Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te mau hiˈoraa maitatai—Te faufaahia ra anei outou i te reira?

Te mau hiˈoraa maitatai—Te faufaahia ra anei outou i te reira?

Te mau hiˈoraa maitatai—Te faufaahia ra anei outou i te reira?

“UA RIRO . . . outou ei hiˈoraa na te feia atoa i faaroo i Makedonia na e Ahaia atoa nei.” Ua papai te aposetolo Paulo i taua mau parau ra i te mau Kerisetiano haapao maitai e faaea ra i Tesalonia. Mea popou mau te hiˈoraa ta ratou i haamau no te mau hoa faaroo. Teie râ, ua pee maite to Tesalonia i te hiˈoraa ta Paulo e to ˈna mau tauturu i haamau. Ua na ô Paulo e: “Aore ta matou evanelia i tae parau vaha noa ˈtu ia outou, ma te puai atoa râ, e ma te varua moˈa, e ma te ite papu; ua ite hoi outou i to matou huru i rotopu ia outou ia maitai outou. E i riro mai nei hoi outou ei pee ia matou.”—Tesalonia 1, 1:5-7.

Oia, aita noa Paulo i vauvau i te mau oreroraa parau. E faaitoitoraa to ˈna iho oraraa—e hiˈoraa i te pae faaroo, faaoromai, e haapaeraa ia ˈna iho. No reira, ua riro o Paulo e to ˈna mau tauturu ei hiˈoraa o te ohipa puai roa i roto i te oraraa o to Tesalonia, na roto i te turairaa ia ratou ia farii i te parau mau “ma te ati rahi.” E ere râ o Paulo e to ˈna mau hoa rave ohipa anaˈe tei riro ei hiˈoraa maitai no taua feia faaroo ra. Ua faaitoito atoa te hiˈoraa o te tahi atu mau taata o tei faaruru i te ati ia ratou. Teie ta Paulo i papai i to Tesalonia: “Riro atura . . . outou, e te mau taeae, ei pee i te mau ekalesia a te Atua, i roto i te Mesia ra ia Iesu i Iudea ra; hoê â hoi huru to outou hamani-ino-raahia mai e to outou iho, e to ratou i te ati Iuda ra.”—Tesalonia 1, 2:14.

Te Mesia ra o Iesu—Te Hiˈoraa faahiahia roa ˈˈe

Noa ˈtu e ua horoa Paulo i te hoê hiˈoraa e au ia peehia, ua faaite maitai oia ia Iesu Mesia mai te hiˈoraa matamua e tia i te mau Kerisetiano ia pee. (Tesalonia 1, 1:6) I mutaa ihora e i teie nei â, o te Mesia to tatou Hiˈoraa faahiahia roa ˈˈe. Teie ta te aposetolo Petero i papai: “I parauhia ˈi hoi outou; i pohe atoa hoi te Mesia iho no outou; e ua vaiiho hoi i te haapaoraa na outou, ia pee outou i to ˈna taahiraa avae.”—Petero 1, 2:21.

Teie râ, ua hope te oraraa o Iesu ei taata fatata a 2 000 matahiti aˈenei. I teie nei, te “parahi” ra oia “i roto i te maramarama taea-ore-hia” ei ihotaata varua pohe ore. No reira, ‘aore roa oia i hiˈohia e te taata atoa, e eita roa hoi e tia ia hiˈo.’ (Timoteo 1, 6:16) Nafea ïa tatou e nehenehe ai e pee ia ˈna? Hoê ravea, o te haapiiraa ïa i na aamu Bibilia e maha no nia i te oraraa o Iesu. Maoti te mau Evanelia e noaa ˈi te ite hohonu no nia i to ˈna huru taata, to ˈna oraraa, e to ˈna “huru aau.” (Philipi 2:5-8) E noaa mai te ite hohonu hau na roto i te haapii-maitai-raa i te buka Te taata rahi roa ˈˈe i ora aˈenei, o te vauvau ma te huˈahuˈa i te mau tupuraa o te oraraa o Iesu ia au i te tuatapaparaa tau. *

Ua ohipa puai te hiˈoraa o Iesu i te pae haapaeraa ia ˈna iho i nia i te aposetolo Paulo. Ua parau oia i te mau Kerisetiano no Korinetia e: “E ua tia roa ia ˈu i te faahope i to ˈu puai e ia hope roa i to outou [nephe] ia ora.” (Korinetia 2, 12:15; MN) E au mau te reira i te huru o te Mesia! Ia tiatonu tatou i te hiˈoraa tia roa o te Mesia, e turai atoa te reira ia tatou ia pee ia ˈna i roto i to tatou iho oraraa.

