Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

‘Mumɔ Lɛ Taoɔ Nyɔŋmɔ Nibii Ni Mli Kwɔlɔ Lɛ Mli’

‘Mumɔ Lɛ Taoɔ Nyɔŋmɔ Nibii Ni Mli Kwɔlɔ Lɛ Mli’

‘Mumɔ Lɛ Taoɔ Nyɔŋmɔ Nibii Ni Mli Kwɔlɔ Lɛ Mli’

“Mumɔ lɛ taoɔ nibii fɛɛ mli, Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ tete.”—1 KOR. 2:10.

1. Mɛɛ nitsumɔ ní mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsuɔ Paulo wie he yɛ 1 Korintobii 2:10 lɛ, ni mɛɛ sanebimɔi enɛ teɔ lɛ shi?

WƆHIƐ sɔɔ bɔ ni Yehowa mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsuɔ nii ehaa lɛ waa! Ŋmalɛi lɛ wieɔ mumɔ lɛ he akɛ eji hefatalɔ loo yelikɛbualɔ, nɔkeenɔ, odaseyelɔ, ni ákɛ edamɔɔ mli ehaa wɔ. (Yoh. 14:16; Bɔf. 2:38; Rom. 8:16, 26, 27) Bɔfo Paulo wie nɔ kroko ni he hiaa ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsuɔ lɛ he akɛ: “Mumɔ lɛ taoɔ nibii fɛɛ mli, Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ tete.” (1 Kor. 2:10) Hɛɛ, Yehowa tsɔɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ ehaa mumɔŋ anɔkwalei ni mli kwɔlɔ lɛ feɔ faŋŋ. Kɛ́ jeee yelikɛbuamɔ nɛɛ hewɔ kulɛ, Yehowa yiŋtoi lɛ ahe nilee enyiɛ po wɔbaaná wɔle? (Nyɛkanea 1 Korintobii 2:9-12.) Shi enɛ teɔ sanebimɔi srɔtoi ashi: Mɛɛ gbɛ nɔ ‘mumɔ lɛ taoɔ Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ lɛ mli’? Namɛi anɔ Yehowa tsɔ eha nibii nɛɛ fee faŋŋ yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 Ŋ.B.? Mɛɛ gbɛ nɔ mumɔ lɛ tsɔɔ etaoɔ nibii ni mli kwɔlɔ lɛ mli yɛ wɔgbii nɛɛ amli, ni namɛi anɔ etsɔɔ efeɔ nakai?

2. Mɛɛ gbɛi enyɔ nɔ mumɔ lɛ baatsɔ atsu nii?

2 Yesu tsɔɔ gbɛi enyɔ ni mumɔ lɛ baatsɔ nɔ atsu nii. Beni eshwɛ fioo ni ebaagbo lɛ, ekɛɛ ebɔfoi lɛ akɛ: “Hefatalɔ [loo yelikɛbualɔ] lɛ, ni ji Mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, mɔ ni tsɛ lɛ baatsu yɛ migbɛ́i anɔ lɛ, lɛ eeetsɔɔ nyɛ nii fɛɛ, ni eeekai nyɛ nii fɛɛ ni mikɛɛ nyɛ lɛ.” (Yoh. 14:26) No hewɔ lɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baatsu nii akɛ tsɔɔlɔ kɛ kailɔ. Ákɛ tsɔɔlɔ lɛ, ebaaye ebua Kristofoi koni amɛnu nibii ni be ko ni eho lɛ amɛnuuu shishi lɛ shishi. Ákɛ kailɔ lɛ, ebaaye ebua amɛ koni amɛkai nibii ni atsɔɔ amɛ lɛ, ní amɛkɛtsu nii jogbaŋŋ.

