Ni moan iteran te ririki ae 33 C.E., ao e a tiringaki Iesu are te I-Natareta. E bon uaraoaki ni kabuakakaaki bwa e karitei, e oreaki n te aro ae rangi n iowawa, ao ni bobitiaki i aon te kai. E boni mate n te maraki ae rangi ni korakora. Ma e a manga kautia te Atua, ao 40 te bong imwina, e a rierake Iesu nako karawa.

Ti karekea te rongorongo ae kamimi aei n Euangkerio aika aua man te Koroboki ae Tabu n te Taetae ni Kuriiti, ae rangi n ataaki n arana ae Te Nu Tetemanti. A bon riki raoi baikanne? E rangi ni kakawaki te titiraki aei ao e riai n iangoaki raoi. Ngke arona bwa a aki riki, e na boni matebuaka ngkanne te onimaki ni Kristian ao bon tii te mii te kantaninga ibukin te maiu n aki toki n te Bwaretaiti. (1 I-Korinto 15:14) N te itera are teuana, ngkana a bon riki raoi baikanne, ngkanne a na rangi ni kakukurei taai aika a na roko ibukia aomata, ae te bwai ae e kona naba n reke iroum. Ngaia are a boni koaua rongorongo aika n Euangkerio ke bon tii karioiango?

BAIKA KAOTAKI NI BWAAI NI KAKOAUA

A kaokoro koroboki aika n Euangkerio ma karaki aika karioaki bwa a neneraki ao n eti raoi ao a mutiakinaki. N te katoto, a mwaitikurikuri iai aran taabo ake a kona ni kawaraki ni boong aikai. A taekinia naba aomata ake a boutokaaki taekaia irouia taani kororongorongo rimoa.Ruka 3:1, 2, 23.

 E boni mwaneweaki naba taekan Iesu irouia taani kororongorongo n te moan ao te kauoua n tienture. * E kabwarabwaraaki naba aroni matena n taian Euangkerio ao a boraoi ma aroia n tiritiri kaain Rom n taai akanne. Irarikina, a taekinaki baike a riki n te aro ae eti raoi ao ni koaua, ao a boni kaotaki naba rongorongoia taan rimwin Iesu aika aki raraoi. (Mataio 26:56; Ruka 22:24-26; Ioane 18:10, 11) E kaotaki raoi ni bwaai ni kakoaua aikai bwa a koaua ao n eti aia koroboki taani korea te Euangkerio ibukin Iesu.

TERA ARONI MANGAUTIN IESU?

E ngae ngke e kakoauaaki ae e maiu ma ni mate Iesu ngkoa, ma a bon nanououa tabemwaang ni mangautina. A aki kakoauaa naba ana abotoro moan rongorongoni mangautina. (Ruka 24:11) A a bane n toki nanououaia ngke a nora Iesu are e a tia ni kautaki n taai aika kakaokoro. N te taina, a raka i aon 500 taani kakoaua ake a mena ikanne.1 I-Korinto 15:6.

N aki ongei ruanikaia ni kabureakia ao tiringaia taan rimwina, ma a bon ninikoria n tataekina mangautin Iesu nakoia aomata nako, ao naake a bon tiringnga naba. (Mwakuri 4:1-3, 10, 19, 20; 5:27-32) A na rangi ni bati taan rimwina aika ninikoria ngke arona bwa a aki koaua raoi bwa e a bon tia ni kautaki Iesu? Ibukin ataakin raoi mangautin Iesu, bon aei te bwai are a a kakorakoraaki iai Kristian n te aonnaba aei mangkoa ao n taai aikai.

Iai n rongorongoni maten ao mangautin Iesu aika n Euangkerio kanikina ake a kaotii koauan rongorongon rimoa. Ko na kakoauaa bwa a bon riki baikai ngkana ko karaurau ni wareki raoi. E kona ni kamatoaaki raoi am aki nanououa ngkana ko a ataa bukin rikia. E na kabwarabwaraaki anne n te kaongora ae imwina.

^ bar. 7 Teuare Tacitus are bungiaki n tao 55 C.E. e korea taekani Kristo ni kaotia bwa “e kamateaki iroun te kowana ae Bontio Birato n ana tai n tautaeka Tiberio, ao e nako man arani Kristo te ara [ae Kristian].” E taekinaki naba Iesu iroun teuare Suetonius (n te moan tienture); iroun te I-Iutaia ae te tia korea rongorongon rimoa ae arana Josephus (n te moan tienture); ao iroun Pliny te Tei, are te kowana i Bitunia (ni moan te kauoua n tienture).