Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Mea faufaa ore te oraraa, tera mau anei?

Mea faufaa ore te oraraa, tera mau anei?

Mea faufaa ore te oraraa, tera mau anei?

UA PAPAI te arii Solomona e e mahana rii faufaa ore te oraraa nei e pee noa mai te maru. Tera mau anei? (Koheleta 6:12) Te fafau ra te Bibilia, te hoê buka haamaramaramaraa papu, e e riro te oraraa ei mea faufaa mau a muri aˈe.—Timoteo 2, 3:16, 17.

Te faataa ra te Bibilia eaha te opuaraa a te Atua no te fenua i te omuaraa e no te aha i rahi ai te ohipa tano ore, te haavîraa, e te mauiui i te ao nei. Ia taa ia tatou te reira. No te aha? Aita te taata i ite aore ra aita e tâuˈa ra i te opuaraa a te Atua no te fenua e no te huitaata. No reira ratou i manaˈo ai e mea faufaa ore te oraraa.

Eaha te opuaraa a te Atua no te fenua?

Ua hamani te Atua ra o Iehova * i te fenua ei nohoraa paradaiso maitai roa no te taata. I reira te tane e te vahine e oaoa mau ai i te oraraa ma te tia roa e a muri noa ˈtu. Mea ê roa râ ta te taata e tiaturi ra, oia hoi ua hamani te Atua i te fenua ei vahi tamataraa i te taata no te ite e e tano anei ia ratou ia fanaˈo i te hoê oraraa maitai aˈe i roto i te ao varua. Aita râ te Bibilia e haapii ra i te reira.—A hiˈo i te tumu parau  “I roto i te ao varua anei tatou e oaoa mau ai?” i te api 6.

Mea maitai roa te tane e te vahine i to te Atua poieteraa ia raua ia au i to ˈNa huru, a nehenehe atu ai e pee i to ˈNa mau huru maitatai. (Genese 1:26, 27) Aita raua i ere noa ˈˈe i te tahi mea no te ora ma te oaoa e a muri noa ˈtu. Ia faaî e ia haapao atoa raua i te fenua, o te riro mai ei paradaiso mai te ô i Edene.—Genese 1:28-31; 2:8, 9.

Mea nafea te ino i ô mai ai?

E fifi râ tei tupu. I teie mahana, aita te rahiraa o te taata e pee ra i to te Atua mau huru maitatai. E ere te fenua nei i te paradaiso. No te aha? Ua hinaaro Adamu raua Eva, to tatou na metua matamua, e riro mai te Atua. Oia hoi na raua iho e faaoti eaha te mea maitai e te mea ino no raua. Aita ïa raua i faaohipa maitai i to raua tiamâraa e maiti. Ua pee raua ia Satani te Diabolo orure hau.—Genese 3:1-6.

Aita te Atua i opua ia tupu te ino. I to Satani râ e to Adamu raua Eva i muri aˈe patoiraa i te faatereraa a te Atua i ô mai ai te ino. Ua ere atura to tatou na metua matamua i te paradaiso e te oraraa maitai roa. Ua hopoi mai raua i te hara e te pohe i to raua huaai, te huitaata nei. (Genese 3:17-19; Roma 5:12) No teie mau tupuraa i manaˈo ai te taata e mea faufaa ore te oraraa.

No te aha te Atua i ore ai i faaore i te ino?

E na ô paha vetahi, ‘Ahani te Atua i haamou ia Satani e ia Adamu raua Eva, e ore ïa te ino.’ A feruri na. Ia patoi te hoê taata i te hoê faatereraa mana, eaha to oe huru ia faaroo oe e ua haapohe-oioi-hia o ˈna? E au anei oe i te hoê faatereraa mai tera? Eita paha ïa.

Aita te Atua i haamou i reira iho i na orure hau. Ua vaiiho râ i te taime ia afaro roa te fifi i tupu i te ô i Edene, oia hoi ua faahapahia ta ˈna huru faatereraa.

E faaore roa te Atua i te ino

A haamanaˈo e eita te Atua e vaiiho noa i te ino. Ia haapapuhia te tia-mau-raa o ta ˈna huru faatereraa tei faahapahia, e haamou ai te Atua i te ino e te mauiui atoa.