Yɛ Klɛŋklɛŋ Afii 100 lɛ Mli

3. Mɛɛ Yesu wiemɔi tsɔɔ akɛ abaajie “Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ” lɛ akpo fiofio?

3 Yesu diɛŋtsɛ tsɔɔ ekaselɔi lɛ anɔkwalei babaoo ni kulɛ amɛleee. Shi fɛɛ sɛɛ lɛ, nibii babaoo yɛ lolo ni amɛbaakase. Yesu kɛɛ ebɔfoi lɛ akɛ: “Miyɛ nii pii lolo ni makɛɛ nyɛ; shi nyɛnyɛŋ mli nyɛmɔ amrɔ nɛɛ; shi kɛ́ lɛ, anɔkwale Mumɔ lɛ, ená eba lɛ, eeetsɔɔ nyɛ anɔkwale lɛ fɛɛ mli gbɛ.” (Yoh. 16:12, 13) No hewɔ lɛ, Yesu tsɔɔ akɛ abaatsɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ nɔ ajie mumɔŋ nibii ni mli kwɔlɔ lɛ akpo fiofio.

4. Yɛ afi 33 Ŋ.B. Pentekoste gbi lɛ nɔ lɛ mɛɛ gbɛ nɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsu nii akɛ tsɔɔlɔ kɛ agbɛnɛ hu akɛ kailɔ?

4 Yɛ afi 33 Ŋ.B. Pentekoste gbi lɛ nɔ lɛ, “anɔkwale Mumɔ lɛ” ba, ni afɔse ashwie Kristofoi aaafee 120 ni ebua amɛhe naa yɛ Yerusalem lɛ anɔ. Gbɛɛmɔi ni anu kɛ okadii ni ana lɛ ye enɛ he odase. (Bɔf. 1:4, 5, 15; 2:1-4) Kaselɔi lɛ jaje “Nyɔŋmɔ niwuji lɛ” yɛ wiemɔi srɔtoi amli. (Bɔf. 2:5-11) Be eshɛ agbɛnɛ ni akɛbaajie nɔ ko hee kpo. Gbalɔ Yoel egba mumɔ krɔŋkrɔŋ nɛɛ ni afɔse lɛ he sane momo. (Yoel 3:1-5) Mɛi ni yɔɔ jɛmɛ lɛ na gbalɛ nɛɛ mlibaa yɛ gbɛ ni amɛteŋ mɔ ko kpaaa gbɛ nɔ, ni bɔfo Petro nyiɛ hiɛ kɛgbála nɔ ni tee nɔ lɛ mli. (Nyɛkanea Bɔfoi lɛ Asaji 2:14-18.) No hewɔ lɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsu nii akɛ tsɔɔlɔ akɛni eha efee faŋŋ kɛha Petro akɛ nɔ ni ba kaselɔi lɛ anɔ lɛ ji nakai blema gbalɛ lɛ mlibaa lɛ hewɔ. Mumɔ lɛ tsu nii hu akɛ kailɔ, ejaakɛ Petro tsɛ́ Yoel wiemɔi lɛ ayisɛɛ, ni esaa etsɛ́ David lalai lɛ ateŋ enyɔ hu ayisɛɛ efata he. (Lala 16:8-11; 110:1; Bɔf. 2:25-28, 34, 35) Nɔ ni mɛi ni ebua amɛhe naa lɛ fɛɛ na ni amɛnu lɛ ji Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ lɛɛlɛŋ.

5, 6. (a) Yɛ afi 33 Ŋ.B. Pentekoste gbi lɛ sɛɛ lɛ, mɛɛ sanebimɔi ni kɔɔ kpaŋmɔ hee lɛ he ehe bahia ni aná amɛhetoo? (b) Namɛi tée sanebimɔi nɛɛ ashi, ni te afee tɛŋŋ akpɛ yiŋ yɛ he?

