Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te hoê tiarama no te mau fenua e rave rahi

Te hoê tiarama no te mau fenua e rave rahi

Aamu

Te hoê tiarama no te mau fenua e rave rahi

AAMU O GEORGE YOUNG FAATIAHIA E RUTH YOUNG NICHOLSON

“No te aha ïa to tatou mau ekalesiatiko e mamû noa ˈi? . . . Eaha ïa huru taata tatou ia mamû noa tatou i teie nei e ua haapapu tatou i taua mau mea ra ta ˈu e papai atu nei e mea mau? Eiaha tatou e vaiiho i te taata i roto i te pouri, e poro anaˈe râ i te parau mau ma te ore e otohe aore ra e huna i te parau.”

NO ROTO mai teie mau parau i te rata e 33 api a Papa e ani ra e ia tumâhia to ˈna iˈoa i roto i te mau buka a te ekalesia. Tei te matahiti 1913 ra ïa. Mai reira mai, ua ora oia i te hoê oraraa î i te mau tupuraa tei aratai ia ˈna ia tavini ei tiarama no te mau fenua e rave rahi. (Philipi 2:15) Mai te tau a tamahine rii noa ˈi au, ua haaputu vau i te mau faatiaraa no nia ia Papa no roto mai i te mau fetii e te tuatapaparaa, e ua tauturu mai te tahi mau hoa ia ˈu ia riro mai to ˈna aamu ei hoê. Mea rahi te huru e haamanaˈo mai ai te oraraa o Papa i to te aposetolo Paulo. Mai taua ‘aposetolo i ǒ te Etene ra,’ ua ineine noa Papa i te teretere no te afai i te poroi a Iehova i te taata o te mau fenua e motu atoa. (Roma 11:13; Salamo 107:1-3) E faatia ˈtu vau i te aamu o to ˈu papa, o George Young.

Te mau matahiti matamua

O Papa te tamaiti apî roa ˈˈe o John e o Margaret Young, mau Presbytérien no Ekosia. Ua fanauhia oia i te 8 no Setepa 1886, i muri rii noa ˈˈe i to te utuafare faarueraa i Édimbourg, i Ekosia, e haereraa e faaea i Colombie-Britannique i Kanada tooa o te râ. Ua fanauhia to ˈna na tuaana e toru—o Alexander, John, e Malcom—i Ekosia tau matahiti na mua ˈˈe. E apî aˈe o Marion, te tuahine apî aˈe o te mau tamaroa, ta ratou i parau noa ma te here o Nellie, e piti matahiti ia Papa.

A paari noa mai ai ratou i roto i te hoê fare faaapu i Saanich, aita i atea roa ia Victoria, i Colombie-Britannique, te oaoa maitai ra te mau tamarii. I taua atoa taime ra, ua haapii ratou i te amo i te hopoia. No reira, ia hoˈi mai to ratou mau metua na Victoria mai, ua oti te ohipa na rapae e ua mâ te fare i te tamâhia.

Ia maoro rii, ua anaanatae o Papa e to ˈna mau tuaana i te ohipa heru fenua e te hooraa raau atoa. Ua tui te roo o te mau taeae Young ei feia imi raau (mau taata o te hiˈopoa i te mau fenua e tupu maitai te raau) e ei feia hoo mai e hoo atu i te raau. Na Papa e haapao i te mau hooraa.

I te pae hopea, ua aratai to Papa hinaaro i te mau mea pae varua ia faaoti oia e riro ei tavini Presbytérien. Fatata râ hoê â taime, ua ohipa hohonu roa te mau tumu parau i roto i te mau vea a Charles Taze Russell, peretiteni matamua o te Zion’s Watch Tower Tract Society, i nia i to ˈna oraraa. Ua turai te mea ta Papa i haapii ia papai e ia hapono oia i te rata faarueraa haapaoraa i faahitihia i te omuaraa.

