Skip to content

Al lor tablo konteni

Eski Josèphe Ti Vrai-Mem Ecrire Sa?

Eski Josèphe Ti Vrai-Mem Ecrire Sa?

Dan Livre XX, Antiquités judaïques, Flavius Josèphe, enn historien ki ti vive dan premier siecle, ti koz lor la mort “Jacques, frere Jésus ki ti appel le Christ.” Beaucoup bibliste confirmé ki sa declaration-la li vrai. Selman, certain ena bann doute lor enn lot declaration ki trouve dan sa mem livre-la concernant Jésus. Sa declaration-la appel Testimonium Flavianum, ek ladan nou kapav lire:

“Dan sa mem lepok-la, ti ena enn dimoune ki ti appel Jésus, li ti enn zom sage, si vrai-mem nou kapav considere li couma enn zom, tellement seki li ti faire ti extraordinaire. Beaucoup dimoune ti bien content ecoute li enseigne la verité, ek beaucoup ti suive li, pa zis bann Juif mais aussi bann non-Juif. Li ti [le] Christ; ek kan bann zom important parmi nou ti conseil Pilate pou condamne li a mort lor la croix, bann ki ti content li depuis commencement, pa ti abandonne li, parski lor troisieme jour, li ti apparette ar zot vivant, pareil couma bann prophete Bondié ti annoncé, ek [zot ti annonce] aussi mille lezot kitsoz extraordinaire lor li; ek bann Chretien, ki’nn gagne sa nom-la par li, pa finn disparette ziska zordi.”​—Œuvres complètes de Flavius Josèphe, ki’nn traduire par William Whiston.

Depuis la fin 16eme siecle, finn ena enn grand debat entre bann ki ti croire ki sa texte-la vrai, ek bann ki ti ena doute ki c’est Josèphe-mem ki ti ecrire sa. Serge Bardet, enn historien Français, ki ti enn specialiste dan litterature classik, ti essaye trouve enn solution pou sa debat-la, parski pendant quatre siecle ki’nn passé, sa debat-la ti vinn tellement compliké. Li ti publié so bann recherche dan enn livre ki appel Le Testimonium Flavianum : Examen historique considérations historiographiques.

Josèphe pa ti enn ecrivain Chretien. Li ti enn historien Juif; alors, raison principal kifer ti ena sa desaccord-la c’est parski Josèphe ti appel Jésus “le Christ.” Dan so bann recherche, Bardet ti expliké ki sa ti en accord avek bann regle ki ti ena dan langue Grec. Li ti ajouté ki “li pa ti impossible ki Josèphe faire reference [ar Jésus] kan li ti servi mot Christos” mais au contraire, ki sa ti enn detail important ki prouvé ki Jésus ti enn kikenn ki’nn existé dan l’Histoire. Li dire ki bann critik ti bizin prend compte sa detail-la.

Eski li possible ki plitar enn lot dimoune inn imite style Josèphe ek inn ajoute kitsoz dan so texte? Bardet ti base-li lor bann preuve historik ek seki ti’nn ecrire, pou tire conclusion ki li ti pou preské enn mirak pou faire enn imitation coumsa. Dapré Bardet, li impossible pou enn kikenn imite fason ecrire Josèphe parski pa ti ena personne ki ti kapav ecrire couma li.

Alors, kifer bann bibliste ena bann doute lor sa texte-la? Dapré Bardet, “bann doute existé lor Testimonium zis parski finn souleve bann question lor la ek c’est sa-mem ki racine sa probleme-la, alors ki bann dimoune pena doute lor la plupart bann texte ancien.” Li ajouté ki, si la plupart bibliste ena plus doute lor sa texte-la ki lor lezot ancien texte, c’est parski beaucoup parmi zot pa’lé croire ki Jésus ti le Christ.

Avek le temps, nou pou koné si bann recherche ki Bardet inn faire pou change fason pensé bann bibliste lor sa Testimonium Flavianum-la. Li ti convaink Pierre Geoltrain, enn grand specialiste lor la religion Greco-Juif ek lor vrai religion Chretien dan lepok premier siecle. Depuis longtemps Geoltrain ti considere Testimonium couma enn passage ki’nn ajouté dan bann texte Josèphe. Li ti mem bouffonne bann ki ti croire ki sa Testimonium-la ti vrai. Mais li ti change so l’opinion. Li ti dire ki c’est grace a bann recherche ki Bardet ti faire ki li ti changé. Geoltrain dire ki a partir zordi, pena okenn raison pou enn dimoune douté ki c’est Josèphe ki finn ecrire sa texte-la.

Bien sur, bann Témoins de Jéhovah ena bann pli bon raison encore pou accepté Jésus couma le Christ​—bann raison ki trouve dan la Bible li-mem.​—2 Tim. 3:16.