5 Saji babaoo yɛ lolo ni esa akɛ efee faŋŋ kɛha klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli Kristofoi lɛ. Ákɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, sanebimɔi yɛ ni kɔɔ kpaŋmɔ hee lɛ ní akɛbɔi nitsumɔ yɛ nakai Pentekoste gbi lɛ nɔ lɛ he. Ani Yudafoi kɛ mɛi ni etsɔmɔ Yudafoi lɛ pɛ baaná kpaŋmɔ hee lɛ mli gbɛfaŋnɔ? Ani abaanyɛ akɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ afɔ Jeŋmajiaŋbii lɛ hu mu akɛ kpaŋmɔ hee lɛ mlibii? (Bɔf. 10:45) Ani ehe baahia ni afo Jeŋmajiaŋbii lɛ ketia ni amɛye Mose Mla lɛ nɔ dã? (Bɔf. 15:1, 5) Sanebimɔi nɛɛ ahe miihia waa. Yehowa mumɔ lɛ he miihia koni akɛtao nibii ni mli kwɔlɔ nɛɛ mli. Shi namɛi anɔ ebaatsɔ etsu nii?

6 Nyɛmimɛi hii ni nyiɛ hiɛ lɛ ji mɛi ni tée saji nɛɛ ateŋ eko fɛɛ eko shi koni asusu he. Petro, Paulo kɛ Barnaba yɛ nakai kpee ni nɔyeli kuu lɛ fee lɛ shishi, ni amɛgba bɔ ni Yehowa kɛ Jeŋmajiaŋbii ni afolɔko amɛ ketia lɛ eye eha lɛ he sane. (Bɔf. 15:7-12) Beni nɔyeli kuu lɛ susu saji nɛɛ kɛ nɔ ni Hebri Ŋmalɛi lɛ ewie yɛ he lɛ he sɛɛ lɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ ye ebua amɛ ni amɛkpɛ amɛyiŋ. No sɛɛ lɛ, amɛha asafoi lɛ le amɛyiŋkpɛɛ lɛ kɛtsɔ woloŋmaa nɔ.—Nyɛkanea Bɔfoi lɛ Asaji 15:25-30; 16:4, 5; Efe. 3:5, 6.

7. Mɛni nɔ atsɔ ajie anɔkwalei ni mli kwɔlɔ lɛ kpo?

7 Aha saji babaoo krokomɛi fee faŋŋ kɛtsɔ woji ni akɛ mumɔ tsirɛ Yohane, Petro, Yakobo, kɛ Paulo ni amɛŋmala lɛ nɔ. Shi be ko beni agbe Kristofoi a-Ŋmalɛi lɛ ŋmalamɔ naa sɛɛ lɛ, nikeenii ni ji gbalɛ kɛ nilee ni atsɔɔ naakpɛɛ gbɛ nɔ akɛhaa lɛ sɛɛ fo. (1 Kor. 13:8) Ani mumɔ lɛ baaya nɔ atsu nii akɛ tsɔɔlɔ kɛ kailɔ? Ani ebaaya nɔ eye ebua Kristofoi koni amɛtao Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ lɛ mli? Gbalɛi yɛ ni tsɔɔ akɛ ebaafee nakai.

Yɛ Naagbee Be lɛ Mli

8, 9. Namɛi “aaakpɛ́” yɛ naagbee be lɛ mli, ni tsɔɔ akɛ amɛbaaná mumɔŋ niiashishinumɔ lɛ?

8 Ŋwɛi bɔfo ko wie naagbee be lɛ he beni egba akɛ: “Mɛi ní le nii lɛ aaakpɛ́ tamɔ atatu kpɛmɔ, ni mɛi ní etsɔ̃ɔ mɛi pii agbɛ kɛtee jalɛ mli lɛ aaakpɛ́ tamɔ ŋulamii kɛaatee naanɔ. . . . Ni nilee aaafá.” (Dan. 12:3, 4) Namɛi baaná nilee, ni amɛaakpɛ́ lɛ? Yesu kɛ wiemɔ ko ni baaha ana mɛi nɛɛ tsu nii yɛ ŋmaa kɛ jwɛi he abɛbua lɛ mli. Ewie “je nɛŋ naagbee lɛ” he beni ekɛɛ akɛ: “Ni jalɔi lɛ aaakpɛ́ tamɔ hulu yɛ amɛtsɛ maŋtsɛyeli lɛ mli.” (Mat. 13:39, 43) Beni Yesu tsɔɔ abɛbua nɛɛ mli lɛ, eha efee faŋŋ akɛ “jalɔi lɛ” ji “maŋtsɛyeli lɛŋ bii,” ni ji Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ.—Mat. 13:38.