Ua rave Papa i te mau irava Bibilia ma te mǎrû e te maramarama râ hoi no te haapapu e mea hape te mau haapiiraa a te ekalesia oia hoi mea pohe ore te nephe taata e e haamauiui te Atua i te reira i roto i te po auahi e a muri noa ˈtu. Ua faataa atoa oia i te haapiiraa o te Toru Tahi, a haapapu ai e aita to te reira e tumu Kerisetiano e aita roa ˈtu e faahitihia ra i roto i te mau Papai. Mai reira mai, ua rave noa oia i te taviniraa Kerisetiano ei peeraa i te hiˈoraa o Iesu Mesia, a faaohipa noa ˈi i to ˈna aravihi e puai atoa ma te haehaa ei faahanahanaraa ia Iehova.

I te matahiti 1917, ma te arataihia e te Taiete Watch Tower, ua haamata Papa i te tavini ei taata pererina, mai tei parauhia na te mau tia ratere a te mau Ite no Iehova. I roto i te mau oire rahi e tei au noa na Kanada atoa, ua vauvau oia i te mau oreroraa parau e ua pata oia i te mau hohoˈa hautiuti parauhia te “Photo-Drame de la Création.” E î roa te mau fare teata i te taata ia tere atu o Papa. Ua neneihia te tabula no to ˈna mau tere pererina i roto i Te Pare Tiairaa e tae roa i te matahiti 1921.

Ua faataa te hoê vea no Winnipeg e ua paraparau atu te poro evanelia ra o Young i na taata e 2 500 e mea rahi tei ore i ô no te mea ua î roa te piha. I Ottawa, ua aparau oia no nia i te tumu parau ra “Haereraa ˈtu i te po auahi ra e hoˈiraa mai.” I reira, ua faatia te hoê ruhiruhia e: “Ia oti, e titau o George Young i te hoê anairaa ekalesiatiko e haere mai i nia i te tahua e tauaparau i te tumu parau e o o ˈna, aita râ hoê aˈe o ratou i hautiuti. Ua ite au e ua noaa ia ˈu te parau mau.”

E tutava o Papa i te rave i te ohipa pae varua rahi roa ˈˈe i roto i to ˈna mau tere pererina. Ia oti, e horo oia e ouˈa i nia i te pereoo auahi no te haere i te tahi atu vahi i tabulahia. Ia tere oia na nia i te pereoo, e pinepine oia i te haere atu i to muri iho tuhaa taviniraa na mua ê roa i te inuraa taofe. Hau atu i te riroraa ei taata itoito, mea matauhia o Papa no to ˈna haapao maitai ia vetahi ê e no ta ˈna mau ohipa Kerisetiano e to ˈna horoa maitai.

I roto i te mau tairururaa e rave rahi ta ˈna i haere atu, te hoê eita roa ˈtu e moehia, o tei faatupuhia ïa i Edmonton, i Alberta, i te matahiti 1918. To reira to ˈna utuafare taatoa no te bapetizoraa o Nellie. O te taime hopea atoa i farerei paatoa ˈi te mau tamaroa. E piti matahiti i muri aˈe, ua pohe o Malcom i te maˈi mahaha. Mai to ˈna na taeae e toru e to ˈna papa, o te oraraa i nia i te raˈi te tiaturiraa o Malcom, e ua haapao maitai noa ratou paatoa i te Atua e tae roa i to ratou poheraa.—Philipi 3:14.

Revaraa i te mau aua ěê

I muri aˈe i to Papa faaotiraa i te hoê tere pororaa i Kanada i te avaˈe Setepa 1921, ua faauehia oia e Joseph F. Rutherford, te peretiteni o te Taiete Watch Tower i taua tau ra, e haere atu i te mau motu no Antilles. I te mau vahi atoa i pata ˈi Papa i te “Photo-Drame de la Création,” ua farii-maitai-hia oia. Mai Trinité mai, ua papai oia e: “Ua î roa te mau parahiraa e ua faahoˈihia te feia e rave rahi. I te piti o te po, ua tomo roa te fare i te taata.”

