Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT 13

Eski Tou Bann Fet Fer Plezir Bondie?

Eski Tou Bann Fet Fer Plezir Bondie?

“Kontign verifie seki fer Lesegner plezir.”​—EFEZIEN 5:10NW.

1. Ki nou bizin fer pou nou sir ki nou ladorasion fer Zeova plezir, ek kifer?

 ZEZI ti dir: “Ler pe vini, ler finn arive, kot bann vre adorater pou ador nou Papa avek lespri ek laverite, parski nou Papa pe rod sa bann kalite dimounn lamem pou ador Li.” (Zan 4:23, NW; 6:44, NW) Sakenn parmi nou bizin “kontign verifie seki fer Lesegner plezir.” (Efezien 5:10, NW) Me li pa touletan fasil pou fer sa. Ek Satan pe rod anbet nou pou ki nou fer bann kitsoz ki pa fer Zeova plezir.​—Revelasion 12:9NW.

2. Explike ki ti arive kot Montagn Sinai.

2 Kouma Satan rod anbet nou? Enn fason se kan li met nou dan lerer konsernan seki bon ek seki pa bon. Get ki ti ariv nasion Izrael kan zot ti pe kanpe pre ar Montagn Sinai. Moiz ti al lor montagn, ek lepep ti pe atann li retourne. Finalman, zot ti fatige atann ek zot ti demann Aaron pou fer enn bondie pou zot. Li ti fer enn idol an-or dan form enn ti toro. Lerla zot ti fer enn fet. Zot ti dans otour ti toro-la ek zot ti prostern devan li. Dan zot latet, zot ti krwar ki zot ti pe ador Zeova. Me mem si zot ti konsider sa levennman-la kouma enn “fet pou Zeova,” sa pa vedir ki li ti bon. Zeova ti konsider sa kouma lidolatri, ek akoz sa boukou parmi zot ti mor. (Exod 32:1-6, 10, 28) Ki leson nou kapav tire? Pa les personn anbet twa. “Pa tous nanye ki inpir,” ek les Zeova ansegn twa ki kitsoz ki bon ek kitsoz pa bon.​—Izai 52:11; Ezekiel 44:23; Galat 5:9.

3, 4. Kifer li bon nou examinn lorizinn bann fet popiler?

3 Kan Zezi ti lor later, li ti ansegn so bann zapot pou donn enn bon lexanp. Dan ki domenn? Pou ador Bondie dan enn fason ki sin. Apre lamor Zezi, bann zapot ti kontign ansegn bann nouvo disip lor bann prinsip Zeova. Me apre lamor bann zapot, bann fos ansegnan ti koumans fann bann move rezonnman, ek ti koumans adopte bann koutim ek fet payin dan lasanble. Zot ti mem sanz nom sertin sa bann fet payin la pou fer zot pas kouma bann fet Kretien. (Zistwar Bann Apot 20:29, 30; 2 Tesalonisien 2:7, 10, NW; 2 Zan 6, 7) Boukou sa bann fet-la ankor popiler zordi, ek zot ankor ankouraz bann fos krwayans ek mem bann kitsoz demoniak. *​—Revelasion 18:2-4, 23.

4 Partou dan lemond azordi, bann fet ena enn gran linportans dan lavi bann dimounn. Selman, kan to kontign aprann kouma Zeova konsider bann kitsoz, to kapav trouv neseser pou sanz to fason panse lor sertin fet. Kitfwa sa paret difisil, me to kapav sir ki Zeova pou ed twa. Anou examinn lorizinn sertin sa bann fet popiler la pou nou konpran ki Zeova vremem panse lor la.

NWEL: KI SO LORIZINN?