9 Ani Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ fɛɛ “aaakpɛ́”? Wɔbaanyɛ wɔkɛɛ akɛ, hɛɛ, ejaakɛ amɛ fɛɛ amɛbaashiɛ, ni amɛbaafee mɛi kaselɔi, ni amɛbaawowoo amɛhe hewalɛ yɛ kpeei ashishi. Amɛkɛ nakai feemɔ baafee nɔkwɛmɔnɔ amɛha Kristofoi krokomɛi fɛɛ. (Zak. 8:23) Kɛfata he lɛ, yɛ naagbee be lɛ mli lɛ abaajie nibii ni mli kwɔlɔ akpo. “Asɔo” gbalɛ ni Daniel ŋma lɛ “naa” kɛyashi nakai be lɛ. (Dan. 12:9) Mɛɛ gbɛ nɔ mumɔ lɛ aaatsɔ etao nibii ni mli kwɔlɔ nɛɛ mli, ni namɛi anɔ ebaatsɔ efee nakai?

10. (a) Namɛi anɔ mumɔ lɛ tsɔɔ ejieɔ anɔkwalei ni mli kwɔlɔ lɛ kpo yɛ naagbee gbii lɛ amli? (b) Tsɔɔmɔ bɔ ni fee ni aha shishinumɔ ni kɔɔ Yehowa mumɔŋ sɔlemɔwe kpele lɛ he lɛ fee faŋŋ.

10 Kɛ́ ehe miihia ni sane ko afee faŋŋ yɛ wɔbe nɛɛ mli lɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ yeɔ ebuaa “tsulɔ anɔkwafo kɛ nilelɔ” lɛ najiaŋdamɔlɔi ni yɔɔ he ni ajɛɔ akwɛɔ jeŋ muu fɛɛ nitsumɔ lɛ nɔ yɛ lɛ, koni amɛyɔse anɔkwalei ni mli kwɔlɔ ni kulɛ anuuu shishi lɛ. (Mat. 24:45; 1 Kor. 2:13) Nɔyeli Kuu lɛ mlibii lɛ fɛɛ feɔ ekome kɛkwɛɔ kɛji ehe miihia ni amɛfee tsakemɔi yɛ sane ko he. (Bɔf. 15:6) No sɛɛ lɛ, amɛkpɛɔ amɛyiŋ yɛ sane lɛ he, ni kɛ́ ehe miihia ni amɛha mɛi fɛɛ ale tsakemɔi ni amɛfee lɛ, amɛfeɔ nakai. (Mat. 10:27) Beni be shwieɔ mli lɛ, ekolɛ ehe baahia ni nibii afee faŋŋ lolo, ni ajɛɔ anɔkwayeli mli atsuɔ he nii.—Kwɛmɔ akrabatsa ni ji “Bɔ ni Mumɔ lɛ Ha Anu Mfonirifeemɔŋ Sɔlemɔtsu lɛ Shishi” lɛ.

Bɔ ni Wɔnáa Nɔ ni Mumɔ lɛ Tsuɔ lɛ He Sɛɛ Ŋmɛnɛ

11. Mɛɛ gbɛ nɔ Kristofoi fɛɛ náa bɔ ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ haa anuɔ Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ lɛ shishi lɛ he sɛɛ ŋmɛnɛ?