E, i te matahiti 1923, ua tonohia Papa i Beresilia. I reira, ua paraparau atu oia i te feia rahi roa, a tarahu ai i te tahi mau taime i te feia huri parau. Te faatia ra Te Pare Tiairaa o te 15 no Titema 1923 (Beretane) e: “Mai te 1 no Tiunu e tae atu i te 30 no Setepa, ua faatupu Taeae Young e 21 putuputuraa no te taatoaraa, no te hoê taatoaraa e 3 600 feia i tae mai; e 48 putuputuraa no te amuiraa, no 1 100 feia i tae mai; ua opere oia tae roa i te 5 000 buka tamoni ore na roto i te reo Potiti.” Mea rahi tei farii ma te anaanatae i to Papa vauvauraa i te oreroraa parau ra “E ore roa te mau mirioni taata e ora ra i teie nei e pohe.”

I te avariraahia te mau fare ohiparaa apî i Beresilia i te 8 no Mati 1997, ua faataa te buka rairai no nia i te avariraa e: “1923: Ua tae mai o George Young i Beresilia. Ua faanaho oia i te hoê amaa i ropu i Rio de Janeiro.” Noa ˈtu e te vai ra te mau papai Bibilia na roto i te reo Paniora, te hinaaro-atoa-hia ra te reira na roto i te reo Potiti, te reo matamua i Beresilia. No reira, i te 1 no Atopa 1923, ua haamatahia i te nenei i Te Pare Tiairaa na roto i te reo Potiti.

Mea rahi te mau farereiraa faahiahia ta Papa i Beresilia. Te vai ra te hoê taata taoˈa rahi Potiti o Jacintho Pimentel Cabral te iˈoa, tei horoa i to ˈna fare no te mau putuputuraa. Aita i maoro, ua farii o Jacintho i te parau mau Bibilia e ua riro mai i muri aˈe ei melo rave ohipa o te amaa. Te tahi, o Manuel da Silva Jordão ïa, te hoê tanu tiare Potiti apî. Ua faaroo oia i te hoê oreroraa parau a Papa tei turai ia ˈna ia hoˈi i Potiti e tavini ei colporteur, mai tei parauhia na te mau tavini taime taatoa a te mau Ite no Iehova.

Ua teretere rahi o Papa na nia i te pereoo auahi na Beresilia, e ua rohi oia i te imi maite i te feia anaanatae. I te hoê o to ˈna mau tere, ua farerei oia ia Bony e o Catarina Green, e ua faaea oia ia raua ra fatata e piti hebedoma, a faataa ˈtu ai i te mau Papai ia raua. E hitu aˈe taata o to raua utuafare tei faataipe i to ratou pûpûraa na Iehova na roto i te bapetizoraa i roto i te pape.

Te tahi atu â farereiraa, ia Sarah Bellona Ferguson ïa i te matahiti 1923. I te matahiti 1867, ei tamahine apî, ua tae mai oia e to ˈna tuaane o Erasmus Fulton Smith e te toea o te utuafare i Beresilia mai te mau Hau Amui mai. Mai te matahiti 1899 mai, ua tae tamau noa mai ta ˈna vea Te Pare Tiairaa na te fare rata mai. Ua riro to Papa tere ei taime maitai tiai-maoro-hia e Sarah, to ˈna na tamarii e maha, e te hoê ta Papa e parau o Tati Sallie, e ia bapetizohia ratou. Tei te 11 ïa no Mati 1924 tera.

Aita i maoro, te poro ra Papa i te tahi mau fenua no Marite Apatoa. I te 8 no Novema 1924, ua papai oia mai Peru mai: “No oti noa maira i te opere 17 000 api parau iti i Lima e Callao.” I muri aˈe, reva ˈtura oia i Bolivia e opere i te mau api parau iti i ǒ. No nia i taua tere ra, ua papai oia e: “Te haamaitai maira to tatou Metua i te tutavaraa. Ua tauturu mai te hoê Indien ia ˈu. Tei nia to ˈna fare i te mau pu o te Amazone. Te rave nei oia 1 000 api parau iti e te tahi mau buka e faahoˈi na muri ia ˈna.”