5. Ki prev nou ena ki Zezi pa ti ne le 25 Desam?

5 Dan plizir parti lemond, boukou dimounn fet Nwel le 25 Desam, parski zot panse ki Zezi ti ne sa dat-la. Labib pa dir nou ki zour ouswa ki mwa Zezi ti ne, me li donn nou bann detay lor sa lepok-la. Par exanp, Lik ti ekrir ki “bann berze ti pe viv anplener,” pou vey lor zot troupo, kan Zezi ti ne dan Betleem. (Lik 2:8-11, NW) Anplis, dan mwa Desam, ena lapli, fer fre, ek parfwa ena lanez dan Betleem. Alor, bann berze pa ti pou kapav res deor avek zot troupo aswar. Ki sa aprann nou? Lepok kot Zezi ti ne, letan ti bon. Savedir ki li pa ti ne an Desam. Labib ek bann prev istorik, toulede montre ki li ti ne dan bann mwa ki azordi nou apel Septam ek Oktob.

6, 7. (a) Fet Nwel ena boukou koutim ki popiler. Kot zot sorti? (b) Pou ki rezon nou donn bann kado?

6 Alor, ki lorizinn Nwel? Li sorti dan bann fet payin, kouma fet Saturnales ki bann Romin ti fer pou Saturne, zot bondie lagrikiltir. Enn ansiklopedi (The Encyclopedia Americana) dir: “Boukou bann lamizman ki ena dan fet Nwel sorti dan enn fet Romin ki apel Saturnales ki ti fer omilie mwa Desam. Par exanp, bann gran-gran fet, donn bann kado, ek alim bann labouzi sorti dan sa fet-la.” Anplis, laniverser nesans bondie-soley pou bann Pers, ki apel Mithra, ti fer le 25 Desam.

7 Selman, laplipar dimounn ki fer Nwel zordi pa reflesi lor so bann lorizinn payin. Zot zis trouv Nwel kouma enn moman pou pas an fami, profit bann bon manze, ek donn bann kado. Biensir, nou kontan nou fami ek nou bann kamarad. Ek Zeova osi kontan kan li trouv so bann serviter partaz ar sakenn so kamarad. Kouma 2 Korintien 9:7 dir nou, “Bondie kontan dimoun ki donn avek lazwa.” Zeova pa anvi ki nou zenere zis dan bann lokazion spesial. Bann serviter Zeova kontan donn bann kado ek pas bann bon moman ar zot kamarad ek zot fami ninport kan pandan lane, san atann kitsoz an retour. Zot done parski zot kontan lezot.​—Lik 14:12-14.

Kan nou konn lorizinn bann fet, sa kapav ed nou pou kone seki nou bizin rezete

8. Eski bann astrolog ti donn Zezi bann kado kan li ti fek ne? Explike.

8 Boukou dimounn dir ki trwa zom saz ti amenn bann kado pou Zezi kan li ti fek ne dan enn lekeri. Zot servi sa lide-la pou zistifie kifer zot donn bann kado pou Nwel. Li vre ki enn group zom ti vizit Zezi ek ti amenn bann kado. Dan lepok Biblik, bien souvan bann dimounn ti pe amenn bann kado pou enn kikenn ki inportan. (1 Lerwa 10:1, 2, 10, 13) Eski to ti kone ki Labib dir ki sa trwa zom-la ti bann astrolog (bann ki predir lavenir dapre soley ek planet), bann dimounn ki pratik mazik ek ki pa ador Zeova? Anplis, zot pa ti vizit Zezi kan li ti enn tibaba dan enn lekeri. Zot ti vizit li plitar, kan li ti enn “ti garson” ki ti pe res dan enn lakaz.​—Matie 2:1, 2, 11NW.

KI LABIB DIR LOR LANIVERSER NESANS?

9. Ki bann laniverser nesans ki mansione dan Labib?

9 Zour enn tibaba ne, se vremem enn zour bien zwaye. (Psom 127:3) Me sa pa vedir ki nou bizin selebre laniverser nesans. Reflesi lor la: Ena zis de laniverser ki’nn mansione dan Labib. Enn la ti laniverser enn Faraon Lezip, ek lot la ti laniverser Lerwa Erod Antipas. (Lir Zenez 40:20-22; Mark 6:21-29.) Personn parmi sa bann dirizan-la pa ti ador Zeova. Anplis, zame nou’nn lir dan Labib ki enn adorater Zeova ti selebre laniverser nesans.