11 Anɔkwa Kristofoi fɛɛ náa bɔ ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ haa anuɔ Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ lɛ shishi lɛ he sɛɛ. Taakɛ eji yɛ Kristofoi ni hi shi yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ agbɛfaŋ lɛ, ŋmɛnɛ lɛ, wɔ hu wɔkaseɔ ni wɔkaiɔ nibii ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ yeɔ ebuaa wɔ koni wɔnu shishi lɛ, ni wɔkɛtsuɔ nii. (Luka 12:11, 12) Ehe ehiaaa ni wɔya skul babaoo dani wɔnyɛ wɔnu anɔkwalei ni mli kwɔlɔ ni akala lɛ shishi. (Bɔf. 4:13) Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔnu Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ lɛ shishi jogbaŋŋ? Susumɔ ŋaawoi fioo ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ ahe.

12. Mɛɛ be esa akɛ wɔsɔle wɔbi mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ?

12 Sɔlemɔ obi mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ. Dani wɔbaakase asafo lɛ wolo ko lɛ, klɛŋklɛŋ lɛ esa akɛ wɔsɔle wɔbi ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ aye abua wɔ. Esa akɛ wɔfee nakai kɛji wɔ kome pɛ po wɔmiikase nii loo kɛji be ni wɔyɔɔ lɛ faaa po. Kɛ́ wɔjɛ heshibaa mli wɔsɔle yɛ nakai gbɛ nɔ lɛ, ehaa wɔŋwɛi Tsɛ lɛ náa miishɛɛ. Taakɛ Yesu tsɔɔ lɛ, kɛ́ wɔjɛ wɔtsui mli wɔbi Yehowa ni eha wɔ emumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ, ekɛbaaha wɔ faa.—Luka 11:13.

13, 14. Kɛ́ wɔsaa wɔhe dani wɔtee kpeei lɛ, mɛɛ gbɛ nɔ ehaa wɔnuɔ Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ lɛ shishi?

13 Saamɔ ohe dani oya asafoŋ kpee. Tsulɔ kuu lɛ haa wɔ ‘ŋmaa yɛ be ni sa nɔ.’ “Tsulɔ” lɛ tsuɔ esɔ̃ nɛɛ he nii kɛtsɔ woji ni ekalaa kɛ agbɛnɛ hu gbɛjianɔ ni etoɔ koni akase woji nɛɛ yɛ kpeei ashishi lɛ nɔ. Dani abaabi ‘nyɛmimɛi’ lɛ ni amɛkase sane ko lɛ, asusuɔ nibii ahe jogbaŋŋ ni anaa akɛ ehe miihia ni amɛfee nakai. (1 Pet. 2:17; Kol. 4:16; Yuda 3) Kɛ́ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔkɛ ŋaawoi ni akɛhaa lɛ tsu nii lɛ, no tsɔɔ akɛ wɔhaa mumɔ krɔŋkrɔŋ tsɔɔ wɔ gbɛ.—Kpoj. 2:29.

14 Kɛ́ wɔmiisaa wɔhe kɛha Kristofoi akpeei lɛ, esa akɛ wɔbɔ mɔdɛŋ wɔkane Ŋmalɛi ni atsɛ yisɛɛ lɛ, ni wɔbɔ mɔdɛŋ wɔkwɛ bɔ ni eko fɛɛ eko kɔɔ sane ni asusuɔ he lɛ he. Enɛ ni wɔɔfee lɛ baaha fiofio lɛ, wɔnu Biblia mli saji ashishi jogbaŋŋ. (Bɔf. 17:11, 12) Kɛ́ wɔkane ŋmalɛi nɛɛ, emli wiemɔi lɛ baaka wɔjwɛŋmɔŋ bɔ ni mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baanyɛ aye abua wɔ ni wɔkai. Kɛfata he lɛ, kɛ́ wɔkane ŋmalɛi nɛɛ, ehaa efeɔ mlɛo kɛhaa wɔ akɛ wɔɔle hei ni amɛyɔɔ.

15. Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔhaa wɔwoji lɛ amli saji lɛ eko ŋmɛɔ wɔ, ni te ofeɔ tɛŋŋ ofeɔ enɛ?

