od neispunjenih obećanja do prihvatanja civilne službe

Kazna kao jedina mogućnost. Kada se 2001. Jermenija pridružila Savetu Evrope, obavezala se da će usvojiti zakon o civilnom služenju vojnog roka koji će biti u skladu sa evropskim standardima, što znači da takva služba neće biti pod vojnom upravom niti će po kazni trajati duže od vojnog roka. Jermenija je takođe pristala da oslobodi optužbi sve koji su uložili prigovor savesti. * Međutim, u vreme kada je Vahan Bajatjan, jedan od Jehovinih svedoka, uložio prigovor savesti na vojnu službu, Jermenija još uvek nije ispunila svoje obaveze. On je 2002. osuđen na kaznu zatvora zato što nije želeo da služi vojni rok, a Jermenija nije obezbedila civilnu službu. Godine 2003. Vahan Bajatjan je podneo žalbu Evropskom sudu za ljudska prava, u kojoj je naveo da je izricanjem zatvorske kazne Jermenija povredila njegovo pravo na slobodu savesti i veroispovesti.

Manjkavo rešenje, a zatim kažnjavanje. Jermenija je 2004. usvojila zakon o civilnom služenju vojnog roka i jedan broj mladih Jehovinih svedoka je prihvatio tu mogućnost. Međutim, ubrzo su uvideli da je taj program u nadležnosti vojnih, a ne civilnih vlasti i zato su napustili tu službu nakon što su o tome obavestili nadležne organe. Zbog toga su bili uhapšeni i krivično gonjeni, a neki su bili osuđeni i na zatvorsku kaznu. U maju 2006, Hajk Kačatrijan i još 18 Jehovinih svedoka koji su uložili prigovor savesti, podneli su žalbu Evropskom sudu za ljudska prava u kojoj su naveli da su takvim nezakonitim gonjenjem narušena njihova prava. *

Godine bez ikakvog pomaka. Jermenija godinama nije ništa preduzimala kako bi izmenila zakon o civilnom služenju vojnog roka. Jehovini svedoci nisu mogli da se povinuju tadašnjem zakonu i zbog toga su osuđivani na zatvorske kazne. Od 2004, kada je usvojen zakon o civilnom služenju vojnog roka, pa do 2013. kada je taj zakon bio izmenjen, 317 Jehovinih svedoka je bilo osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od 24 do 36 meseci.

Tokom tog vremena, u Evropskom sudu za ljudska prava nije bilo mnogo pomaka po ovom pitanju. Taj sud je 2009. razmatrao žalbu Vahana Bajatjana, u kojoj je navedeno da je njegov prigovor na služenje vojnog roka zaštićen članom 9 Evropske konvencije, koja garantuje pravo na slobodu savesti i veroispovesti. Međutim, Evropski sud je bio u obavezi da se oslanja na svoju višedecenijsku sudsku praksu. Stav suda bio je da svaka zemlja treba da odluči da li će priznati pravo na prigovor savesti na služenje vojnog roka. Ukoliko neka država ne prizna to pravo, onda član 9 ne može biti garancija da neće doći do krivičnog gonjenja zbog odbijanja vojne službe. Pošto je izgledalo da takav stav suda nije u skladu sa prihvaćenim međunarodnim normama po pitanju prigovora savesti, advokati gospodina Bajatjana su zatražili da njegova žalba bude upućena na ponovno razmatranje Velikom veću Evropskog suda za ljudska prava.

Saslušanje pred Velikim većem Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Bajatjan protiv Jermenije, 24. novembar 2010.

Veliki korak napred. Do preokreta je došlo kada je Veliko veće Evropskog suda za ljudska prava ponovo razmotrilo žalbu Vahana Bajatjana. Taj sud je 7. jula 2011. prvi put jasno naveo da je prigovor savesti pravo koje je zaštićeno članom 9 Evropske konvencije. U obrazloženju je stajalo da je Konvencija „živi instrument“ pri čijem se tumačenju mora uzeti u obzir zakon koji je poslužio kao osnova za „praktično opšteprihvaćen stav o tom pitanju u Evropi i van nje“. Ovom odlukom Velikog veća pravo na prigovor savesti u Evropi podignuto je na jedan viši nivo, a Jermeniji je naloženo da pronađe adekvatno rešenje za one koji zbog prigovora savesti ne žele da služe vojni rok.