10. Kouma bann premie Kretien ti konsider laniverser nesans?

10 Enn ansiklopedi (The World Book Encyclopedia) dir ki bann premie Kretien “ti konsider fet nesans enn dimounn kouma enn koutim payin.” Sa bann koutim-la ti baze lor bann fos krwayans. Par exanp, dan ansien lepok Grek, bann dimounn ti krwar ki sak dimounn ti gagn proteksion ar enn lespri ki ti prezan kan li ti ne. Ek zot ti panse ki sa lespri-la ti ena enn koneksion avek enn bondie ki ti ne mem dat ki sa dimounn-la. Zot ti krwar ki sa dimounn-la ti bizin fer so laniverser pou ki sa lespri-la protez li toutlong so lavi. Anplis, non selman ki laniverser nesans ena enn lien avek sa bann krwayans payin la, me zot osi ena enn lien avek astrolozi ek oroskop.

11. Pou Zeova, eski li inportan ki nou zenere?

11 Boukou dimounn panse ki zour zot laniverser, se enn zour spesial kot lezot bizin montre sa dimounn-la ki kantite zot kontan li. Me nou kapav montre nou lamour pou nou fami ek nou bann kamarad pandan toutlong lane, pa zis enn zour bien presi. Zeova anvi ki nou bon ek zenere touletan. (Lir Zistwar Bann Apot 20:35.) Zeova inn donn nou lavi ki enn kado ki ena boukou valer. Nou bizin montre nou rekonesans pou sa kado-la, pa zis zour ki nou’nn ne, me toulezour.​—Psom 8:3, 4; 36:9.

Bann vre Kretien kontan done parski zot kontan lezot

12. Kouma zour nou lamor kapav pli bon ki zour nou nesans?

12 Ekleziast 7:1 dir: “Enn nom vo plis ki enn bon delwil, ek zour lamor vo plis ki zour nesans.” Kouma zour nou lamor kapav pli bon ki zour nou nesans? Kan nou ne, nou pankor fer nanye dan nou lavi, ki li bon ouswa pa bon. Kan nou donn nou lavi pou servi Zeova ek fer seki bon anver lezot, nou pou fer “enn bon nom” ouswa repitasion, ek Zeova pou rapel nou mem apre nou lamor. (Zob 14:14, 15) Bann serviter Zeova pa fet ni zot prop laniverser nesans ni pou Zezi. An realite, sel levennman ki Zezi inn donn lord pou fer, se Memoryal so lamor.​—Lik 22:17-20; Ebre 1:3, 4.

REVEYON

13, 14. Bann koutim ki bann dimounn inn adopte pou reveyon, ki so lorizinn?

13 Sak pei ena so prop fason pou selebre Lane. Me selman, dan boukou landrwa, li enn tradision pou fer bann gran-gran fet le 31 Desam. Ek bien souvan, sa zour-la, bann dimounn komet limoralite sexiel ek bwar ziska sou. Anplis, sa fet-la ena enn lien ar bann koutim payin. World Book Encyclopedia dir: “Bann Romin ti dedie sa zour-la pou Janus, bondie bann laport ek bann koumansman. Mwa Zanvie ti gagn so nom avek Janus, ki ti ena de figir​—enn get devan, ek lot get deryer.”