15 Kaaha eko ŋmɛɛ bo. Akaseee saji komɛi ni yɔɔ wɔwoji lɛ amli lɛ yɛ kpeei ashishi, shi aŋmala nomɛi hu koni wɔná he sɛɛ. Wɔ hewɔ afeɔ woji po ni wɔkɛyahaa maŋbii lɛ. Akɛni ŋmɛnɛ lɛ mɛi bɛ deka kwraa hewɔ lɛ, bei pii lɛ ehe bahiaa ni wɔmɛ mɔ ko yɛ he ko loo wɔmɛ yɛ he ko ni afee nɔ ko aha wɔ. Kɛ́ be fɛɛ be lɛ, wɔhiɛɔ wolo ko ni wɔkaneko loo wolo ko ni wɔkaneko emli saji fɛɛ lɛ, be mli ni wɔyaje shihilɛ ni tamɔ nɛkɛ mli lɛ, wɔbaanyɛ wɔkɛ be nɛɛ akane wolo nɛɛ fã ko. Mɛi komɛi boɔ wɔwoji lɛ ahe rikɔdiŋ srɔtoi atoi be mli ni amɛnyiɛ amɛnane nɔ loo be mli ni amɛta tsɔne mli kɛmiiya he ko lɛ, bɔni afee ni amɛkaha saji ni aŋmalaa ahaa wɔ lɛ eko ŋmɛɛ amɛ. Ataoɔ saji amli jogbaŋŋ dani aŋmalaa saji ni haa wɔhiɛ sɔɔ mumɔŋ nibii waa nɛɛ, shi aŋmalaa amɛ yɛ gbɛ ni mɛi babaoo baanyɛ akane nɔ.—Hab. 2:2.

16. Mɛɛ sɛɛ wɔbaaná kɛ́ wɔŋmala sanebimɔi ni baa wɔjwɛŋmɔŋ lɛ wɔshwie shi ni wɔtao amɛhetoi lɛ?

16 Jwɛŋmɔ nɔ. Kɛ́ okane Biblia lɛ loo Biblia kasemɔ wolo ko lɛ, ŋɔɔ be ni okɛjwɛŋ nɔ ni okane lɛ nɔ. Kɛ́ oja bɔ ni sane ni okaneɔ lɛ yaa lɛ sɛɛ mo jogbaŋŋ lɛ, ekolɛ no baaha obibii ohe saji komɛi. Obaanyɛ oŋmala sanebimɔi nɛɛ oshwie shi koni otao amɛhetoi lɛ yɛ sɛɛ mli. Bei pii lɛ, kɛ́ saji komɛi kã wɔtsui nɔ waa lɛ no haa wɔpɛiɔ mli jogbaŋŋ. Wɔbuɔ niiashishinumɔ ni wɔnáa yɛ saji nɛɛ amli lɛ wɔshiɔ jwetrii ni wɔyɔɔ lɛ anɔ, ni wɔjieɔ amɛ kpo be mli ni amɛhe ehia.—Mat. 13:52.

