E pee anaˈe i te faaoromai o Iehova

E pee anaˈe i te faaoromai o Iehova

E pee anaˈe i te faaoromai o Iehova

“Aore te Fatu [ra o Iehova] i faaroaroa i ta ˈna i parau maira, . . . e faaoromai rahi râ to ˈna.”—PETERO 2, 3:9.

1. Eaha te ô faaau ore o ta Iehova i pûpû no te taata?

 UA PÛPÛ mai Iehova i te tahi mea aita hoê aˈe taata e nehenehe e pûpû mai no tatou. O te tahi mea au maitai e te faufaa roa, eita râ te reira e nehenehe e hoohia mai e e eita atoa e noaa noa mai. Ua pûpû mai oia i te ô o te ora mure ore—no te rahiraa o tatou, o te ora hopea ore ïa i nia i te hoê paradaiso fenua. (Ioane 3:16) Auê ïa oaoaraa rahi e! E moe roa te mau mea o te faatupu rahi i te oto—te tamaˈi, te haavîraa uˈana, te veve, te ohipa ino, te maˈi, e te pohe atoa. E ora te taata ma te hau e te auhoêraa taatoa i raro aˈe i te faatereraa î i te here a te Basileia o te Atua. E hinaaro mau â tatou i taua Paradaiso ra!—Isaia 9:6, 7; Apokalupo 21:4, 5.

2. No te aha aitâ ˈi Iehova i faaore atura i te ao a Satani?

2 Te tiai atoa ra Iehova ma te faaoromai i te tau e haamau ai oia i te Paradaiso i te fenua nei. E mea hinaaro hoi na ˈna te tia e te parau-tia. (Salamo 33:5) Aita oia e oaoa ra i te mataitai i te hoê ao tâuˈa ore aore ra patoi i ta ˈna mau faaueraa tumu parau-tia, te hoê ao e haavahavaha nei i to ˈna mana faatere e e hamani ino nei i to ˈna nunaa. Te vai nei râ te mau tumu papu aitâ ˈi oia i ohipa ˈtura no te faaore i te ao ino a Satani. Ua taaihia teie mau tumu i te tahi mau uiraa morare no nia i to ˈna mana arii. I te faaafaroraa i teie mau uiraa, te faaite ra Iehova i te hoê huru maitai au roa, te hoê huru o te erehia ra e rave rahi i teie mahana—te faaoromai.

3. (a) Eaha te auraa o te mau taˈo Heleni e Hebera i hurihia ei “faaoromai” i roto i te Bibilia? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa i teie nei?

3 Te vai ra te hoê taˈo Heleni i hurihia i roto i te Traduction du monde nouveau e toru taime ei “faaoromai.” E “roaraa o te varua” to ˈna auraa tumu e no reira e huri-pinepine-hia ˈi ei “faaoromai rahi” e hoê taime “te faatupuraa i te faaoromai.” To roto i te mau taˈo Heleni e Hebera atoa no te “faaoromai” te manaˈo o te haamahuraa e te oreraa e riri vave. E nafea tatou e faufaahia ˈi i to Iehova faaoromai? Eaha te mau haapiiraa o ta tatou e huti mai i te faaoromai e te haamahuraa o Iehova e o ta ˈna mau tavini haapao maitai? E nafea tatou e ite ai e e ere to Iehova faaoromai i te mea taotia-ore-hia? E hiˈo anaˈe ïa.

E hiˈopoa anaˈe i to Iehova faaoromai

4. Eaha ta te aposetolo Petero i papai no nia i to Iehova faaoromai?

4 Ua papai te aposetolo Petero no nia i to Iehova faaoromai: “Eiaha na ia moe ia outou teie nei parau iti, e au mau here e, hoê â hete i te Fatu [ra o Iehova] te mahana hoê e te matahiti hoê tausani ra; e te matahiti hoê tausani ra, hoê â hete e te mahana hoê. Aore te Fatu [ra o Iehova] i faaroaroa i ta ˈna i parau maira, mai ta te tahi pae i parau ra e, e faaroaroa; e faaoromai rahi râ to ˈna ia tatou, aita roa i hinaaro e ia pohe atu te hoê, ia noaa paatoa râ te tatarahapa.” (Petero 2, 3:8, 9) A tapaˈo na e piti manaˈo i faahitihia i ǒ nei o te tauturu ia tatou ia taa i to Iehova faaoromai.