„Odbijanje vojne službe, iza kog stoji ozbiljan i nesavladiv konflikt između obaveze služenja vojnog roka i savesti pojedinca ili njegovih iskrenih i duboko ukorenjenih verskih ili drugih uverenja, predstavlja ubeđenje ili verovanje koje je dovoljno čvrsto, ozbiljno i važno da zaslužuje da bude zaštićeno članom 9“ (Bajatjan protiv Jermenije [GC], no. 23459/03, § 110, ECHR 2011)

Jermenija menja zakon o civilnoj službi

Odgovarajuća civilna služba i dalje problem. U leto 2011, četvorica Jehovinih svedoka u Jermeniji, među kojima je bio i Artur Adjan, bili su osuđeni na zatvorske kazne zato što nisu prihvatili civilnu službu, koja je bila pod vojnom upravom. Oni su podneli žalbu Evropskom sudu za ljudska prava, u kojoj su naveli da je Jermenija povredila njihova prava, budući da civilna služba koju je omogućila od 2004. nije u skladu sa evropskim standardima i da je i dalje nespojiva sa njihovom savešću.

Civilna služba i dalje pod vojnom upravom. Evropski sud za ljudska prava je 27. novembra 2012. doneo presudu u slučaju Kačatrijan i drugi protiv Jermenije, kojim je obuhvaćeno 19 Svedoka koji su napustili civilnu službu zato što je bila pod vojnom upravom. Prema toj presudi ovi Svedoci su nezakonito gonjeni i osuđeni na zatvorske kazne. Iako je u presudi stajalo da su podnosioci žalbe ukazali na problem da je program civilne službe u nadležnosti vojnih vlasti, sud se o tome nije izjasnio u slučaju Kačatrijan.

Odgovarajuća civilna služba. U leto 2013, vlada Jermenije izmenila je zakon o uvođenju civilne službe, kao što je to obećala 2001. Do oktobra 2013. većina Svedoka u Jermeniji koji su bili u zatvoru pušteni su na slobodu. Nekolicina njih kojima je kazna bila pri isteku odlučila je da do kraja ostane u zatvoru. Od tada, onima koji u Jermeniji zbog prigovora savesti odbijaju da služe vojni rok stoji na raspolaganju civilna služba.

Pomak u slučajevima pred Evropskim sudom

Na osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Bajatjan i u slučaju Kačatrijan, bilo je jasno da je prigovor savesti na služenje vojnog roka jedno od osnovnih prava i da ga vlasti Jermenije moraju poštovati. Međutim, sud nije rekao da program civilne službe ne sme biti pod vojnom upravom.

Taj jaz je bio premošćen kada je 12. oktobra 2017. Evropski sud za ljudska prava doneo presudu u slučaju Adjan i drugi protiv Jermenije. U obrazloženju je stajalo da budući da je pravo na prigovor savesti na služenje vojnog roka zaštićeno, Jermenija mora da onima koji ulažu prigovor savesti obezbedi prihvatljivu civilnu službu koja udovoljava evropskim standardima. Civilna služba ne sme da bude u nadležnosti vojnih vlasti i ne sme predstavljati nikakav vid kažnjavanja. Sud je naložio da se onima koji su pretrpeli posledice zbog manjkavosti zakona o civilnoj službi isplati odšteta.

„Sud smatra da je pravo na prigovor savesti zagarantovano članom 9 Konvencije iluzorno ukoliko je državi dozvoljeno da organizuje i sprovodi sistem civilne službe na način koji ne nudi, bilo u zakonu ili u praksi, alternativu vojnoj službi koja je po svojoj prirodi zaista civilna i koja ne predstavlja nikakav vid zastrašivanja ili kažnjavanja“ (Adjan i drugi protiv Jermenije, no. 75604/11, § 67, ECHR 2017).

Rešenje problema

Do januara 2018, 161 Jehovin svedok u Jermeniji završio je program civilne službe, a 105 Svedoka je još uvek u tom programu. Jehovini svedoci, kao i vlasti koje nadgledaju program civilne službe, veoma su zadovoljni rezultatima koji se postižu. Takva služba udovoljava potrebama društva i prihvatljiva je za one koji traže alternativu za služenje vojnog roka. Time je takođe rešen problem kršenja ljudskih prava koji je postojao u Jermeniji.

