Point biblik interessant dan deuxieme livre Rois

Point biblik interessant dan deuxieme livre Rois

Parole Jéhovah vivant

DEUXIEME livre Rois contigne l’histoire Israël ek Juda ki commence dan livre Premier Rois. Li raconte zistoire 29 lé-roi—12 dan royaume Israël dan le nord ek 17 dan royaume Juda dan le sud. Sa livre-la raconte aussi seki prophete Éliya, Élisha ek Isaïe ti faire. Mem si li pa vrai-mem raconte bann kitsoz dan l’ordre ki zot inn arrivé, li raconte nou seki finn passé ziska destruction Samarie ek Jérusalem. En tou, deuxieme livre Rois couvert enn period 340 an—entre 920 a.n.l. ek 580 a.n.l., kan prophete Jérémie ti fini ecrire sa livre-la.

Ki valeur sa livre-la ena pou nou? Ki nou aprann ladan lor Jéhovah ek so bann fason agir? Ki leson nou kapav tiré dan fason agir bann lé-roi, bann prophete ek lezot encore ki mentionné dan sa livre-la? Anou guetté ki nou kapav aprann dan deuxieme livre Rois.

ÉLISHA REMPLACE ÉLIYA

(2 Rois 1:1–8:29)

Ahazia, le roi Israël malade apré ki li’nn tombé kot li. Éliya faire li koné ki li pou mort. Letan li mort, so frere Yehoram vinn le roi. Pendant sa lé-temps-la, c’est Yehoshaphat ki regné lor Juda. Éliya enlevé dan enn di-vent bien fort, ek Élisha so assistant remplace li en tant ki prophete. Pendant sa apepré 60 an ki Élisha reste prophete-la, li faire beaucoup mirak.—Guette l’encadré “Bann mirak Élisha.”

Kan enn lé-roi moabite rebelle kont Israël, Yehoram, Yehoshaphat, ek le roi Édom sorti pou al laguerre kont li. Zot gagne la victoire a cause fidelité Yehoshaphat. Plitar, le roi la Syrie faire plan pou attak Israël par surprise. Mais, Élisha casse so plan. Le roi la Syrie bien en colere ek li envoye “bann cheval, bann char la guerre ek bann grand l’armée” pou vinn trappe Élisha par la force. (2 Rois 6:14) Élisha faire deux mirak ek li renvoye bann Syrien kot zot en paix. Plitar, Ben-Hadad entoure Samarie pou attak li. Ena enn grand la-famine a cause sa, mais Élisha annoncé ki sa la-famine-la pou arreté.

Inpé lé-temps apré sa, Élisha al Damas. Le roi Ben-Hadad ki malade, envoye Hazaël demann Élisha si le roi pou retrouve so la-santé. Élisha annoncé ki le roi pou mort ek ki Hazaël pou regné dan so place. Lendemain-mem, Hazaël touffe le roi avek enn “couverture” mouillé, ek li prend pouvoir. (2 Rois 8:15) Dan Juda, Yehoram, garson Yehoshaphat vinn le roi, ek apré c’est so garson Ahazia ki remplace li.—Guette l’encadré “Bann lé-roi Juda ek Israël.”

Reponse pou bann question biblik:

2:9—Kifer Élisha ti demann ‘deux part l’esprit Éliya’? Pou ki li kapav faire so travail prophete en Israël, Élisha ti pou bizin sa mem l’esprit ki Éliya ti’nn montré-la; fodé pa li peur, ek li ti pou bizin agir avek courage. Letan li’nn mazinn sa, Élisha ti demann enn double portion l’esprit Éliya. A cause Éliya ti’nn choisir Élisha pou remplace li, ek Élisha ti’nn servi li pendant six an, Élisha ti considere Éliya couma so papa spirituel; li ti couma enn garson premier-né lor plan spirituel pou Éliya. (1 Rois 19:19-21; 2 Rois 2:12) Alors, pareil couma enn garson premier-né ti gagne deux part dan l’heritage so papa, Élisha ti demann ek ti gagne deux part dan l’heritage spirituel Éliya.