5. E nafea ta Iehova hiˈoraa i te taime e ohipa ˈi i nia i ta ˈna mau ohipa?

5 Teie te manaˈo matamua, aita Iehova e hiˈo ra i te taime mai ia tatou. No Tei ora e a muri noa ˈtu, te matahiti hoê tausani ra, hoê â hete e te mahana hoê. Aita oia e tapeahia ra aore ra e ruhia ra e te taime, tera râ eita o ˈna e haamarirau i te faaafaro i te fifi. Tei ia ˈna ra te paari taotia-ore-hia, ua ite Iehova i te taime maitai roa ˈˈe no te ohipa no te maitai o te taatoaraa, e e tiai oia ma te faaoromai ia tae mai taua taime ra. Eiaha râ tatou e faaoti e aita Iehova e tâuˈa maira i te mau mauiui atoa ta ta ˈna mau tavini e faaruru ra paha i taua area taime ra. E Atua “aroha rahi” oia, te hohoˈa iho o te here. (Luka 1:78; Ioane 1, 4:8) E nehenehe ta ˈna e faaore roa i te fifi atoa ta teie faatiaraa taime poto o te mauiui e faatupu ra.—Salamo 37:10.

6. Eiaha tatou e faaoti i te aha no nia i te Atua, e no te aha?

6 E ere iho â i te mea ohie ia tiai i te tahi mea o ta te hoê taata e hinaaro mau ra. (Maseli 13:12) No reira, ia ore te taata e faatupu oioi i ta ratou mau parau fafau, e faaoti paha vetahi e aita ratou e opua mau ra e na reira. E ere ïa i te mea paari ia manaˈo i te reira no te Atua! Ia ruri ê tatou i te faaoromai o te Atua ei faaroaroaraa, e nehenehe tatou e feaa ohie e e toaruaru i te roaraa o te tau, e e riro paha tatou i te faatau i te pae varua. Te mea ino roa ˈtu â, e hema paha tatou i te feia ta Petero i faaara aˈena mai—te feia tâhitohito, te feia aore e faaroo. E parau tâhitohito mai teie feia: “Teihea te [vairaa] mai no ˈna i parauhia ra? te vai noa nei â hoi te mau mea atoa mai te taotoraa mai â o te feia metua ra, mai te hamaniraa mai â i te matamua ra.”—Petero 2, 3:4; MN.

7. Mea nafea to Iehova faaoromai i taaihia ˈi i to ˈna hinaaro ia tatarahapa te taata?

7 Te piti o te manaˈo ta tatou e nehenehe e huti mai i ta Petero mau parau e e faaoromai o Iehova no te mea te hinaaro ra oia ia noaa paatoa te tatarahapa. E faautuahia te feia e patoi etaeta ra i te fariu ê i to ratou mau haerea iino e Iehova. E ore râ te Atua e mauruuru i te pohe o te feia iino. E oaoa râ oia i te iteraa ˈtu i te taata ia tatarahapa, ia fariu ê i to ratou mau haerea iino, e ia ora. (Ezekiela 33:11) No reira ïa oia e faaoromai tamau ai e e tono ai i ta ˈna mau tavini e poro i te parau apî maitai na te ao atoa nei ia nehenehe te taata e fanaˈo i te mau ravea atoa no te ora.