Andre Karbono, jedan od advokata koji su zastupali Svedoke u Jermeniji, odao je priznanje vlastima što su rešile ovaj problem. On je rekao: „Kada uzmemo u obzir presude Evropskog suda za ljudska prava koje su donete protiv Jermenije, vidimo napredak u rešavanju ovog problema od slučaja Bajatjan iz 2011. godine. Zahvaljujući presudama u slučaju Kačatrijan i Adjan civilna služba više nije u nadležnosti vojske. Nadamo se da će i druge države koje nemaju adekvatan program civilne službe uvideti kakav je napredak postigla Jermenija uvođenjem civilne službe koja je prihvatljiva onima koji ulažu prigovor savesti i koliko se sve to pozitivno odražava na celokupno društvo.“

Države u kojima je služenje vojnog roka obavezno i koje nemaju prihvatljivu civilnu službu

 

Ne postoji civilna služba

Civilna služba predstavlja vid kažnjavanja

Postoji pravo na civilnu službu ali se ono ne primenjuje

Azerbejdžan

 

 

X

Belorusija

 

X

 

Eritreja

X

 

 

Južna Koreja

X

 

 

Litvanija

X *

 

 

Singapur

X

 

 

Tadžikistan

 

 

X

Turkmenistan

X

 

 

Turska

X

 

 

Važni događaji

  1. 12. oktobar 2017.

    Evropski sud za ljudska prava donosi presudu u slučaju Adjan i drugi protiv Jermenije

  2. Januar 2014.

    Prvi Jehovini svedoci učestvuju u novom programu civilne službe

  3. 12. novembar 2013.

    Nijedan Jehovin svedok nije u zatvoru zbog prigovora savesti, prvi put posle više od 20 godina

  4. 8. jun 2013.

    Jermenija usvojila amandmane na Zakon o civilnom služenju vojnog roka, koji stupaju na snagu u oktobru 2013.

  5. 27. novembar 2012.

    Evropski sud za ljudska prava donosi presudu u slučaju Kačatrijan i drugi protiv Jermenije

  6. 10. januar 2012.

    Evropski sud za ljudska prava je nakon slučaja Bajatjan utvrdio da je Jermenija prekršila član 9 i u slučajevima Bukaratjan protiv Jermenije i Caturjan protiv Jermenije kada je te Svedoke osudila na zatvorske kazne

  7. 7. jul 2011.

    Veliko veće Evropskog suda za ljudska prava je utvrdilo da je prekršeno pravo na slobodu savesti (član 9 Evropske konvencije) i u presudi 16-1 u slučaju Bajatjan protiv Jermenije, zaštitilo prava onih koji ulažu prigovor savesti

  8. 27. oktobar 2009.

    Evropski sud za ljudska prava donosi presudu u slučaju Bajatjan protiv Jermenije, u kojoj obrazlaže da se član 9 Evropske konvencije ne primenjuje na prigovor savesti; slučaj upućen Velikom veću Evropskog suda za ljudska prava

  9. 2004.

    Jermenija usvaja zakon o civilnoj službi u nadležnosti vojnih vlasti

  10. 2001.

    Jermenija se obavezuje da usvoji zakon o civilnom službi

^ odl. 6 Mišljenje br. 221 (2000) Parlamentarne skupštine Saveta Evrope preporučuje da Jermenija bude primljena kao članica Saveta Evrope pod uslovom da „ispuni sledeće obaveze: [...] da u roku od tri godine nakon pristupanja usvoji zakon o civilnoj službi u skladu sa evropskim standardima i da u međuvremenu sve one koji su zbog prigovora savesti u zatvoru ili u kaznenim ustanovama pusti na slobodu i da im dozvoli, kada zakon o civilnoj službi stupi na snagu, da izaberu civilnu službu bez nošenja oružja ili alternativnu civilnu službu.“

^ odl. 7 Sudsko gonjenje i zatvaranje 19 Svedoka u Jermeniji bilo je protivzakonito zato što 2005, kada su oni bili osuđeni, u Jermeniji nije postojao zakon po kome bi odbijanje alternativne civilne službe bio zločin.

^ odl. 43 U Litvaniji je „alternativna služba narodne odbrane“ u nadležnosti vojne uprave.