2:11—Ki été “le ciel” kot ‘Éliya ti monté dan enn di-vent bien fort’? Ici li pa pé koz bann partie bien loin dan l’univers physik ni place spirituel kot Bondié ek bann ange resté. (Deutéronome 4:19; Psaume 11:4; Matthieu 6:9; 18:10) “Le ciel” kot Éliya ti monté, c’est l’atmosphere. (Psaume 78:26; Matthieu 6:26) Sa char difé-la ti traverse l’atmosphere la terre a enn grand vitesse ek li parette ki li ti transporte Éliya dan enn lot partie la terre, kot li ti contigne vive. Avredir, plusieurs l’année apré sa, Éliya ti envoye enn lettre pou Yehoram, le roi Juda.—2 Chroniques 21:1, 12-15.

5:15, 16—Kifer Élisha pa ti accepté cadeau ki Naamân ti donne li? Élisha ti refuse sa cadeau-la parski li ti reconette ki c’est par la force Jéhovah ki li ti gueri Naamân, pa par so prop la-force. Jamais li ti pou pense pou tire profit ar sa travail ki Jéhovah ti’nn donne li-la. Zordi, bann vrai adorateur pa rod tire profit personnel dan service Jéhovah. Zot suive sa bann parole Jésus-la: “Zot finn gagne gratis, donne gratis.”—Matthieu 10:8.

5:18, 19—Eski Naamân ti pé demann pardon parski li ti pou ena pou participe dan enn service religieux? Li parette ki le roi la Syrie ti vié ek faible ek li ti bizin appuye lor Naamân. Kan le roi ti prosterne devant Rimmôn, Naamân ti bizin faire pareil. Mais Naamân ti prosterné zis pou ki le roi kapav appuye lor li, pa pou li adore Rimmôn. Naamân ti pé demann Jéhovah pou pardonne li parski sa ti forme partie so travail en tant ki chef l’armée. Élisha ti croire bann parole Naamân ek li ti dire li: “Al en paix.”

Bann leson pou nou:

1:13, 14. Kan nou aprann par bann kitsoz ki nou trouvé, ek nou agir avek l’humilité, sa kapav sap bann la-vie.

2:2, 4, 6. Mem si Élisha ti finn servi Éliya pendant kitfois six an, li ti insisté pou pa quitte Éliya. Sa li enn joli l’exemple fidelité ek l’amitié!—Proverbes 18:24.

2:23, 24. Li parette ki raison principal pou kifer bann zenfant ti moque Élisha, c’est parski li ti chauve ek li ti ena linge officiel Éliya lor li. Zot ti reconette Élisha couma enn representant Jéhovah ek zot pa ti oulé ki li reste là. Zot ti dire li “monté,” setadir, contigne monte vers Béthel, ou-soit zot ti pé dire li monté pareil couma Éliya. Sa bann zenfant-la ti reflete mauvais l’attitude zot bann parent. Li bien important ki bann parent enseigne zot zenfant pou respecté bann representant Jéhovah!

3:14, 18, 24. Parole Jéhovah toujours realisé.

3:22. Reflet la lumiere ki ti apparette bonne heure gramatin lor de l’eau ti faire bann Moabite croire ki sa dé-l’eau-la ti di-sang, kitfois parski ti ena l’argile rouge dan la terre ki ti dan bann canal ki ti’nn fek fouillé. Jéhovah kapav choisir pou servi bann kitsoz ki arrivé dan la nature pou realise seki li envie faire.

4:8-11. Enn madame ki reste Shounem ti montré l’hospitalité envers Élisha parski li ti reconette ki li ti ‘enn dimoune saint ki ti pé servi Bondié.’ Eski nou aussi, nou pa bizin faire pareil envers bann adorateur Jéhovah ki fidel?