8. E nafea e itehia ˈi to te Atua faaoromai i roto i ta ˈna mau haaraa e te nunaa o Iseraela?

8 E ite-atoa-hia te faaoromai o te Atua i roto i ta ˈna mau haaraa e te nunaa o Iseraela i tahito ra. E mau senekele to ˈna faaoromairaa i to ratou faaroo ore. E maoti ta ˈna mau peropheta, ua faaitoito pinepine oia ia ratou: “A fariu mai outou i ta outou mau parau ino, e haapao i ta ˈu ra mau parau e ta ˈu ra mau peu, e te ture atoa ta ˈu i parau atu i to outou mau metua, e ta ˈu i hapono atu ia outou, i te vaha o ta ˈu mau tavini te mau peropheta atoa ra.” Eaha te faahopearaa? Ma te peapea, ‘aita te taata i faaroo mai.’—Te mau arii 2, 17:13, 14.

9. Mea nafea to Iesu faaoromai i te faaiteraa i to to ˈna Metua?

9 I te pae hopea, ua tono Iehova i ta ˈna Tamaiti, tei ani onoono i te mau ati Iuda e mea titauhia ia faahau ratou e te Atua. Ua faaite maitai roa to Iesu faaoromai i to to ˈna Metua. Ma te ite papu e ua fatata oia i te haapohehia, ua autâ Iesu: “A tae hoi oe, e Ierusalema e, e Ierusalema! o tei taparahi i te mau peropheta, e te pehi hoi i te ofai i te feia i tonohia ˈtu ia oe na e, e rave rahi to ˈu haaputuraa i to tamarii, mai te moa e haaputu i to ˈna fanauˈa i raro aˈe i to ˈna pererau ra; aita râ i tia ia outou.” (Mataio 23:37) E ere teie mau parau putapû i ta te hoê haava aroha ore o te hinaaro nei e faautua i te tahi, e parau râ a te hoê hoa î i te here o te faaoromai i te taata. Ua hinaaro Iesu, mai to ˈna Metua i te raˈi ra, ia tatarahapa te taata ia ora mai ratou i te haavaraa ino. Ua faaroo vetahi i te mau faaararaa a Iesu e ua ora mai ratou i te haavaraa riaria tei tae mai i nia ia Ierusalema i te matahiti 70 T.T.—Luka 21:20-22.

10. E nafea tatou e faufaahia ˈi i to te Atua faaoromai?

10 E mea faahiahia mau â te faaoromai o te Atua, e ere anei? Noa ˈtu te rahi o te faaroo ore o te taata, ua vaiiho Iehova na tatou taitahi, e oia atoa na te tahi atu mau mirioni taata, i te ravea ia ite ia ˈna e ia farii i te tiaturiraa o te faaoraraa. “E e parau outou i te faaoromai rahi o to tatou Fatu ra e o te ora ïa,” ta Petero ïa i papai i te mau hoa Kerisetiano. (Petero 2, 3:15) Aita anei tatou e mauruuru ra no to Iehova faaoromai tei horoa mai i te ravea e ora ˈi tatou? Eita anei tatou e pure ia tamau â Iehova i te faaoromai ia tatou a tavini ai tatou ia ˈna i tera mahana i tera mahana?—Mataio 6:12.

11. Eaha ta te ite no nia i to Iehova faaoromai e turai ia tatou ia rave?

11 Ia ite tatou no te aha Iehova e faaoromai ai, e tauturu te reira ia tatou ia tiai ma te faaoromai i te faaoraraa ta ˈna e hopoi mai, ma te ore roa e faaoti e te haamarirau ra oia i te faatupu i ta ˈna mau parau fafau. (Oto o Ieremia 3:26) A tamau ai tatou i te pure e ia tae mai te Basileia o te Atua, e tiaturi tatou e ua ite te Atua i te taime maitai roa ˈˈe no te pahono i taua pure ra. Hau atu â, te turaihia ra tatou ia pee ia Iehova ma te faaite i te faaoromai mai ia ˈna ra te huru i roto i ta tatou mau haaraa e to tatou mau taeae e te feia o ta tatou e poro atu. Aita atoa tatou e hinaaro ra e ia haamouhia te hoê, e hinaaro râ tatou e ia tatarahapa e ia noaa ia ratou ta tatou tiaturiraa o te ora mure ore.—Timoteo 1, 2:3, 4.

