Skip to content

Al lor tablo konteni

BIOGRAFI

Dan Diferan Fason Nou’nn Konn Bondie So Faver ki Personn Pa Merite

Dan Diferan Fason Nou’nn Konn Bondie So Faver ki Personn Pa Merite

MO PAPA ti apel Arthur. Kan li ti zenn, li ti bien kontan Bondie ek li ti anvi vinn enn paster dan Legliz méthodiste. Me kan li ti lir sertin piblikasion bann Etidian Labib, li ti sanz lide ek li ti koumans al renion avek zot. Mo papa ti pran batem an 1914, kan li ti ena 17 an. Pandan Premie Lager Mondial, bann lotorite ti demann li pou fer servis militer, me li ti refize. Akoz sa, zot ti kondann li pou fer dis mwa dan prizon Kingston, Ontario, dan Canada. Kan li ti sorti prizon, li ti vinn enn kolporter, se koumsa ki ti apel enn pionie lontan.

An 1926, mo papa ti marye ar Hazel Wilkinson. Hazel so mama ti konn laverite an 1908. Mo’nn ne le 24 Avril 1931. Mo bann paran ti ena kat zanfan ek momem ti deziem. Mo papa ti kontan ek ti respekte Labib, ek li ti montre nou pou fer kouma li. Ador Zeova samem ti kitsoz pli inportan dan nou lavi. Regilierman, nou ti al prese lakaz-lakaz an fami.Zistwar Bann Apot 20:20.

PAREY KOUMA MO PAPA, MO TI GARD MO NETRALITE EK MO TI FER PIONIE

An 1939, Deziem Lager Mondial ti eklate. Lane apre, laktivite bann Temwin Zeova ti interdi dan Canada. Dan bann lekol, bann zanfan ti bizin salie drapo ek sant lim nasional dan klas. Normalman, bann profeser ti abitie les mo ser Dorothy ek mwa sorti dan klas kan zot ti fer sa. Me enn zour, mo profeser ti esey fer mwa gagn onte kan li ti dir mwa ki mo ti enn kapon. Apre lekol, plizir zanfan dan mo klas ti bat mwa ek ti zet mwa anba. Rezilta? Sa ti fer mwa plis determine pou “obeir Bondie plito ki obeir dimounn.”Zistwar Bann Apot 5:29.

An Ziliet 1942, kan mo ti ena 11 an, mo ti pran batem dan enn tink delo, dan enn laferm. Mo ti kontan fer pionie sak fwa ki ti ena konze lekol. Sa lepok-la ti apel sa pionie vakans. Zordi apel sa pionie tanporer. Enn fwa, mo ti al avek trwa frer dan lenor Ontario, pou al pres avek bann bisron.

Le 1Me 1949, mo ti vinn pionie permanan. Mo ti gagn linvitasion pou al ede lor konstriksion Béthel Canada, ek plitar mo ti vinn enn Betelit. Mo ti travay dan linprimri ek mo ti aprann pou travay lor enn masinn ki inprime. Mo rapel ki nou ti travay aswar pandan plizir semenn pou inprim enn trak ki koz lor persekision bann Temwin Zeova dan Canada.

Apre, mo ti travay dan Departman Servis. Mo ti gagn responsabilite pou interviewe bann pionie ki ti pe al pres dan Québec, kot ti ena enn gran persekision. Parmi sa bann pionie-la, ti ena Mary Zazula, ki sorti Edmonton, dan Alberta. Bann paran Mary ti bann manb Legliz orthodoxe. Zot ti met Mary ek so gran frer deor parski zot pa ti’le aret etidie Labib. Mary ek so frer ti pran batem an Zin 1951 ek sis mwa apre, zot ti koumans fer pionie. Pandan ki mo ti interviewe Mary, mo ti trouve ki kantite li ti kontan Zeova. Dan sa ler-la, mo ti pe dir momem ki mo ti pou kontan marye ar sa tifi-la. Nef mwa apre, setadir le 30 Zanvie 1954, nou’nn marye. Enn semenn apre, nou ti gagn linvitasion pou gagn enn formasion pou servi dan sirkonskripsion. Apre sa formasion-la, mo ti servi kouma sirveyan sirkonskripsion dan lenor Ontario pandan de-z-an.

Travay predikasion dan lemond antie ti pe ogmante, akoz sa ti bizin plis misioner. Mary ek mwa nou ti dir ar noumem ki, si dan Canada, nou finn reisi sirviv liver kot fer extra fre ek bann moustik minant dan lete, nou ti pou kapav sirviv partou dan lemond. Nou ti asiste 27em klas Lekol Guiléad ek nou ti gagn nou diplom an Ziliet 1956. Ek an Novam, nou ti dan nou nouvo teritwar: Brésil.