17. Te ofeɔ oweku loo aŋkro nikasemɔ lɛ ohaa tɛŋŋ?

17 Too be kɛha weku jamɔ. Nɔyeli Kuu lɛ ewo wɔ fɛɛ hewalɛ koni wɔto gbɛkɛ ko loo be kroko daa otsi ni wɔkɛfee aŋkro loo weku nikasemɔ. Tsakemɔ ni afee yɛ wɔkpeei lɛ amli lɛ haa wɔnáa hegbɛ ni wɔkɛ ŋaawoo nɛɛ tsuɔ nii. Mɛni nyɛsusuɔ he kɛ́ nyɛmiifee gbɛkɛ Weku Jamɔ lɛ? Kɛ́ mɛi komɛi miifee amɛ-aŋkro nikasemɔ lɛ amɛkaneɔ Biblia lɛ, ni amɛtaoɔ saji ni teɔ shi yɛ amɛjwɛŋmɔŋ yɛ kukuji komɛi amli lɛ mli, ni no sɛɛ lɛ amɛŋmalaa hetoi ni amɛnáa lɛ kuku yɛ amɛ-Bibliai lɛ amli. Wekui babaoo ŋɔɔ be kɛsusuɔ bɔ ni nɔ ni amɛkase lɛ kɔɔ amɛweku lɛ he ehaa lɛ he. Wekuyitsei komɛi halaa saji komɛi ní amɛsusuɔ akɛ ebaaye ebua amɛwekui lɛ loo amɛhalaa saji ní kɔɔ nibii loo sanebimɔi ni amɛwekui lɛ ebi ni asusu he lɛ he. Ŋwanejee ko bɛ he akɛ, beni be shwieɔ mli lɛ nyɛbaaná saji krokomɛi ni nyɛsusu he. *

18. Mɛni hewɔ esaaa akɛ wɔkpoɔ akɛ wɔɔkase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli anɔkwalei ni mli kwɔlɔ lɛ?

18 Yesu kɛɛ akɛ mumɔ lɛ baatsu nii akɛ yelikɛbualɔ. No hewɔ lɛ esaaa akɛ wɔkpoɔ akɛ wɔɔkase Nyɔŋmɔ Wiemɔ lɛ mli anɔkwalei ni mli kwɔlɔ lɛ. Anɔkwalei nɛɛ fata “Nyɔŋmɔ he nilee” ni nɔ bɛ lɛ he, ni aabi ni wɔtao mli. (Nyɛkanea Abɛi 2:1-5.) Amɛhaa wɔleɔ “nii ni Nyɔŋmɔ esaa eto mɛi ni sumɔɔ lɛ lɛ” he saji babaoo. Kɛ́ wɔbɔ mɔdɛŋ akɛ wɔbaakase Yehowa Wiemɔ lɛ he nii babaoo lɛ, mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ baaye ebua wɔ, ejaakɛ “Mumɔ lɛ taoɔ nibii fɛɛ mli, Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ tete.”—1 Kor. 2:9, 10.

[Shishigbɛ niŋmaa]

^ kk. 17 Kwɛmɔ October 2008 Wɔ Maŋtsɛyeli Sɔɔmɔ lɛ baafa 8 lɛ hu.

Te Obaaha Hetoo Oha Tɛŋŋ?

• Mɛɛ gbɛi enyɔ nɔ mumɔ lɛ tsɔɔ eyeɔ ebuaa wɔ koni wɔtao “Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ” lɛ mli?

• Namɛi anɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ tsɔ ejie anɔkwalei ni mli kwɔlɔ lɛ akpo yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli?

• Mɛɛ gbɛ nɔ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ haa saji feɔ faŋŋ ŋmɛnɛ?

• Mɛni obaanyɛ ofee koni oná nɔ ni mumɔ lɛ tsuɔ lɛ he sɛɛ?

[Nikasemɔ lɛ he Sanebimɔi]

[Akrabatsa ni yɔɔ baafa 22]

Bɔ ni Mumɔ lɛ Ha Anu Mfonirifeemɔŋ Sɔlemɔtsu lɛ Shishi

“Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ” ni ajie amɛ kpo yɛ klɛŋklɛŋ afii 100 lɛ mli lɛ ateŋ ekome ji akɛ kpeebuu lɛ, kɛ agbɛnɛ sɔlemɔtsui lɛ ni akɛtsu nii yɛ sɛɛ mli lɛ fee nɔ ko ni baaba he mfoniri. Paulo tsɛ́ enɛ akɛ “anɔkwa buu lɛ ni Nuŋtsɔ [Yehowa] diɛŋtsɛ shi ni jeee gbɔmɔ ko shi lɛ.” (Heb. 8:2) Eji mfonirifeemɔŋ sɔlemɔtsu kpele ni ji gbɛ ni atsɔɔ nɔ abɛŋkɛɔ Nyɔŋmɔ kɛtsɔ Yesu Kristo afɔleshãa lɛ kɛ esɔfoyeli lɛ nɔ lɛ.