5:3. Sa tifi Israélite-la ti ena la foi dan capacité ki Jéhovah ena pou faire bann mirak. Li ti aussi ena courage pou koz lor la foi ki li ti ena. Ou jeune, eski ou faire tou seki ou kapav pou fortifié ou la-foi dan bann promesse Bondié ek pou gagne courage pou partage la verité avek ou bann professeur ek camarade?

5:9-19. L’exemple Naamân montré nou ki enn dimoune ki ena l’orgueil kapav aprann l’humilité.—1 Pierre 5:5.

5:20-27. Guéhazi inn bizin paye bien cher parski li’nn koz menti! Kan nou reflechi lor la peine ek malheur ki bann ki pretann servi Jéhovah mais ki en mem temps pratik seki mauvais, kapav recolté, sa pou aide nou pou pa faire couma zot.

ISRAËL EK JUDA AL EN EXIL

(2 Rois 9:1–25:30)

Élisha verse de l’huile lor la tête Yéhou pou montré ki c’est li ki vinn le roi en Israël. Dé-suite Yéhou commence attak famille Ahab. Li trouve enn maniere pou “tire l’adoration Baal net en Israël.” (2 Rois 10:28) Kan Athalie, mama Ahazia tann dire ki Yéhou inn touye so garson, li ‘levé ek detruire tou bann descendant le roi Juda’ ek li prend trone. (2 Rois 11:1) Seulement Yehoash, ti-baba Ahazia, sapé, ek apré ki’nn garde li cachiette pendant six an, li vinn le roi lor Juda. Yehoash contigne faire seki bon devant lizié Jéhovah tant ki Yehoïada occupe so l’education.

Apré Yéhou, tou bann lé-roi ki dirige Israël faire seki mauvais devant lizié Jéhovah. Élisha vinn vié ek li mort pendant ki ti-zenfant Yéhou pé dirigé. Ahaz, li quatrieme lé-roi Juda apré Yehoash, ek ‘li pa faire seki droite devant lizié Jéhovah.’ (2 Rois 16:1, 2) Mais, so garson Hizqiya li, li montré ki li enn lé-roi ki “reste attaché ar Jéhovah.” (2 Rois 17:20; 18:6) En 740 a.n.l., alors ki Hizqiya pé regné lor Juda ek Hoshéa pé regné lor Israël, Salmanasar, le roi l’Assyrie ‘prend Samarie ek amenn Israël en exil dan l’Assyrie.’ (2 Rois 17:6) Apré sa, bann assyrien amenn bann etranger pou reste dan territoire Israël, ek c’est coumsa ki religion samaritain commencé.

Parmi sa sept lé-roi ki dirige Juda apré Hizqiya-la, c’est zis Yoshiya ki faire enn demarche pou tire fausse l’adoration dan pays. Finalement, en 607 a.n.l., bann Babylonien prend Jérusalem, ek ‘Juda quitte so pays, li al en exil.’—2 Rois 25:21.

Reponse pou bann question biblik:

13:20, 21—Eski sa mirak-la soutenir l’idée ki bizin adore bann lezo enn dimoune mort ou-soit bann kitsoz ki’nn enterré avek li? Non. La Bible pa dire si bann Israélite ti adore bann lezo Élisha. C’est puissance Bondié ki ti rann sa mirak-la possible, pareil couma tou bann mirak ki Élisha ti faire pendant ki li ti vivant.

15:1-6—Kifer Jéhovah ti faire Azaria (Ouzziya, 15:6, note) gagne la lepre? “Dé-suite couma li ti vinn fort, so leker ti rempli ar l’orgueil . . . , seki ti faire li agir dan enn fason infidel envers so Bondié, Jéhovah, ek li ti rente dan temple Jéhovah pou brule l’encens lor l’autel l’encens.” Kan bann pretre “ti leve kont Ouzziya” ek ti dire li “sorti dan temple,” li ti extra en colere ar bann pretre ek lerla Jéhovah ti faire li gagne la lepre.—2 Chroniques 26:16-20.