14 Eski Zeova pou kontan si li trouv nou partisip dan sa kalite fet la? Non!​—2 Korintien 6:17, 18.

BANN KOUTIM AN RAPOR AR LAMOR

15. Kifer bann vre Kretien rezet sertin koutim ki an rapor avek lamor enn dimounn?

15 Bann vre Kretien rezet plizir koutim ki an rapor avek lamor enn dimounn. Kan enn dimounn mor, bann dimounn ki an-dey abitie pas lanwit. Ek souvan, dan simitier, bann fami pros avoy inpe later ouswa bann fler dan tom-la avan ki kouver li. Ena osi lezot koutim ki sertin fer apre plizir zour, mwa ouswa lane apre lamor enn dimounn. Bann dimounn fer tou sa bann kitsoz-la, parski zot panse ki enn dimounn mor kapav swa ed zot swa fer zot ditor. Ek dan sertin pei, bann dimounn al simitier le 2 Novam pou alim labouzi ek met bann fler kot tom zot bann fami. Zot fer sa parski zot krwar ki lespri sa dimounn mor la retourn get so fami. Me Labib ansegn nou ki bann dimounn ki’nn mor “pa konn nanye ditou.” Alor, bann ki anvi res dan lamour Bondie, pa pou pran par dan okenn koutim ki ena enn lien ar ladorasion bann dimounn mor.​—Ekleziast 9:5, 10.

BANN MARYAZ KI FER BONDIE PLEZIR

16, 17. Kan nou pe organiz enn maryaz, lor ki kitsoz nou bizin reflesi?

16 Enn maryaz se enn levennman bien zwaye. Partou dan lemond, bann dimounn selebre maryaz dan diferan fason. An zeneral, bann dimounn pa reflesi kotsa bann koutim ki fer dan enn maryaz sorti. Akoz sa, kitfwa zot pa kone ki sertin sa bann koutim-la sorti dan krwayans bann relizion payin. Me enn koup Kretien ki pe organiz zot maryaz bizin fer sir ki zot maryaz pou fer Zeova plezir. Si zot konn lorizinn bann koutim ki fer dan maryaz, sa pou ed zot pou pran bann bon desizion.​—Mark 10:6-9.

17 Sertin panse ki bann koutim maryaz pou ed sa nouvo koup la pou reisi zot lavi maryaz. (Izai 65:11) Par exanp, dan sertin landrwa bann dimounn avoy diri, fler ouswa lezot kitsoz lor lemarye ek lamarye. Zot panse ki sa pou fer sa koup-la gagn bann zanfan, ki sa pou tir lizie lor zot, ek ki zot pou viv ere ek bien lontan. Me bann Kretien bizin fer bien atansion pou evit ninport ki koutim ki ena enn lien ar fos relizion ek siperstision.​—Lir 2 Korintien 6:14-18.

18. Ki lezot prinsip Labib aplik ar maryaz?

18 Enn koup Kretien anvi ki zot maryaz, li enn moman zwaye ek dign ek ki tou bann invite pas enn bon moman. Si dan maryaz enn Kretien, sertin invite anvi fer enn ti-diskour, zot pa pou dir bann move kitsoz, servi enn langaz vilger, ouswa mank respe pou lemarye ek lamarye ek mem lezot dimounn. (Proverb 26:18, 19; Lik 6:31; 10:27) Enn maryaz Kretien, se pa lokazion pou enn dimounn “fer letalaz ar seki so mwayin permet li ena.” (1 Zan 2:16, NW) Si to pe organiz to maryaz, fer sir ki apre, kan to pou mazinn to maryaz, to ena bann bon souvenir.​—Get Not 28.

KOT LORIZINN POU ‘BWAR ENN LASANTE’ SORTI

19, 20. Kot bann lorizinn pou bwar enn lasante sorti?

19 Dan bann maryaz ouswa dan bann lezot levennman, dimounn kontan pou bwar enn lasante, tap ver ansam ouswa lev ver. An zeneral, enn dimounn swet bann bon kitsoz pandan ki lezot lev zot ver. Kouma bann Kretien bizin konsider sa pratik-la?

20 The International Handbook on Alcohol and Culture dir ki kitfwa bwar enn lasante sorti depi bann ansien koutim payin kot bann dimounn ‘ti pe ofer zot bann bondie disan ouswa divin.’ Zot ti fer sa ‘pou demann enn kitsoz dan enn lapriyer ki an de-trwa mo vedir “viv lontan!” ouswa “pou to lasante!” Ek an retour, zot ti atann ki bondie-la realiz zot swe.’ Dan lepok lontan, bann dimounn ti abitie lev zot ver pou demann zot bondie benediksion. Me se pa dan sa fason-la ki Zeova beni bann dimounn.​—Zan 14:6; 16:23.