Maoti te mau tutavaraa a Papa, ua ueuehia te mau huero o te parau mau Bibilia i te mau fenua e rave rahi no Marite no Ropu e Apatoa. Te faataa ra Te Pare Tiairaa o te 1 no Titema 1924 (Beretane) e: “Tei Marite Apatoa o George Young ua piti matahiti i teie nei. . . . Ua riro ei fanaˈoraa taa ê na teie taeae here e hopoi i te poroi o te parau mau i Punta Arenas, i te area a Magellan.” Ua avari atoa o Papa i te ohipa pororaa i te mau fenua mai te Costa Rica, Panama, e Venezuela. Ua tamau noa oia i te poro noa ˈtu e ua roohia oia i te malaria e ua ino rii to ˈna ea.

I muri aˈe i Europa

I te avaˈe Mati 1925, ua fano atu Papa i Europa, i reira to ˈna manaˈoraa e opere e 300 000 api parau iti Bibilia i Paniora e Potiti e e faanaho e ia vauvau Taeae Rutherford i te mau oreroraa parau no te taatoaraa. I muri aˈe râ i to ˈna tapaeraa ˈtu i Paniora, ua faaite Papa i to ˈna taiâ e ia haere mai Taeae Rutherford e vauvau i taua huru oreroraa parau ra ia hiˈohia te huru tupuraa farii ore i te pae faaroo.

Ei pahonoraa, ua papai Taeae Rutherford, a faahiti ai i te Isaia 51:16 e: “Ua tuu vau i tau parau i roto i to vaha na, e ua tapoˈi au ia oe i te mǎrû o tau rima nei; e na ˈu e tanu i te mau raˈi, e e haamau hoi i te fenua, a parau ai ia Ziona, O oe to ˈu ra mau taata.” I reira to Papa faaotiraa e: “Papu mau e o te hinaaro o te Fatu tera e ia haere au na mua a vaiiho atu ai i te mau faahopearaa na ˈna.”

I te 10 no Me 1925, ua vauvau Taeae Rutherford i ta ˈna oreroraa parau e te hoê taata huri parau i te Teata Novedades i Barcelone. Ua hau atu i te 2 000 taata tei tae mai, tae noa ˈtu te hoê taata toroa a te hau e te hoê tiai taa ê i nia i te tahua. Ua na reira-atoa-hia i Madrid, e 1 200 taata tei tae mai. No te anaanatae i faahitihia e teie mau oreroraa parau, ua haamauhia te hoê amaa i Paniora tei tuuhia, mai ta te Annuaire des Témoins de Jéhovah 1978 e parau ra, “i raro aˈe i te aratairaa a George Young.”

I te 13 no Me 1925, ua paraparau Taeae Rutherford i Lisbonne, i Potiti. Ua manuïa rahi atoa to ˈna tere i ǒ, noa ˈtu te mau tamataraa a te pǔpǔ ekalesiatiko i te faahuehue i te putuputuraa na roto i te tutuôraa e te haamanianiaraa i te mau parahiraa. I muri aˈe i te mau oreroraa parau a Taeae Rutherford i Paniora e i Potiti, ua tamau Papa i te pata i te “Photo-Drame,” e ua faanaho atoa oia e ia neneihia e ia operehia te mau papai Bibilia i taua mau vahi ra. I te matahiti 1927, ua faataa oia e “ua porohia” te parau apî maitai “na te mau oire rahi e te mau oire au noa atoa i Paniora.”

Pororaa i Union soviétique

Te tuhaa taviniraa mitionare i muri mai a Papa, o te Union soviétique ïa, ua tapae oia i reira i te 28 no Atete 1928. Te na ô ra te hoê pae o te rata ta ˈna i papai i te 10 no Atopa 1928 e:

“Mai to ˈu taeraa mai i Rusia nei, e nehenehe mau ta ˈu e pure e, ‘Ia tae mai to oe basileia’ ma to ˈu mafatu atoa. Te haapii nei au i te reo, mea taere râ. E taata faahiahia roa ta ˈu taata huri parau, te hoê ati Iuda, e tiaturi râ oia i te Mesia e mea au na ˈna te Bibilia. Te vai ra ta ˈu te tahi mau aamu faahiahia, aita râ vau i ite mai te aha te maoro e faatiahia ˈi au e faaea mai. I te hebedoma i mairi aˈenei, ua faauehia vau e reva i roto e 24 hora, ua afaro râ te reira e ua nehenehe atura vau e faaea maoro rii aˈe mai.”