MISIONER DAN BRÉSIL

Kan nou ti ariv Brésil, nou ti koumans aprann Portige. Dabor, nou ti aprann bann fason bien sinp pou koumans enn konversasion. Apre, nou ti aprann par ker enn ti prezantasion pou plas bann magazinn. Enn zour, dan predikasion, nou ti zwenn enn madam ki ti interese ar nou mesaz. Nou ti deside ki si nou zwenn enn dimounn ki interese, nou ti pou lir enn verse Labib ki koz lor lavi kan Rwayom Bondie pou dirize. Alor, mo ti lir Revelasion 21:3 ek 4 ar li, ek mo ti tom san konesans apre. Mo pa ti abitie ar sa kalite klima so ek imid la. Ek mo ankor touzour pa kapav siport saler.

Nou afektasion antan ki misioner ti dan lavil Campos. Azordi, ena 15 kongregasion laba! Me kan nou ti ariv laba, ti ena zis enn group izole, ek osi enn lakaz misioner kot ti ena kat ser: Esther Tracy, Ramona Bauer, Luiza Schwarz, ek Lorraine Brookes (aster Wallen). Dan lakaz bann misioner, mo ti bizin donn koudme pou okip linz ek al rod dibwa pou kwi manze. Enn lindi swar, apre nou Letid Latour Degard, Mary ti pe repoze lor sofa, ek so latet ti lor enn kousin. Nou ti pe rakont nou lazourne. Kouma li ti leve, enn serpan ti sorti anba kousin! Personn pa ti trankil tanki mo pa ti touy sa serpan-la!

Nou ti aprann Portige pandan enn an, apre sa mo ti nome sirveyan sirkonskripsion. Nou ti al servi dan bann landrwa kot pa ti ena kouran. Nou ti dormi lor nat ek nou ti vwayaz lor seval ek dan kales. Enn fwa, nou ti vwayaz par trin pou al pres dan enn lavil izole lor montagn. Nou ti lwe enn lasam laba. Béthel ti avoy nou 800 magazinn pou predikasion. Pa bizin dir ki kantite fwa nou finn bizin ale-vini lapos pou al sers bann bwat piblikasion!

An 1962, ti ena plizir klas Lekol pou Bann Frer Nome dan diferan lavil dan Brésil. Pandan sis mwa, mo ti gagn responsabilite pou fer sa bann lekol-la enn apre lot. Ek mo pa ti kapav amenn Mary avek mwa. Mo ti instrikter dan lavil Manaus, Belém, Fortaleza, Recife, ek dan Salvador. Kan mo ti Manaus, mo ti organiz enn lasanble distrik dan enn lasal lopera ki ti bien popiler. Dan sa peryod-la, ti ena bann gro lapli ki ti tonbe ek akoz sa, pa ti ena ase delo prop pou bwar. Anplis, pa ti ena enn bon plas pou ki bann frer ek ser manze pandan lasanble. Alor, mo ti al get enn ofisie larme pou explik li nou problem. Li ti fer bann laranzman pou ki nou gagn ase delo pou bwar toutlong nou lasanble. Li ti osi avoy bann solda pou instal de gran latant, ek nou ti servi sa pou fer lakwizinn ek sal-a-manze.

Pandan ki mo pa ti la, Mary ti al pres dan enn landrwa komersial kot personn pa ti interese pou koz lor Labib. Sa bann dimounn-la ti sorti Portugal pou vinn fer biznes dan Brésil. Mary ti dekouraze ek ti dir sertin so bann kamarad: “Dernie landrwa kot mo ti pou anvi al reste, se Portugal.” Enn tipe apre, nou ti gagn enn let. Sa let-la ti enn linvitasion pou al servi dan Portugal, kot nou predikasion ti interdi. Mary ti gagn sok! Me nou ti aksepte nou afektasion, ek nou ti al Portugal.

NOU AFEKTASION DAN PORTUGAL

Nou ti ariv Lisbonne an Out 1964. Lapolis ti pe rann lavi nou bann frer ek ser bien amer laba. Alor, nou ti panse ki li ti pou pli bon ki nou pa rant an kontak deswit avek bann Temwin dan landrwa. O-koumansman, nou ti lwe enn lasam. Apre, kan nou ti gagn nou viza, nou ti lwe enn lapartman. Apre sink mwa, ti nepli ena okenn danze pou kontakte bann frer dan Béthel. Nou ti telman kontan ki anfin nou ti kapav asiste enn renion!

Nou laktivite ti interdi, ek akoz sa bann Lasal kot nou fer renion ti ferme. Nou ti fer renion kot bann frer. Souvan lapolis ti fer lafouy kot zot. Lapolis ti amenn plizir santenn nou bann frer ek ser dan stasion pou kestionn zot. Lapolis ti maltret zot ek ti esey fors zot pou donn nom bann frer responsab. Alor, pou protez zot, bann frer ti aret servi zot nom fami ek ti servi zis zot ti nom.

