Skip to content

Skip to table of contents

Wa Kongeliwa Ndati Vocita Canyamo Cuviali wa Suku?

Wa Kongeliwa Ndati Vocita Canyamo Cuviali wa Suku?

‘A Yehova Suku Tõlo, ovilinga viove vinene, kuenda vi komõhisa calua. A Soma yotembo ka yi pui.’—ESIT. 15:3.

1, 2. Ovina vipi Usoma wa Suku u ka tẽlisa? Momo lie tu tavela okuti, Usoma waco u keya muẽle?

KUNYAMO wa 31 K. K., eci Yesu a kala ocipepi lomunda yo Kafarinau, wa sapuila olondonge viaye hati: “Usoma wove wiye.” (Mat. 6:10) Koloneke vilo, omanu va siata oku kuata atatahãi atiamẽla koku iya Kusoma wa Suku. Pole, tua kolela okuti, Yehova o ka tambulula olohutililo vietu viatiamẽla koku iya Kusoma waye.

2 Yehova o ka lekisa unene waye oco a kuatise ovangelo kumue lomanu va kasi palo posi, oku likuata omunga. Ocipango caye ci ka tẽlisiwa. (Isa. 55:10, 11) Ocili okuti, Yehova wa linga Osoma koloneke vilo! Ovolandu a pita vokuenda kuocita canyamo, a lekisa uvangi waco. Omo okuti Yehova eye wa velapo, wa siata oku lingila afendeli vaye ovina vialua vi komõhisa. (Sak. 14:9; Esit. 15:3) Yehova Suku poku linga Osoma, ka ci lekisa okuti, oco ci lomboloka oku iya Kusoma waye una Yesu a tu longisa vohutililo. Ovolandu a tukuiwa ndeti, a litepa ndati, kuenda tua kongeliwamo ndati?

SOMA WA NÕLIWA LA YEHOVA O FETIKA UPANGE WAYE

3. (a) Otembo yipi Yesu a linga Osoma, kuenda pi a vialekiwa? (b) O tava ndati okuti, Yesu wa fetika oku viala kunyamo wo 1914? (Tala etosi pombuelo yemẽla.)

3 Kesulilo liocita cekũi lecea kanyamo, afendeli va Yehova va fetika oku kuata elomboloko liocitumasuku ca Daniele okuti, tunde eci ca sonehiwa, pa pita ale 2.500 kanyamo. Ocitumasuku caco ci popia hati: ‘Koloneke violosoma viaco, Suku yokilu o katula usoma, kuenje ka u nyolẽha.’ (Dan. 2:44) Vakuakulilongisa Embimbiliya va pita otembo yalua loku konomuisa ovolandu, kuenje, va limbuka okuti, unyamo wo 1914 u kuete esilivilo lia velapo. Kotembo yaco, omanu valua va kuatele onjongole yoku kũlĩha ovina via laikele oku iya. Omo liaco, ulume umue usonehi wa popia hati: “Kunyamo wo 1914, kua laikele oku tẽlisiwa olohuminyo vialua.” Ocitumasuku caco Cembimbiliya, ca tẽlisiwa eci Uyaki Watete wa pita voluali luosi wa fetika. Noke, kua fetika oku kala onjala, ovilemawe, ovovei, kuenje, kua tẽlisiwa ovitumasuku vikuavo Viembimbiliya vi eca uvangi wokuti, Yesu wa fetika oku viala kilu Vusoma wa Suku, kunyamo wo 1914. * Omo liaco, Yehova wa linga Osoma, eci a tumbika Omõlaye komangu yuviali!

4. Nye Yesu a linga noke yoku vialekiwa komangu Yusoma kilu? Kovina vipi eya oku tiamisila utima waye?

4 Eci Yesu a vialekiwa kilu, catete, wa liyaka la Satana okuti, eye unyãli wa velapo wa Isiaye. Kuenje, Yesu kumue lovangelo vaye, va tundisa kilu Satana lolondele viaye. Uyaki waco, wa nenela esanju kovangelo vokilu, pole, wa nena ovitangi komanu vosi palo posi. (Tanga Esituluilo 12:7-9, 12.) Noke, Yesu wa fetika oku kuatisa olondonge viaye oku linga apongoloko, oku vi longisa, kuenda oku vi pindisa, oco vi linge ocipango ca Suku palo posi. Omo liaco, tu konomuisi ndomo epokolo liavo kolonumbi via Yesu, li pondola oku tu kuatisa koloneke vilo.