18:19-21, 25—Eski Hizqiya ti faire enn l’alliance avek l’Égypte? Non. L’accusation Rabshaqé ti fausse, ek kan li ti dire ki li ti’nn vini avek “l’autorisation Jéhovah,” sa aussi ti fausse. Le roi Hizqiya, ki ti fidel, ti depann zis lor Jéhovah.

Bann leson pou nou:

9:7, 26. Sa jugement severe ki ti prononcé lor la famille Ahab ek so bann descendant-la montré ki Jéhovah pa content ditou kan pratik fausse l’adoration ek kan verse di-sang innocent.

9:20. Yéhou ti ena reputation pou conduire so char couma enn fou. Sa ti enn preuve ki li ti zelé pou accompli so mission. Eski lezot konn ou couma enn dimoune ki zelé kan li preche Royaume Bondié?—2 Timothée 4:2.

9:36, 37; 10:17; 13:18, 19, 25; 14:25; 19:20, 32-36; 20:16, 17; 24:13. Nou kapav ena confiance ki ‘parole ki sorti dan la bouche Jéhovah, li pou surement reussi.’—Isaïe 55:10, 11.

10:15. Pareil couma Yehonadab ti accepté, sans okenn hesitation, l’invitation Yéhou pou monte lor so char avek li, la ‘grande foule’ disposé pou soutenir Jésus Christ, Yéhou modern, ek so bann disciple oint.—Révélation 7:9.

10:30, 31. Mem si Yéhou ti faire bann erreur dan so la-vie, Jéhovah ti apprecié tou seki li ti faire. Oui, ‘Bondié pa injuste pou blié nou travail.’—Hébreux 6:10.

13:14-19. Yehoash, ti-zenfant Yéhou, ti gagne zis bann victoire limité lor bann Syrien parski li pa ti faire assez zeffort pou envoye so bann fleche; li ti vise enba zis trois fois. Jéhovah attann ki nou faire travail ki Li’nn donne nou avek tou nou leker ek avek zèle.

20:2-6. Jéhovah, Li “Celui ki ecoute la priere.”—Psaume 65:2.

24:3, 4. Jéhovah ‘pa ti accepté pou pardonne’ Juda a cause di-sang ki Manassé ti’nn versé. Di-sang innocent ena valeur pou Bondié. Nou kapav ena confiance ki Jéhovah pou amenn vengeance pou di-sang innocent, kan li pou detruire bann ki coupable parski zot inn verse di-sang innocent.—Psaume 37:9-11; 145:20.

Enn livre ki ena valeur pou nou

Deuxieme livre Rois presente Jéhovah couma Celui ki realise so bann promesse. L’exil bann habitant sa deux royaume-la, Israël avant, ek apré Juda, montré bien couma jugement prophetik ki nou trouvé dan Deutéronome 28:15–29:28 ti realisé. Deuxieme livre Rois presente Élisha couma enn prophete ki ti ena enn grand zèle pou nom Jéhovah ek pou vrai l’adoration. Sa livre-la presente aussi Hizqiya ek Yoshiya couma bann lé-roi ki ti ena l’humilité ek ki ti respecté la Loi Bondié.

Kan nou reflechi lor seki bann lé-roi, bann prophete, ek bann lezot dimoune ki mentionné dan livre deuxieme Rois inn faire, ek lor zot l’attitude, nou aprann bann leson ki ena beaucoup valeur lor seki nou bizin rodé ek seki nou bizin evité, pa vrai? (Romains 15:4; 1 Corinthiens 10:11) Oui, “parole Bondié, li vivant ek li puissant.”—Hébreux 4:12.