E tupu iho â ta te Atua opuaraa no te fenua e no te huitaata. Mai ta ˈna i parau ia Isaia peropheta, na ˈNa i hamani i te fenua ia taatahia eiaha râ ia vai-taata-ore-noa-hia. (Isaia 45:18) E fatata roa oia i te faariro i te fenua ei paradaiso mai i te haamataraa. Ia haapapu-roa-hia te tia-mau-raa o ta ˈna faatereraa e faaohipa ˈi oia i to ˈna puai rahi no te faatupu i to ˈna hinaaro e no te faaore roa i te ino. (Isaia 55:10, 11) Ta Iesu Mesia ïa i ani i te Atua i roto i ta ˈna pure tuiroo: “Ia haapaohia to oe hinaaro i te fenua nei mai tei te raˈi atoa na.” (Luka 11:2) Eaha ïa te auraa?

Te hinaaro o te Atua no te fenua

E parahi te feia mǎrû i te fenua. (Salamo 37:9-11, 29; Maseli 2: 21, 22) E faaora Iesu Mesia i te feia veve e tiaoro ra e tei ati ra i te faaheporaa e te haavîraa uˈana. (Salamo 72:12-14) E ore te tamaˈi, te pohe, te oto e te mauiui. (Salamo 46:9; Apokalupo 21:1-4) E hoˈi mai e rave rahi taata tei pohe i te ora i te fenua nei. E nehenehe ratou e fanaˈo i teie mau haamaitairaa e te tahi atu.—Ioane 5:28, 29.

E faaore iho â Iehova i te ino i tupu no ta Satani orureraa hau, a moe roa ˈtu ai te oto e te mauiui atoa. (Isaia 65:16-19) Mea papu te reira, eita hoi te Atua e haavare. E tupu iho â ta ˈna atoa i fafau. E ere faahou te oraraa i te mea faufaa ore, mai te amuraa i te mataˈi. (Koheleta 2:17) Mea oaoa mau râ.

I teie nei â, e faufaahia to oe oraraa ia ite oe eaha ta te Bibilia e haapii ra e eaha te opuaraa a te Atua no te fenua. Na to muri iho tumu parau e faataa mai.

[Nota i raro i te api]

^ O Iehova te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia.

[Tumu parau tarenihia i te api 6]

 I roto i te ao varua anei tatou e oaoa mau ai?

Mea maoro to te taata, tei ore i ite i te opuaraa a te Atua no te fenua, haapiiraa e i roto i te ao varua tatou e oaoa mau ai.

Ua manaˈo vetahi e i fanaˈo na te hoê mea pohe ore o te taata i te hoê oraraa maitai roa hou a ô atu ai i roto i te tino o te hoê taata. (New Dictionary of Theology) No te tahi atu, ua tapeahia teie mea pohe ore i roto i te tino taata no te ino ta ˈna i rave i nia i te raˈi.—Cyclopedia of Biblical, Theological, and Ecclesiastical Literature.

I haapii na Socrate e Platon na philosopho Heleni: Ia faarue teie mea pohe ore i te tino o te hoê taata, eita te reira e overe faahou mai te maamaa e ma te riaria e e mou to ˈna mau hinaaro tia ore e mauiui atoa no te ora i pihai iho i te mau atua e a tau a hiti noa ˈtu.—Plato’s Phaedo, 81, A.

Ua faaô atoa mai te mau aratai faahua Kerisetiano i roto i ta ratou haapiiraa i te manaˈo philosopho Heleni e e mea pohe ore to te taata.—Christianity—A Global History.

A faaau i teie mau manaˈo e na parau mau faufaa e toru o te Bibilia:

1. Te opuaraa a te Atua no te fenua, ei nohoraa ïa no te huitaata e a muri noa ˈtu, eiaha râ ei vahi tamataraa no te ite o vai te ora i pihai iho ia ˈna i te raˈi. Ahani Adamu raua Eva i faaroo i te mau ture a te Atua, te ora noa ra ïa raua i roto i te paradaiso i te fenua.—Genese 1:27, 28; Salamo 115:16.

2. Te haapii ra te rahiraa o te mau haapaoraa e mea pohe ore to roto i te taata. Aita roa te Bibilia e haapii ra i te reira, te parau ra râ e e nehenehe te taata e taparahihia aore ra e haamouhia. (Salamo 146:4; Koheleta 9:5, 10) Ua pohe mau â Adamu te taata matamua, e ua hoˈi oia i te repo fenua e mou roa aˈera.—Genese 2:17; 3:19.

3. Ua fafau te Atua i te tia-faahou-raa no te feia pohe ia ora ratou i roto i te paradaiso i te fenua. Tera te tiaturiraa no a muri aˈe, eiaha râ ia haere te hoê mea pohe ore o te taata i roto i te ao varua.—Daniela 12:13; Ioane 11:24-26; Ohipa 24:15.