E hiˈopoa anaˈe i te faaoromai o te mau peropheta

12, 13. Ia au i te Iakobo 5:10, mea nafea te peropheta Isaia i te faaoromairaa ma te manuïa?

12 E tauturu te hiˈopoaraa i te faaoromai o Iehova ia tatou ia haafaufaa e ia atuatu atoa i taua huru maitai ra. E ere i te mea ohie no te mau taata tia ore ia atuatu i te faaoromai, e nehenehe râ e na reirahia. E haapii tatou na roto i te mau tavini a te Atua i tahito ra. Ua papai te pǐpǐ Iakobo e: “E rave, e au mau taeae, i te mau peropheta, o tei parau mai ma te iˈoa o te Fatu ra [o Iehova], ei hiˈoraa i te haamahuraa i te ino, e te faaoromai.” (Iakobo 5:10) Mea tamahanahana e te faaitoito te iteraa e ua faaruru vetahi ma te manuïa i te mau fifi o ta tatou atoa e faaruru nei.

13 Ei hiˈoraa, ua hinaaro mau â te peropheta Isaia i te faaoromai i roto i ta ˈna ohipa. Ua faaite Iehova i te reira ma te parauraa ˈtu ia ˈna e: “A haere, e parau atu i teie nei feia: Faaroo â hoi outou, eiaha râ ia ite; e hiˈo â hoi outou, eiaha râ ia haroaroa. A haameumeu hoi i te aau o teie nei feia; e a opani i to ratou tariˈa, e a haapo i to ratou mata; o te hiˈo hoi to ratou mata, o te faaroo hoi to ratou tariˈa, o te ite hoi to ratou aau, o te faafariuhia mai; e o te faaora hoi au ia ratou.” (Isaia 6:9, 10) Noa ˈtu e aita te taata i farii, ua faaite Isaia i te mau poroi faaararaa a Iehova ma te faaoromai e 46 aˈe matahiti! E na reira atoa te faaoromai i te tauturu ia tatou ia haamahu i roto i ta tatou ohipa pororaa i te parau apî maitai, noa ˈtu e aita e rave rahi e farii maira.

14, 15. Na te aha i tauturu ia Ieremia ia faaruru i te fifi e te toaruaruraa?

14 Parau mau, a tavini ai te mau peropheta, aita noa ratou i faaruru i te farii-ore-raa; ua faaû atoa ratou i te hamani-ino-raa. Ua tuuhia o Ieremia i roto i te tapearaa, ua tapeahia o ˈna i roto i ‘te fare auri,’ e ua hurihia i roto i te hoê apoo. (Ieremia 20:2; 37:15; 38:6) Ua roohia o ˈna i taua hamani-ino-raa ra i te rima o te feia iho o ta ˈna i opua e tauturu. Aita râ o Ieremia i inoino, e aita atoa oia i tahoo atu. Ua faaoromai tamau maite e mau ahuru matahiti te maoro.