Ashi “anɔkwa buu lɛ” yɛ afi 29 Ŋ.B. be mli ni abaptisi Yesu ni Yehowa kpɛlɛ enɔ akɛ mɔ ni akɛbaashã afɔle ni yeɔ emuu lɛ. (Heb. 10:5-10) Beni Yesu gbo ni atee lɛ shi sɛɛ lɛ, eyapue yɛ “Nyɔŋmɔ hiɛ,” yɛ mfonirifeemɔŋ sɔlemɔtsu lɛ mli He Krɔŋkrɔŋ Fe Fɛɛ lɛ, ni ekɛ efɔle lɛ jara lɛ yatsɔɔ lɛ.—Heb. 9:11, 12, 24.

Bɔfo Paulo ŋma yɛ ewolo kroko mli kɛkɔ Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ ahe akɛ ‘amɛmiida kɛmiifee sɔlemɔtsu krɔŋkrɔŋ yɛ Nuŋtsɔ [Yehowa] mli.’ (Efe. 2:20-22) Ani sɔlemɔtsu nɛɛ nɔŋŋ ji “anɔkwa buu lɛ” ni sɛɛ mli lɛ ewie he yɛ wolo ni eŋma kɛmaje Hebribii lɛ mli lɛ? Yehowa tsuji kɛ afii nyɔŋmai abɔ susu akɛ nakai eji. Etamɔ nɔ ni aasaa Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ koni amɛtsɔmɔ “tɛi” ni akɛbaama Yehowa ŋwɛi sɔlemɔtsu lɛ.—1 Pet. 2:5.

Shi beni afi 1971 bɛŋkɛɔ lɛ, tsulɔ kuu lɛ mlibii ni nyiɛ nitsumɔ lɛ hiɛ lɛ bɔi yɔsemɔ akɛ sɔlemɔtsu ni Paulo wie he yɛ wolo ni eŋma kɛmaje Efesobii lɛ mli lɛ nyɛŋ afee Yehowa mfonirifeemɔŋ sɔlemɔtsu kpele lɛ. Kɛ́ Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ ateŋ mɛi ni atee amɛ shi lɛ ji mɛi ni feɔ “anɔkwa buu lɛ,” belɛ abaashi buu nɛɛ yɛ “Nuŋtsɔ lɛ baa be lɛ mli” lɛ sɛɛ be mli ni amɛbaabɔi shitee lɛ. (1 Tes. 4:15-17) Shi Paulo ŋma kɛkɔ kpeebuu lɛ he akɛ: “[Buu lɛ] ji benɛ be lɛ he abɛ ni abu.”—Heb. 9:9.

Beni akɛ ŋmalɛi nɛɛ to ŋmalɛi krokomɛi ahe jogbaŋŋ lɛ, ebafee faŋŋ akɛ mfonirifeemɔŋ sɔlemɔtsu lɛ jeee tsu ko ni kpaako aama, ni ákɛ Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ jeee “tɛi” ni aasaa amɛ yɛ shikpɔŋ lɛ nɔ koni akɛma sɔlemɔtsu nɛɛ. Yɛ no najiaŋ lɛ, Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ miisɔmɔ yɛ mfonirifeemɔŋ sɔlemɔtsu lɛ kpo lɛ nɔ, kɛ He Krɔŋkrɔŋ lɛ, ni amɛkɛ “yijiemɔ afɔle” haa Nyɔŋmɔ daa gbi.—Heb. 13:15.

[Mfoniri ni yɔɔ baafa 23]

Mɛɛ gbɛ nɔ wɔɔtsɔ wɔnu “Nyɔŋmɔ nibii ni mli kwɔlɔ” lɛ shishi jogbaŋŋ?