“ZOT KI KONTAN ZEOVA, ZOT BIZIN ENA LAENN POU SEKI MOVE”

21. Ki bann lezot kalite fet bann Kretien bizin rezete?

21 Avan ki to deside si to pou partisip dan enn fet ouswa non, reflesi lor ki latitid ek konportman sa fet-la ankouraz bann dimounn pou ena. Par exanp, dan sertin bann fet ek karnaval, bann dimounn dans dan enn fason erotik, pena okenn kontrol lor labwason, ek komet limoralite sexiel. Sa bann fet-la kapav osi ankouraz omosexialite ouswa nasionalism. Si nou partisip dan sa bann kalite fet la, eski nou pe vremem montre ki nou ena laenn pou seki Zeova deteste?​—Psom 1:1, 2; 97:10, NW; 119:37.

22. Ki kapav ed enn Kretien deside si li pou partisip dan enn fet ouswa non?

22 Bann Kretien bizin fer bien atansion pou rezet tou bann fet ki dezonor Bondie. Lapot Pol ti ekrir: “Kan zot manze, kan zot bwar, kan zot fer ninport ki kitsoz, toultan fer li pou laglwar Bondie.” (1 Korintien 10:31; get Not 29.) Biensir, pa tou fet ki ena enn lien avek limoralite, fos relizion, ouswa nasionalism. Si enn fet pa kont bann prinsip Labib, nou bizin deside par noumem si nou pou partisipe ouswa non. Nou bizin reflesi osi ki lefe nou desizion pou ena lor lezot.

ONOR ZEOVA PAR SEKI TO DIR EK FER

23, 24. Kouma nou kapav explik nou bann fami ki pa Temwin kifer nou pa fer sertin fet?

23 Sirman to’nn aret pran par dan bann fet ki dezonor Zeova. Me sertin manb to fami ki pa Temwin Zeova kapav panse ki to nepli kontan zot ouswa nepli anvi pas letan ar zot. Zot kapav panse ki bann fet se sel moman kot tou lafami zwenn ansam. Alor, ki to kapav fer? Ena boukou fason ki to kapav rasir to bann fami ki to kontan zot ek ki zot inportan pou twa. (Proverb 11:25; Ekleziast 3:12, 13) To kapav invit zot pou pas letan avek twa dan bann lezot lokazion.

24 Si to bann fami anvi kone kifer to nepli fer sertin fet, to kapav fer bann resers dan nou bann piblikasion ek al lor sit jw.org. Sa pou ed twa pou donn zot enn bon explikasion. Pa donn linpresion ki to anvi konvink zot ouswa fors zot pou pans kouma twa. Ed to fami pou konpran ki to’nn reflesi lor plizir kitsoz avan ki to’nn pran to desizion. Res kalm, ek ki to “parol touzour bienveyan, enn koze ki ena gou pou ekoute.”​—Kolosien 4:6.

25, 26. Kouma bann paran kapav ed zot zanfan pou kontan bann prinsip Zeova?

25 Li inportan ki nou tou bien konpran pou ki rezon nou’nn deside personelman pou pa pran par dan sertin fet. (Ebre 5:14, NW) Nou lobzektif se pou fer Zeova plezir. Ek si nou enn paran, nou bizin pran letan pou ed nou zanfan pou konpran ek kontan bann prinsip Labib. Kan Zeova vinn enn kikenn ki reel pou zot, zot osi zot pou anvi fer Li plezir.​—Izai 48:17, 18; 1 Pier 3:15, 16.

26 Zeova kontan kan Li trouv nou fer tou seki nou kapav pou ador Li dan enn fason ki sin ek onet. (Zan 4:23) Me boukou dimounn panse ki personn pa kapav vremem res onet dan sa lemond malonet la. Eski li vre sa? Anou examinn sa kestion-la dan prosin sapit.

^ To kapav trouv bann ransegnman lor bann diferan fet dan Liv Resers pou Bann Temwin Zeova, Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET ek lor jw.org.