SOMA MESIYA O KUATISA OLONDONGE VIAYE OKU LINGA APONGOLOKO

5. Upange upi wa lingiwa oku upisa kunyamo wo 1914, toke oku panda kunyamo wo 1919?

5 Eci Satana a tundisiwa kilu kumue lolondele viaye, Yehova wa tuma Yesu oku kuatisa olondonge viaye palo posi, oco vi linge apongoloko. Ocitumasuku ca Malakiya, ci situlula ndomo upange waco wa lingiwa. (Mal. 3:1-3) Ovolandu a lekisa okuti, upange waco wa lingiwa oku upisa kunyamo wo 1914, toke oku panda kunyamo wo 1919. * Oco tu tiamẽle kepata lia Yehova voluali luosi, tu sukila oku liyelisa kovituwa vĩvi. (1 Pet. 1:15, 16) Omo liaco, tu yuvuli alongiso atavo esanda, kuenda oku litenga vopulitika yoluali lulo.

6. Okulia kuespiritu kua siata oku eciwa ndati, kuenda momo lie ku kuetele esilivilo?

6 Omo okuti Yesu o kuete unene woku viala, wa nõla “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” Ukuenje waco wa lunguka, wa tambula ocikele coku eca okulia kuespiritu komanu vosi va panga onepa ‘kocunda’ okuti, Yesu eye usongui wavo. (Mat. 24:45-47; Yoa. 10:16) Tunde kunyamo wo 1919, ocimunga citito Cakristão olombuavekua, ca tambula ocikele coku tekula “vakuanjo” yavo. Okulia kuespiritu va siata oku tu ĩha, ku pamisa ekolelo lietu. Okulia kuaco ku tu kuatisa oku amamako oku fendela Yehova, oku yuvula ovituwa vĩvi, kuenda ovisimĩlo ka via sungulukile. Ku tu kuatisavo oku amamako kupange woku kundila omanu olondaka viwa koloneke vilo. Ove hẽ, wa siata oku kuatisiwa leliangiliyo liaco?

YESU O PINDISA OLONDONGE VIAYE OKU KUNDILA VOLUALI LUOSI

7. Upange upi wa velapo Yesu a linga eci a kala palo posi, kuenda wa laikele oku lingiwa toke kotembo yipi?

7 Eci Yesu a fetika upange waye woku kunda palo posi, wa popia hati: ‘Ndi kuete ocikele coku kundila olondaka viwa Viusoma wa Suku vovaimbo akuavo, momo oco nda tumiwila.’ (Luka 4:43) Eci Yesu a kala palo posi, wa pitisile kovaso upange woku kunda vokuenda kuanyamo atatu, lolosãi epandu. Eye wa pindisa olondonge viaye poku vi sapuila hati: ‘Eci wendi kupange woku kunda, popi hoti: Usoma wokilu u kasi ocipepi.’ (Mat. 10:7) Noke liepinduko liaye, wa sapuila kolondonge viaye hati, via laikele oku kundila esapulo Liusoma ‘kolonepa viosi violuali.’ (Ovil. 1:8) Eye wa likuminya oku kuatisa olondonge viaye oku linga upange waco toke kesulilo lioluali lulo.—Mat. 28:19, 20.