Ei hiˈoraa, ua haapii mai Iesu e e tia ia tatou ia tiaturi i te tǎpǔ a te Atua e horoa mai i te mau mea materia. Aita râ oia i faaea noa i reira. Ua faaite papu oia i taua faaroo e tiaturiraa ia Iehova ra i te mau mahana atoa. Ua na ô oia e: “E ana to te alope, e tauraa to te manu o te reva, area te Tamaiti a te taata nei aita o ˈna tuaroi.” (Mataio 6:25; 8:20) Te faatere ra anei te tapitapiraa i te mau mea materia i to outou feruriraa e ta outou mau ohipa? Aore ra, te haapapu ra anei to outou oraraa e te imi ra outou i te Basileia na mua? E eaha ïa to outou huru i mua i te taviniraa ia Iehova? Hoê â anei e to Iesu, to tatou Hiˈoraa? Te faaite maira te Bibilia e aita noa Iesu i paraparau no te itoito, ua faaite papu atoa râ oia i te itoito rahi e rave rahi mau taime. (Ioane 2:14-17) Hau atu â, auê ïa hiˈoraa maitai ta Iesu i haamau i te pae o te aroha! Inaha hoi, ua faatusia oia i to ˈna iho ora no ta ˈna mau pǐpǐ! (Ioane 15:13) Te pee ra anei outou ia Iesu na roto i te hereraa i to outou mau taeae Kerisetiano? Aore ra te vaiiho ra anei outou i te huru tia ore o vetahi e haafifi i to outou here no ratou?

Ia tutava tatou i te pee i te hiˈoraa o te Mesia, e pinepine tatou i te ore e manuïa. Mea papu râ e e mauruuru Iehova i ta tatou mau tutavaraa e ‘[ahu] i te Fatu ra ia Iesu Mesia.’—Roma 13:14; MN.

“Aveia no te nǎnǎ”

Te vai ra anei te tahi mau taata i roto i te amuiraa i teie mahana o te riro ei hiˈoraa no tatou? Papu maitai e te vai ra! E tia iho â i te mau taeae i nominohia no te tahi hopoia ia horoa i te hiˈoraa. Ua parau Paulo ia Tito, o tei tavini i te mau amuiraa no Kereta e o tei nomino i te mau tiaau, e e tia i te mau matahiapo nominohia atoa ia riro ei mau “taata hapa ore.” (Tito 1:5, 6) Ua aˈo atoa te aposetolo Petero e ia riro ‘te mau [matahiapo] ei aveia no te nǎnǎ.’ (Petero 1, 5:1-3; MN) E te mau tavini tauturu ïa? E tia atoa ia ratou ia riro ei “feia . . . i rave maitai na i te toroa [tavini tauturu] ra.”—Timoteo 1, 3:13; MN.

Parau mau, e ere i te mea tano ia hinaaro tatou e ia riro te mau matahiapo aore ra te mau tavini tauturu atoa ei feia aravihi roa i roto i te mau tuhaa atoa o te taviniraa Kerisetiano. Teie ta Paulo i parau i te mau Kerisetiano no Roma: “E toroa ěê anaˈe to tatou, e au i te maitai i horoahia mai ia tatou nei.” (Roma 12:6) Mea aravihi te mau taeae taa ê i roto i te mau tuhaa taa ê. E ere i te mea tano ia hinaaro tatou e ia ohipa e ia parau te mau matahiapo i te mau mea atoa ma te tia roa. “Te hapa nei hoi tatou atoa i te mau mea atoa e rave rahi,” o ta te Bibilia ïa e parau ra i roto i te Iakobo 3:2. “E ia ore te hoê taata ia hapa i te parau ra, e te taata parau-tia oia, e tia ia ˈna ia tapea i te tino atoa ra.” Noa ˈtu râ to ratou huru tia ore, e nehenehe te mau matahiapo, mai ia Timoteo, e ‘riro ei haapaoraa na tei faaroo ra, i te parau, i te haerea, i te aroha, i te huru o te aau, i te faaroo, i te viivii ore.’ (Timoteo 1, 4:12) Ia na reira te mau matahiapo, e ineine noa te nǎnǎ i te faaohipa i te aˈoraa a te Hebera 13:7 e: “E haamanaˈo i to outou mau aratai, . . . e pee atu i to ratou faaroo, ma te manaˈo maite i te hopea o ta ratou parau.”