[L’encadré, page 20]

BANN MIRAK ÉLISHA

1. Li separe de l’eau la riviere Jourdain en deux.—2 Rois 2:14

2. Li faire de l’eau ki pa kapav boire dan la ville Jéricho vinn enn de l’eau ki kapav boire.—2 Rois 2:19-22

3. Bann l’ours devore bann jeune ki mank respé envers li.—2 Rois 2:23, 24

4. Li faire l’armée gagne de l’eau pou boire.—2 Rois 3:16-26

5. Enn veuve gagne de l’huile pou cuit so mangé.—2 Rois 4:1-7

6. Enn Shounammite ki pa ti kapav gagne zenfant, reussi gagne enn zenfant.—2 Rois 4:8-17

7. Li ressuscite enn zenfant.—2 Rois 4:18-37

8. Enn mangé ki’nn empoisonné vinn enn kitsoz ki kapav mangé.—2 Rois 4:38-41

9. Li nourri 100 dimoune avek 20 di-pain.—2 Rois 4:42-44

10. Li gueri la lepre Naamân.—2 Rois 5:1-14

11. Li faire Guéhazi attrape la lepre ki ti lor Naamân.—2 Rois 5:24-27

12. Li faire boute enn la-hache flotté.—2 Rois 6:5-7

13. Li faire so serviteur trouve char bann ange.—2 Rois 6:15-17

14. Li faire l’armée la Syrie pa trouve clair.—2 Rois 6:18

15. Li faire l’armée la Syrie retrouve clair.—2 Rois 6:19-23

16. Enn dimoune mort ressuscité.—2 Rois 13:20, 21

[Tableau, page 22]

BANN LÉ-ROI JUDA EK ISRAËL

Saül/David/Salomon: 1117/1077/1037 a.n.l. a

ROYAUME JUDA DATE (a.n.l.) ROYAUME ISRAËL

Rehabam ․․․․․․ 997 ․․․․․․ Yarobam

Abiya/Asa ․․․․ 980/978 ․․․․

․․ 976/975/952 ․․ Nadab/Baasha/Éla

․․ 951/951/951 ․․ Zimri/Omri/Tibni

․․․․․․ 940 ․․․․․․ Ahab

Yehoshaphat ․․․․․․ 937 ․․․․․․

․․․․ 920/917 ․․․․ Ahazia/Yehoram

Yehoram ․․․․․․ 913 ․․․․․․

Ahazia ․․․․․․ 906 ․․․․․․

(Athalie) ․․․․․․ 905 ․․․․․․ Yéhou

Yehoash ․․․․․․ 898 ․․․․․․

․․․․ 876/859 ․․․․ Yehoahaz/Yehoash

Amatsia ․․․․․․ 858 ․․․․․․

․․․․․․ 844 ․․․․․․ Yarobam II

Azaria (Ouzziya) ․․․․․․ 829 ․․․․․․

․․ 803/791/791 ․․ Zekaria/Shalloum/Menahem

․․․․ 780/778 ․․․․ Peqahia/Péqah

Yotham/Ahaz ․․․․ 777/762 ․․․․

․․․․․․ 758 ․․․․․․ Hoshéa

Hizqiya ․․․․․․ 746 ․․․․․․

․․․․․․ 740 ․․․․․․ Prend Samarie

Manassé/Amôn/Yoshiya ․․ 716/661/659 ․․

Yehoahaz/Yehoïaqim ․․․․ 628/628 ․․․․

Yehoïakîn/Tsidqiya ․․․․ 618/617 ․․․․

Detruire Jérusalem ․․․․․․ 607 ․․․․․․

[Note]

a Certain sa bann date-la, c’est apepré l’année kot certain lé-roi ti commence regné.

[Zimage, page 18]

Naamân ti abaisse-li avek humilité ek li ti gueri par la puissance Jéhovah

[Zimage, page 19]

Ki ti arrive Éliya kan li ti “monté dan enn di-vent bien fort”?