8. Yesu wa siata oku vetiya ndati olondonge viaye palo posi, oco vi kunde olondaka viwa Viusoma?

8 Upange woku kunda “olondaka viwa Viusoma,” wa fetika oku kuata elomboloko lia velapo oku upisa kunyamo wo 1919. (Mat. 24:14) Kotembo yaco, Yesu wa kala ale oku viala kilu, kuenda wa nõlele ocimunga citito colondonge viaye okuti, wa vi kuatisa oku liyelisa kovituwa vĩvi. Olondonge via kapeleko olonumbi via Yesu wa popia hati: Kundili omanu olondaka viwa voluali luosi, viatiamẽla Kusoma wa Suku wa tumbikiwa kilu! (Ovil. 10:42) Kosãi Yenyenye Linene yunyamo wo 1922, ci soka 20.000 kakundi Vusoma, va endele kohongele Yolofeka ya lingiwila volupale luo Cedar Point, Ohio, ko Estados Unidos yo Amerika. Ovo, va kuata esanju lialua eci va yeva ohundo ya lingiwa la manji Rutherford losapi hati: “Usoma.” Kuenje, wa popia hati: “Cilo Soma yetu wa viala ale! Ene vulondingupange viaye, vu kuete ocikele coku sandeka esapulo liaco. Omo liaco, sapuli, sapuli, sapuli eci catiamẽla Kusoma kuenda kuviali waye.” Keteke likuavo liohongele yolofeka, olohuluwa vivali via vamanji va endele kupange woku kunda. Kuenje, vamue pokati kavo, va enda 72 kolokilometulu oku tunda kocitumãlo va lingila ohongele, oco va ende kupange woku kunda. Omo liaco, manji umue ukãi wa popia hati: “Lalimue eteke ndi ivalako evetiyo tua tambula liatiamẽla koku kunda Usoma wa Suku, kuenda ombili omanu va lekisa oco va ende kohongele yaco!” Valua pokati ka vamanji, va kuatavo ovisimĩlo ndevi viaye.

9, 10. (a) Olosikola vipi via siata oku lingiwa oco tu pindisiwe kupange woku kunda? (b) Wa siata oku kuatisiwa ndati lepindiso liaco?

9 Oku upisa kunyamo wo 1922, ci pitahãla 17.000 kakundi Vusoma, va kala oku kundila kueci ci soka 58 kolofeka voluali luosi. Omo liaco, va sukilile oku pindisiwa. Kocita catete, Yesu wa ecele kolondonge viaye olonumbi vi lekisa ovina via laikele oku kunda, kovikanjo via sukilile oku enda, kuenda ndomo vi kunda esapulo liaco. (Mat. 10:5-7; Luka 9:1-6; 10:1-11) Cimuamue haico ci kasi oku lingiwa koloneke vilo okuti, Yesu wa siata oku kũlĩhĩsa oco vana va kunda olondaka viwa va tambule olonumbi va sukila, kuenda ovina vi va kuatisa oku kala alongisi vawa. (2 Tim. 3:17) Yesu wa siata oku pindisa olondonge viaye lekuatiso liekongelo oco vi loñolohe koku kunda. Eye, o ci linga lekuatiso Liosikola Yupange Wakristão, yi kasi oku lingiwa kueci ci pitahãla 111.000 kakongelo a sangiwa voluali luosi. Osikola yaco ya pindisa ale ci pitahãla olohuluwa epanduvali kakundi, oco va longise lonjila yimue okuti, ‘omanu vosi va kuatisiwa.’—Tanga 1 Va Korindo 9:20-23.

10 Kulivo olosikola vikuavo via siata oku pindisa akulu vekongelo, akundi votembo yosi, vamanji ka va kuelele, vamanji va kuele, Osungu Yakulu vo ko Betele kumue lakãi vavo, vamanji va nyula akongelo kumue lakãi vavo, kuenda olomisionaliu. * Olondonge vimue via pindisiwa Kosikola Yembimbiliya ya Vamanji Alume va Kuele, via eca olopandu poku popia vati: “Epindiso tua tambula, lia vokiya ocisola cetu ku Yehova, kuenda lia tu kuatisa oku loñoloha kupange woku kundila omanu.”