Te tahi atu mau hiˈoraa no teie tau

I te roaraa o te mau ahuru matahiti i mairi aˈenei, ua faaite te tahi atu mau taata e rave rahi e e hiˈoraa maitai ratou. E te mau tausani mitionare ïa o tei haapae ia ratou iho e o tei “faarue . . . i te fare, e te mau taeae, e te mau tuahine, e te metua tane, e te metua vahine, e te vahine iho, e te tamarii, e te fenua,” no te rave i te faaueraa Kerisetiano i te mau fenua ěê? (Mataio 19:29) A hiˈo atoa na i te mau tiaau ratere e ta ratou mau vahine, te mau tane e te mau vahine o te ohipa ra ei rima tauturu i roto i te mau piha ohipa a te Taiete Watchtower, e te mau pionie o te tavini ra i roto i te mau amuiraa. E nehenehe anei taua mau hiˈoraa ra e faaitoito ia vetahi ê? Te haamanaˈo ra te hoê poro evanelia Kerisetiano no Asia i te hoê mitionare no te 8raa o te piha a te Haapiiraa Bibilia no Gileada a te Taiete Watchtower. Te na ô ra oia e ua “ineine noa” teie taeae haapao maitai “i te faaruru i te mau aere naonao e te haumi teimaha. . . . Te mea maere atu â, o to ˈna ïa aravihi e horoa i te hoê vauvauraa i roto i na reo e piti ra, te Tinito e te Malais, noa ˈtu e no Beretane mai oia.” Eaha te faahopearaa o teie hiˈoraa maitai? Te na ô ra te taeae e: “Ua faaitoito to ˈna mǎrû e to ˈna tiaturi ia ˈu ia hinaaro e riro ei mitionare ia paari mai au.” E ere i te mea maere, ua riro mai iho â teie taeae ei mitionare.

Te vai ra, i roto i te Index des publications de la Société Watch Tower, te hoê anairaa o te mau aamu o tei neneihia i roto i Te Pare Tiairaa e te A ara mai na! Te faatia ra taua mau aamu ra no te mau taata o tei faarue i te ohipa e te mau fa a teie nei ao, o tei faaruru i te paruparu, o tei taui roa i to ratou huru taata, o tei tapea noa i te hoê huru tano i mua i te mau patoiraa, e o tei faaite i te itoito, te faaoromai, te taiva ore, te haehaa, e te feruriraa haapae ia ratou iho. No nia i taua mau aamu ra, teie ta te hoê vahine taio i papai: “Ia taio vau i ta vetahi ê i faaruru, e haapii ïa vau i te haehaa e te mauruuru, e e tauturu te reira ia ˈu eiaha e manaˈo rahi ia ˈu aore ra e riro ei taata miimii.”

Hau atu â, eiaha e haamoe i te mau hiˈoraa maitatai i roto i ta outou iho amuiraa: te mau upoo utuafare o te haapao ra ma te tuutuu ore i te mau hinaaro i te pae materia e varua o to ratou utuafare; te mau tuahine—tae noa ˈtu te mau metua vahine otahi—o te faaruru ra i te mau faateimaharaa e aratai i to ratou tamarii a apiti noa ˈi ma te itoito i roto i te taviniraa; te feia ruhiruhia e te mau huma o te haapao maitai noa ra noa ˈtu e te rahi noa ˈtura to ratou paruparu i te pae o te ea. Aita anei taua mau hiˈoraa ra e faaitoito ra ia outou?

Parau mau, ua î roa te ao i te mau hiˈoraa iino. (Timoteo 2, 3:13) A hiˈo na râ i te aˈoraa a Paulo i te mau Kerisetiano e faaea ra i Iudea. I muri aˈe i to ˈna faatiaraa i te haerea faahiahia o te mau tane e mau vahine faaroo no te tau tahito, ua faaitoito te aposetolo Paulo ia ratou e: ‘E teie nei, ua haaatihia tatou e taua nahoa rahi i ite nei e horo tamau maite atoa tatou i teie nei hororaa i mua ia tatou nei, ma te tiatonu maite to tatou mata ia Iesu, i te tumu e te faaoti i to tatou faaroo.’ (Hebera 12:1, 2) I teie mahana, te haaati-atoa-hia ra te mau Kerisetiano e te hoê “nahoa rahi” hiˈoraa maitai—to te tau tahito e to teie nei atoa. Te faufaa-mau-hia ra anei outou i te reira? E, mai te peu e e faaoti papu outou e riro ei feia e ore e “pee i te parau ino, i te parau maitai râ.”—Ioane 3, 11.

[Nota i raro i te api]

^ Neneihia e te Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.

[Parau iti faaôhia i te api 20]

E ere i te mea tano ia hinaaro tatou e ia riro te mau matahiapo aore ra te mau tavini tauturu atoa ei feia aravihi roa i roto i te mau tuhaa atoa o te taviniraa Kerisetiano

[Hohoˈa i te api 21]

E tia i te mau matahiapo ia riro ei “aveia no te nǎnǎ”