Nou akord enn gran valer bann souvenir ki nou ena depi plis ki 60 an dan nou servis pou Zeova

Nou ti fer sir ki nou bann frer ek ser kontign gagn bann piblikasion ki ti pou ed zot andire. Sa ti nou lobzektif prinsipal. Mary ti servi enn masinn pou tip bann lartik Latour Degard ek lezot piblikasion lor enn papie spesial. Lerla ti servi sa papie-la pou fer bann kopi pou bann frer.

NOU DEFANN BONN NOUVEL DEVAN LAKOUR

An Zin 1966, ti ena enn case inportan dan lakour Lisbonne kot toule 49 manb kongregasion Feijó ti inplike. Kifer? Parski ti ena enn lakizasion ki zot ti asiste enn renion ilegal dan lakaz enn kikenn. Pou prepar zot pou sa case-la, mo ti fer sanblan ki mo ti enn avoka ki ti pe rod prouve ki zot ti koupab. Me kouma nou ti pe atann, nou ti perdi case-la. Toule 49 frer ek ser ti fer ant 45 zour ek sink mwa edmi prizon. Pourtan, sa case-la ti permet nou rann enn gran temwaniaz. Par exanp, devan lakour, nou avoka ti mem mansionn bann parol Gamaliel ki trouv dan Labib. (Zistwar Bann Apot 5:33-39) Plitar, bann zournalis ti fer enn reportaz lor sa case-la. Nou ti bien kontan kan nou avoka ti koumans etidie Labib avek nou ek ti asiste bann renion.

An Desam 1966, mo ti nome sirveyan biro nasional, ek mo ti pas boukou letan pou travay lor bann zafer legal. Nou ti rod tou bann rezon legal ki ena pou ki bann Temwin Zeova kapav pratik zot relizion dan Portugal. (Filipien 1:7) Finalman, le 18 Desam 1974, nou ti gagn lotorizasion pou pratik nou relizion. Frer Nathan Knorr ek Frer Frederick Franz ti sorti biro mondial ek ti vinn Portugal pou sa lokazion-la. Nou ti fer enn gran lasanble dan Porto ek dan Lisbonne, ek 46,870 dimounn ti asiste sa levennman-la.

Zeova ti fer an-sort ki bonn nouvel prese dan bann lil kot bann dimounn koz portige, kouma Açores, Cap-Vert, Madère, ek São Tomé et Príncipe. Nou ti bizin enn pli gran Béthel parski kantite Temwin dan sa bann landrwa-la ti pe ogmante. Apre konstriksion, le 23 Avril 1988 Frer Milton Henschel ti vinn fer diskour linogirasion. Antou, ti ena 45,522 asistan, ek parmi ti ena 20 frer ek ser ki ti misioner dan Portugal avan ek zot ti vini pou linogirasion.

NOU TI APRANN BOUKOU AR LEXANP BANN KI FIDEL

Pandan tou sa bann lane-la, Mary ek mwa nou ti aprann boukou ar lexanp bann frer ek ser fidel. Par exanp, mo ti aprann enn leson inportan kan mo ti travay ansam avek Frer Theodore Jaracz pou enn vizit zonn. Béthel ki nou ti vizite ti ena enn gro problem, ek bann manb Komite Biro Nasional ti fer tou seki zot ti kapav pou regle sa problem-la. Zot ti sagrin ki zot pa ti kapav fer plis ki sa. Lerla Frer Jaracz ti ankouraz zot kan li ti dir: “Aster, inn ariv ler pou les lespri sin azir.” Ek zame mo pa’nn bliye seki Frer Franz ti dir bien lontan, kan Mary ek mwa nou ti vizit Brooklyn. Nou group ti demann li enn konsey, ek li ti reponn: “Seki mo konsey zot se, res dan lorganizasion Zeova malgre ninport ki problem ki kapav ena. Se sel lorganizasion ki pe fer travay ki Zezi ti demann so bann disip pou fer: pres bon nouvel lor Rwayom Bondie!”

Mary ek mwa nou’nn gagn boukou lazwa kan nou finn swiv sa konsey-la. Nou ena osi boukou bon souvenir bann vizit zonn ki nou ti fer dan bann Béthel dan lemond antie. Nou ti bien kontan zwenn bann serviter Zeova, ki zot zenn ouswa vie, pou dir zot ki bann frer bien apresie zot servis pou Zeova. Touletan nou ti ankouraz zot pou kontign servi Zeova.

Boukou lane inn pase, ek asterla nou ena plis ki 80 an. Mary ena boukou problem lasante. (2 Korintien 12:9) Nou finn osi gagn lezot difikilte. Me tousala finn fer nou lafwa vinn pli for ek finn fer nou plis determine pou res fidel ar Zeova. Kan nou repans bann lane ki nou finn pase dan nou servis pou Zeova, nou realize ki Li’nn donn nou so faver ki personn pa merite dan boukou fason. *—Get not.

^ par. 29 Douglas Guest inn res fidel ar Zeova ziska so lamor le 25 Oktob 2015, pandan ki nou ti pe prepar sa lartik-la.