11. Olondonge via Yesu vi kasi oku amamako ndati oku kunda, ndaño lelambalalo lia Satana?

11 Satana wa siata oku limbuka ndomo vamanji va kasi oku likolisilako oku kunda olondaka viwa Viusoma. Ndaño okuti o kasi oku lambalala vamanji oco va liwekepo oku kunda olondaka viwa, pole, ka tẽla oku tateka upange waco. Yehova wa kapa Omõlaye ‘pomangu yavelapo olombiali viosi violuali, kuenda vana va kuete unene woku songola.’ (Va Efe. 1:20-22) Omo okuti Yesu o kuete unene wa velapo, wa siata oku teyuila olondonge viaye, oco ocipango ca Isiaye ci lingiwe. * Olondaka viwa Viusoma, vi kasi oku kundiwa, kuenje, omanu valua va kasi oku longisiwa oku endela volonjila via Yehova. Omo liaco, tu kuete esumũlũho lioku linga upange waco!

YESU O KUATISA OLONDONGE VIAYE OCO VI LINGE UPANGE WA LUA

12. Afendeli va Yehova va siata oku kuatisiwa ndati, tunde kunyamo wo 1914?

12 Tunde kunyamo wo 1914 eci Yesu a vialekiwa komangu Yusoma, wa linga apongoloko amue Kolondonge viaye, oco vi kuatisiwe oku linga ocipango ca Isiaye. (Tanga Isaya 60:17.) Kunyamo wo 1919, vekongelo lekongelo, mua nõliwa manji umue o songuila upange woku kunda. Oku upisa kunyamo wo 1927, kua lingiwa esokiyo lioku kundila konjo lanjo Volovialumingu viosi. Kunyamo wo 1931, Vakuakulilongisa Embimbiliya, va fetika oku tukuiwa londuko yopiwa Vembimbiliya yokuti, Olombangi Via Yehova. (Isa. 43:10-12) Oku upisa kunyamo wo 1938, vamanji va kuata ocikele coku songuila akongelo, ka va nõliwile vali loku linga ocela. Kunyamo wo 1972, kua nõliwa akulu vamue vekongelo oco va songuile ekongelo okuti, ka ku kala lika manji umosi o songuila ekongelo. Kuenje, vana va nõliwa oco va linge akulu vekongelo ale oloñuatisi viekongelo, va vetiyiwa oku kuatisa vamanji. (1 Pet. 5:2) Tunde kunyamo wo 1976, upange Wolombangi Via Yehova voluali luosi, u kasi oku songuiwa lovimunga epandu Viosungu Yolombangi Via Yehova. Tunde kotembo yaco toke cilo, Yesu o kasi oku amamako oku kuatisa olondonge viaye oku linga ovina vi likuata locipango ca Suku.

13. O kasi oku kuatisiwa ndati lupange Mesiya a linga vokuenda kuocita canyamo?

13 Sokolola ovina Usoma wa Mesiya wa siata oku tẽlisa vokuenda kuocita canyamo, tunde eci wa tumbikiwa kilu. Mesiya wa kuatisa omanu vamue oku yuvula ovituwa vĩvi, oco va tukuiwe londuko ya Suku. Eye o kasi oku songuila upange woku kundila olondaka viwa Viusoma kueci ci soka 239 kolofeka, kuenda wa siata oku pindisa omanu valua catiamẽla koku pokola kolonumbi via Yehova. Mesiya wa kongela eci ci pitahãla olohuluwa epanduvali komanu okuti, va lieca koku linga ocipango ca Isiaye. (Osa. 110:3) Ndaño okuti Yehova wa tuma Mesiya oco a linge ovopange a komõhisa, pole, kuli ovolandu a akuavo a ka tẽlisiwa kovaso yoloneke!

ASUMŨLŨHO A KA ECIWA LUSOMA WA MESIYA

14. (a) Nye tu sukila oku pinga ku Suku eci tu likutilila tuti: “Usoma wove wiye”? (b) Ocisonehua cunyamo ulo wo 2014 copiwa kelivulu lipi, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo?