Ua faatupuhia te farereiraa e te Feia Haapii Bibilia i Kharkov, e oire rahi i teie nei i Ukraine, e ua faatahe te mau haamahanahanaraa te tahi i te tahi i to ratou roimata o te oaoa. Ua faanahohia te hoê tairururaa iti i te mau po atoa e tae roa i te tuiraa po. Teie ta Papa i papai no nia i teie putuputuraa e te mau taeae: “Mea aroha roa te mau taeae, ua haruhia ta ratou maa buka rii e mea au ore na te feia mana ia ratou, te oaoa nei râ ratou.”

Ua haamataratarahia te taviniraa a Papa i Union soviétique i roto i te hoê buka rairai taa ê i horoahia na te feia i tae atu i te avariraa o te amaa apî i Saint-Pétersbourg, i Rusia, i te 21 no Tiunu 1997. Te na ô ra te buka rairai e ua tonohia Papa i Moscou, e te faataa ra e ua faatiahia oia e “nenei 15 000 buka rairai Liberté pour les peuples e Où sont les morts? no te opere i Rusia.”

I muri aˈe i to ˈna hoˈiraa mai mai Rusia mai, ua nominohia Papa no te ohipa pererina i te mau Hau Amui. I Dakota Apatoa, ua haere atu oia i te fare o Nellena e Verda Pool, na tuahine pae tino tei riro mai tau matahiti i muri aˈe ei mitionare i Peru. Ua faaite raua i te mauruuru î i te here no te taviniraa rohirohi ore a Papa e ua tapao raua e: “E huru feruriraa pionie mau â to te mau taeae i taua mau tau ra a reva ˈi ratou na taua mau fenua ěê ra, mea iti roa hoi ta ratou mau maitai no teie nei ao, ua î râ to ratou mafatu i te here ia Iehova. O te reira tei turai ia ratou ia rave i ta ratou i rave.”

Faaipoiporaa e piti o te tere

I te roaraa o te mau matahiti, ua papai noa Papa i te rata ia Clara Hubbert no te motu o Manitoulin, i Ontario. Tei te tairururaa i Columbus raua e piti atoa ra, i Ohio, i te 26 no Tiurai 1931, i to te Feia Haapii Bibilia raveraa i te iˈoa ra Ite no Iehova. (Isaia 43:10-12) Hoê hebedoma i muri aˈe, ua faaipoipo raua. Aita i maoro, te reva faahou ra Papa, no te piti o to ˈna tere mitionare na te mau motu no Antilles. I reira, ua tauturu oia i te faanahoraa i te mau putuputuraa e te faaineineraa ia vetahi ê no te taviniraa i tera e tera fare.

E tae noa mai ta Mama mau hohoˈa, mau tareta, e mau rata no Suriname mai, no Saint-Christophe, e mea rahi atu â mau vahi. Te faatia ra te mau rata i te haereraa i mua o te ohipa pororaa e i te tahi mau taime, te paraparau ra no nia i te mau manu, te mau animala, e te mau tumu tiare o te fenua taa maitai tei reira oia. I te avaˈe Tiunu 1932, ua faaoti Papa i ta ˈna ohipa i te mau Antilles e ma te rave i te tere mâmâ roa ˈˈe i nia i te pahi mai ta ˈna i matau noa, ua hoˈi mai oia i Kanada. I muri aˈe, ua rave raua o Mama i te taviniraa taime taatoa, a faaea ˈi i te tau toetoe 1932/1933 i te area o Ottawa e te hoê pǔpǔ rahi o te tahi atu mau tavini taime taatoa.