15 Aita te hamani-ino-raa e te tâhitohitoraa i haamamû ia Ieremia, e eita atoa te reira e haamamû ia tatou i teie mahana. Parau mau, e toaruaru paha tatou i te tahi taime. Ua toaruaru na o Ieremia. “Ua ruri-ê-hia te parau a Iehova ia ˈu ei faainoraa, e ei tâhitohitoraa, eita e faaea,” o ta ˈna ïa i papai. “Ia parau râ vau ra, E ore au e parau i te reira, e ore au e parau faahou i to ˈna ra iˈoa.” Eaha ˈtura tei tupu? Ua faaea anei o Ieremia i te poro? Ua na ô â oia e: “Riro atura taua parau [a te Atua] ra mai te auahi ama i roto i tau aau ra, ua opanihia i roto i to ˈu ra mau ivi; rohirohi aˈera vau i te faaoromai-noa-raa, e aita ˈtura e tia ia mamû.” (Ieremia 20:8, 9) A tapao na e a tiatonu ai oia i nia i te tâhitohitoraa a te taata, ua ere oia i to ˈna oaoa. A feruriruri ai oia i te nehenehe e te faufaa o te poroi iho, ua oaoa faahou oia. Hau atu â, tei pihai iho Iehova ia Ieremia “ei aito riariahia,” ma te haapuai ia ˈna no te faaite i te parau a te Atua ma te itoito rahi e te mǎtaˈu ore.—Ieremia 20:11.

16. E nafea tatou e oaoa tamau ai i roto i ta tatou ohipa pororaa i te parau apî maitai?

16 Ua ite anei te peropheta Ieremia i te oaoa i roto i ta ˈna ohipa? Oia mau roa! Ua na ô oia ia Iehova e: “Ua itea ta oe parau e ua amu atura vau; e ta oe i faaue maira, o to ˈu ïa oaoa, o te oaoaraa ïa na tau aau: ua mairihia hoi au i to oe ra iˈoa, . . . e Iehova.” (Ieremia 15:16) Ua oaoa o Ieremia i ta ˈna ohipa hanahana e faaite i te Atua mau e e poro i ta ˈna parau. E nehenehe atoa tatou e oaoa. Hau atu â, e oaoa tatou, mai te mau melahi i te raˈi ra, ia farii e rave rahi roa na te ao nei i te poroi o te Basileia, ia tatarahapa, e ia haere na te eˈa o te ora mure ore.—Luka 15:10.

“Te haamahuraa o Ioba”

17, 18. Mea nafea Ioba i te haamahuraa, e eaha te faahopearaa?

17 I muri aˈe i to ˈna faahitiraa i te mau peropheta i tahito ra, ua papai te pǐpǐ Iakobo e: “Ua ite outou i te [“haamahuraa,” MN] o Ioba ra, e ua ite hoi outou i ta te Fatu [ra o Iehova] i rave i te hopea ˈˈe; e ua î te Fatu [ra o Iehova] i te aroha, e te hamani maitai rahi.” (Iakobo 5:11) Hoê â auraa to te taˈo Heleni i hurihia i ǒ nei ei “haamahuraa” e to te taˈo ta Iakobo i faaohipa i roto i to na mua ˈtu irava no te “faaoromai.” I to ˈna tapaoraa i te taa-ê-raa e vai ra i rotopu i na taˈo e piti, ua papai te hoê aivanaa e: “Te taˈo matamua e faaoromai ia hamani ino te taata ia tatou, to muri iho taˈo o te tamau-maite-raa ma te itoito ia faaû tatou i te mau ati.”

18 Ua roohia Ioba i te ati rahi. Ua pau roa ta ˈna faufaa, ua pohe ta ˈna mau tamarii, e ua maˈi-ino-hia oia. Ua pari-haavare-atoa-hia oia e te faautua ra Iehova ia ˈna. Aita o Ioba i mauiui mamû noa; ua autâ oia no nia i to ˈna tupuraa e ua tae roa i te parau e ua hau aˈe ta ˈna parau-tia i ta te Atua. (Ioba 35:2) Tera râ, aita roa oia i ere i to ˈna faaroo, e aita atoa oia i ofati i to ˈna hapa ore. Aita o ˈna i faaino i te Atua mai ta Satani i parau. (Ioba 1:11, 21) Te faahopearaa? Ua “maitai roa aˈera to Ioba hopea i tei mutaaihora” ia Iehova. (Ioba 42:12) Ua faaora Iehova i to Ioba maˈi, ua tataipiti i ta ˈna faufaa, e ua haamaitai oia ia ˈna i te hoê oraraa oaoa î maitai e te feia herehia. Na roto i to ˈna haamahuraa tuutuu ore ua maramarama hau atu â o Ioba i te huru o Iehova.