14 Ndaño okuti Yehova wa vialeka Yesu Kristu komangu Yusoma kunyamo wo 1914, pole, ka ci lekisa okuti, wa tambulula ohutililo yetu yokuti: “Usoma wove wiye.” (Mat. 6:10) Embimbiliya li popia hati, Yesu wa laikele oku ‘viala pokati kovanyali vaye.’ (Osa. 110:2) Omo okuti olombiali violuali lulo vi kasi oku songuiwa la Satana, via siata oku lambalala Usoma wa Suku. Eci tu likutilila catiamẽla koku iya Kusoma, ci lekisa okuti, tu kasi oku pinga ku Suku oco Mesiya kumue la vana a ka viala lavo kilu, va maleko uviali womanu, kuenda oku kundula ovanyãli Vusoma. Eci ovina viaco vi ka lingiwa, ku ka tẽlisiwa ocitumasuku ci sangiwa kelivulu lia Daniele 2:44, li popia hati: Usoma wa Suku ‘u ka malako ovoviali osi omanu.’ Owo, u ka nyõlavo ovanyãli Vusoma wa Suku. (Esit. 6:1, 2; 13:1-18; 19:11-21) Otembo ku ka tẽlisiwa ocitumasuku caco, yi kasi ocipepi. Eli olio esunga lieci ocisonehua cunyamo ulo wo 2014, copiwila kelivulu lia Mateo 6:10, li popia hati: “Usoma wove wiye.” Momo, pa pita ale ocita canyamo tunde eci Yesu a fetika oku viala kilu!

Ocisonehua cunyamo ulo wo 2014, ci popia hati: “Usoma wove wiye.”—Mateo 6:10

15, 16. (a) Ovolandu api a komõhisa a ka pita vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu? (b) Omo okuti Yesu eye Mesiya, ocina cipi ca sulako a ka linga? Ocipango ca Yehova ci ka tẽlisiwa otembo yipi?

15 Eci Usoma wa Mesiya u ka kundula ovanyãli va Suku, Satana kumue lolondele viaye va ka imbiwa vekungu, muna va ka kala ohulukãi yanyamo. (Esit. 20:1-3) Omo okuti Satana ka ka kuata vali unene woku tu lambalala, Usoma wa Suku u ka nena asumũlũho komanu vonduko yocisembi ca Yesu, kuenda u ka malako ekandu tua piñala ku Adama. Kuenje, Yesu o ka pindula omanu valua va fa, oco va longisiwe olonumbi via Yehova. (Esit. 20:12, 13) Omo liaco, oluali luosi lu ka posoka calua, ndeci ca kala ocumbo Cedene, kuenje, afendeli vosi va Yehova va ka li pua.

16 Noke Liohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, Yehova o ka tẽlisa ocipango caye palo posi. Kuenje, Yesu o ka eca uviali waco ku Isiaye. (Tanga 1 Va Korindo 15:24-28.) Ka tu ka sukila vali umue o tu kuatisa oku kuata ukamba la Yehova. Ovangelo vosi vokilu kumue lomanu va kasi palo posi, va ka likuata omunga la Isiavo wo kilu, kuenje, va ka linga epata limuamue lia lipua voluali luosi.

17. Nye wa nõlapo oku linga oco o kuatise kupange woku sandeka olondaka viwa Viusoma wa Suku?

17 Ovolandu a komohisa a pita vokuenda kuocita canyamo tunde eci Yesu a fetika oku viala, a lekisa okuti, Yehova o kasi oku songuila uviali waye, kuenda ocipango caye ci ka tẽlisiwa palo posi. Omo liaco, tu amamiko oku fendela Yehova lutima wosi, poku sapuila komanu catiamẽla ku Yesu, kuenda Kuviali waye. Tua kolela okuti, ndopo Yehova o ka eca etambululo liohutililo yetu yokuti: “Usoma wove wiye”!

^ tini. 3 Tanga velivulu Embimbiliya li Longisa Nye?, kamẽla 88-92.

^ tini. 10 Tanga Utala Wondavululi 15 Yenyenye Linene, wo 2012, kamẽla 13-17, kocipama losapi hati: “Osikola Yupange Wakristão—Uvangi Wocisola ca Yehova.”

^ tini. 11 Tanga Utala Wondavululi 1 ya Cembanima, wo 1998, kamẽla 19-22, ku lekisa ndomo Olombangi Via Yehova kolofeka vialua via yula poku sombisiwa kombonge.