Te hoê oraraa utuafare poto

I te matahiti 1934, ua fanauhia mai to ˈu tuaane o David. I to ˈna tamarii-noa-raa ra, e tia noa oia i nia i te afata taupoo a Mama e tamatamata i te vauvau i ta ˈna mau “oreroraa parau.” I te roaraa o to ˈna oraraa, ua faaite oia i te itoito no Iehova mai to ˈna papa. E teretere noa ratou e toru na nia i te pereoo, e te tauihaa haapurororaa taamuhia i nia i te tafare, a haere ai e farerei i te mau amuiraa mai te pae hitia o te râ o Kanada ˈtu e i te pae tooa o te râ. Ua fanauhia vau i te matahiti 1938 a tavini ai Papa i Colombie-Britannique. Te haamanaˈo ra o David ia tuu Papa ia ˈu i nia i te roˈi e ia tuturi Papa, Mama e o David i raro ma te haaati ia ˈu a pure ai Papa i te pure haamaitairaa no ˈu.

I te tau toetoe 1939, ua faaea matou i Vancouver a haere ai Papa e farerei i te mau amuiraa na taua vahi ra. I roto i te mau rata e rave rahi ta matou i haaputu i te roaraa o te mau matahiti, te vai ra hoê no te 14 no Tenuare 1939, papaihia a tia ˈi oia i Vernon, i Colombie-Britannique. Ua faatae Papa i te reira na Clara, David e Ruth e te na ô ra e: “Hoê noa apâ e hoê tauahiraa.” I roto, te vai ra te hoê poroi na matou taitahi. Te parau ra oia e e rahi te auhune i ǒ, e iti râ te feia rave ohipa.—Mataio 9:37, 38.

Hoê hebedoma i muri aˈe i to ˈna hoˈiraa mai i Vancouver mai ta ˈna tuhaa taviniraa, ua topa Papa i raro i te hoê putuputuraa. Ua faaite te hoê hiˈopoa-maitai-raa e e oru ai taata to ˈna i roto i te roro. I te 1 no Me 1939, ua faaoti oia i ta ˈna hororaa i te fenua nei. E iva avaˈe to ˈu, e fatata roa to David e pae matahiti. Ua vai taiva ore to mâua mama here, tei nia atoa hoi i te raˈi to ˈna tiaturiraa, i te Atua e tae roa i to ˈna poheraa i te 19 no Tiunu 1963.

Mea nehenehe roa to Papa faaiteraa i to ˈna manaˈo i ta ˈna fanaˈoraa taa ê e hopoi i te parau apî maitai i te mau fenua e rave rahi i roto i te hoê o te mau rata ta ˈna i papai ia Mama. Ua na ô oia i te hoê vahi e: “Ua faatia Iehova ma te maitai ia haere au i taua mau fenua ra ei tiarama o te hopoi i te poroi a te Basileia. Ia aruehia to ˈna iˈoa moˈa. Na roto i te paruparu e te aravihi ore, ia fa mai to ˈna hanahana.”

I teie nei, te tavini atoa ra te mau tamarii, te mau mootua, e te mau hina o George e o Clara Young i to tatou Atua î i te here, o Iehova. Ua parauhia mai au e e pinepine Papa i te faahiti i te Hebera 6:10 o te na ô ra e: “E ere te Atua i te Atua parau-tia ore, a haamoe ai oia i ta outou ohipa i rave, e to outou hinaaro i to ˈna ra iˈoa.” Aita atoa matou i haamoe i ta Papa ohipa.

[Hohoˈa i te api 23]

To ˈu papa, i te pae atau, e to ˈna na tuaana e toru

[Hohoˈa i te api 25]

O Papa (e tia noa ra) e o Taeae Woodworth, Rutherford, e Macmillan

I raro mai: O Papa (i te pae aui roa) i roto i te hoê pǔpǔ e o Taeae Russell

[Hohoˈa i te api 26]

To ˈu papa e to ˈu mama

I raro mai: To raua mahana faaipoiporaa

[Hohoˈa i te api 27]

E o David e o Mama tau matahiti i muri aˈe i te poheraa o Papa