19. Eaha ta tatou e haapii mai na roto i te haamahuraa faaoromai o Ioba?

19 Eaha ta tatou e haapii mai na roto i te haamahuraa faaoromai o Ioba? Mai ia Ioba, e roohia paha tatou i te maˈi aore ra i te tahi atu mau fifi. Eita paha tatou e maramarama roa no te aha Iehova e faatia ˈi ia faaû tatou i te hoê ati taa ê. Ua papu râ ia tatou te hoê mea: Mai te peu e e tapea tatou i to tatou haapao maitai, e haamaitaihia tatou. Ma te feaa ore e haamaitai Iehova i te feia e imi mau ra ia ˈna. (Hebera 11:6) Ua parau Iesu e: “Area te mau papu e tae noa ˈtu i te hopea ra, oia te ora.”—Mataio 10:22; 24:13.

‘E tae mai te mahana o Iehova’

20. No te aha tatou e papu ai e e tae mai te mahana o Iehova?

20 Noa ˈtu e e faaoromai Iehova, e Atua parau-tia atoa oia e e ore oia e vaiiho e a muri noa ˈtu i te ino. E otia to to ˈna faaoromai. Ua papai Petero e: “Aore [te Atua] i faaherehere i to te ao nei i tahito ra.” Ua faaorahia o Noa e to ˈna utuafare, ua diluvihia râ taua ao paieti ore ra i te pape. Ua faatae atoa Iehova i te haavaraa i nia ia Sodoma e Gomora, ma te faariro ia raua ei rehu auahi. Ua horoa teie mau haavaraa i te hoê “hiˈoraa na te feia e mau i te paieti ore a muri atura.” Ia papu ïa ia tatou e: ‘E tae mai te mahana o Iehova.’—Petero 2, 2:5, 6; 3:10.

21. E nafea tatou e faaite ai i to tatou faaoromai e haamahuraa, e eaha te tumu parau o ta tatou e hiˈopoa i muri nei?

21 E pee anaˈe ïa i te faaoromai o Iehova ma te tautururaa ˈtu ia vetahi ê ia tatarahapa ia nehenehe ratou ia faaorahia. E pee atoa anaˈe i te mau peropheta ma te faaiteraa ma te faaoromai i te parau apî maitai noa ˈtu e eita te feia o ta tatou e poro atu e farii. Hau atu â, e nehenehe tatou e papu e e haamaitai rahi Iehova ia tatou mai te peu e, mai ia Ioba, e haamahu tatou i te ati e e vai hapa ore noa tatou. E tano roa ia oaoa tatou i roto i ta tatou taviniraa ia ite tatou e ua haamaitai rahi mau â Iehova i te mau tutavaraa a to ˈna nunaa no te pororaa i te parau apî maitai e ati aˈe te ao nei. E ite mai tatou i te reira i roto i te tumu parau i muri nei.

Te haamanaˈo ra anei outou?

• No te aha Iehova e faaite ai i te faaoromai?

• Eaha ta tatou e haapii mai na roto i te faaoromai o te mau peropheta?

• Mea nafea Ioba i te faaiteraa i te haamahuraa, e eaha te faahopearaa?

• E nafea tatou e ite ai e e ere to Iehova faaoromai i te mea taotia-ore-hia?

[Uiraa haapiiraa]

[Hohoˈa i te api 17]

Ua faaite maitai roa to Iesu faaoromai i to to ˈna Metua

[Hohoˈa i te api 18]

Mea nafea Iehova i te haamaitairaa i to Ieremia faaoromai?

[Hohoˈa i te api 19]

Mea nafea Iehova i te haamaitairaa i to Ioba haamahuraa?