Skip to content

Skip to table of contents

Mundu neʼe bele sai livre husi violénsia ka lae?

Mundu neʼe bele sai livre husi violénsia ka lae?

Ita-Boot ka Ita-nia família ida sai ona vítima ba violénsia ka lae? Ita taʼuk katak loron ida Ita sei sai vítima ba violénsia ka lae? Violénsia mak problema boot ida neʼebé ameasa ema barak nia moris iha mundu tomak. Haree toʼok ezemplu balu.

VIOLÉNSIA DOMÉSTIKA NO SEKSUÁL: Tuir peskiza husi Nasoins Unidas, “husi feto naʼin-tolu, ida mak sai vítima ba violénsia ka abuzu seksuál husi ninia laʼen ka namoradu”. Nasoins Unidas mós fó-hatene katak, “iha mundu tomak, feto ida husi feto naʼin-lima mak sei sai vítima ba mane sira neʼebé estraga feto ka koko atu estraga”.

KRIME IHA FATIN PÚBLIKU: Tuir peskiza iha rai-Estadus Unidus, ema naʼin-30.000 mak halaʼo daudauk atividade violénsia hodi forma grupu kriminozu sira. Maizumenus porsentu 30 husi ema iha Amérika Latina mak hatete katak sira sai ona vítima ba krime neʼebé uza violénsia.

OHO EMA: Peskiza sira hatudu katak durante tinan 2012, ema besik naʼin-500.000 mak mate tanba krime, neʼe barak liu fali ema neʼebé mate durante funu iha tinan neʼe. Iha área parte súl iha rai-Áfrika no Amérika Latina mak ema mate barak liu. Porezemplu, ema naʼin-100.000 liu mak mate iha Amérika Sentrál, no maizumenus ema naʼin-50.000 mak mate iha rai-Brazíl. Loron ida, mundu neʼe bele sai livre husi violénsia ka lae?

BELE HAPARA VIOLÉNSIA KA LAE?

Tanbasá mak violénsia aumenta ba beibeik? Tanba razaun oioin hanesan tuirmai neʼe: Ema riku sai riku liután no ema kiak sai kiak liután, nuneʼe sira haree malu ladiʼak; ema la hafolin ema seluk nia moris; ema hemu tua demais no uza droga; labarik sira haree beibeik violénsia; no ema neʼebé halo violénsia la hetan kastigu.

Iha rai balu, violénsia sai menus ba daudaun. Porezemplu, iha sidade São Paulo, rai-Brazíl, oho-malu sai menus toʼo porsentu 80 durante tinan 10 neʼe nia laran. Maski nuneʼe, sidade neʼe nafatin nakonu hela ho violénsia oioin, no tinan-tinan ema naʼin-10 husi populasaun naʼin-100.000 mak mate tanba krime. Entaun, oinsá mak violénsia bele para iha dalan neʼebé kompletu?

Atu bele halakon violénsia, ema ida-idak tenke halo mudansa iha sira-nia hanoin no hahalok. Loos duni, ema ida neʼebé iha toman halo violénsia tenke soe tiha hahalok aat oioin hanesan foti-an, kaan-teen, hanoin an, no haburas fali domin, respeitu no hanoin ema.

Saida mak bele book ema ida atu troka ninia hahalok? Haree toʼok saida mak Bíblia hanorin:

Domin ba Maromak no sentimentu taʼuk atu halo Nia la kontente mak book makaʼas ema atu troka sira-nia hahalok no mós sira-nia laran. Neʼe bele akontese duni ka lae?

Porezemplu, mane ida iha rai-Brazíl, naran Alex, * neʼebé tama komarka durante tinan 19 tanba halo violénsia oioin. Nia estuda Bíblia ho Testemuña ba Jeová, no sai Testemuña ida iha tinan 2000. Alex troka ona ninia hahalok ka lae? Troka duni, no nia mós arrepende an no triste tebes kona-ba buat aat sira neʼebé nia halo tiha ona. Nia dehan: “Haʼu aprende atu hadomi Maromak tanba nia ajuda haʼu atu sente katak nia fó perdua ona mai haʼu. Domin no agradese ba Jeová mak ajuda haʼu atu troka haʼu-nia moris.”

César, neʼebé mós husi rai-Brazíl, uluk toman atu naʼok no hadau ema nia osan no sasán hodi uza violénsia. Nia moris hanesan neʼe maizumenus ba tinan 15. Saida mak book nia atu troka ninia hahalok? Bainhira nia iha komarka, Testemuña ba Jeová vizita nia no fó estudu Bíblia. César hatete: “Haʼu foin hatene objetivu neʼebé loos ba haʼu-nia moris. Haʼu aprende atu hadomi Maromak no mós hamtaʼuk Nia. Haʼu sai taʼuk atu halo fali buat neʼebé aat no halo Jeová sente triste. Haʼu hakarak nafatin atu hatudu agradese ba Ninia laran-diʼak. Domin no hamtaʼuk ba Maromak mak book haʼu atu troka haʼu-nia hahalok.”

Aprende atu moris iha mundu neʼebé la iha violénsia

Esperiénsia sira-neʼe hatudu saida mai ita? Bíblia iha forsa atu book makaʼas ema nia hanoin toʼo troka sira-nia moris. (Éfeso 4:23) Alex hatete: “Matadalan husi Bíblia mak hanesan bee-turuk neʼebé neineik-neineik fase moos haʼu-nia neon no laran. Haʼu nunka imajina katak haʼu sei konsege hasai haʼu-nia hanoin neʼebé aat.” Sin, kuandu ita hakonu ita-nia neon ho Bíblia nia mensajen neʼebé moos, neʼe bele hasai hanoin aat. Maromak nia Liafuan iha duni forsa atu hamoos ema nia laran. (Éfeso 5:26) Rezultadu mak ema neʼebé hanoin an deʼit no gosta violénsia bele sai fali ema laran-diʼak no hadomi dame. (Roma 12:18) Ikusmai, sira bele moris iha dame laran tanba halo tuir Bíblia nia matadalan.—Isaías (Yesaya) 48:18.

Testemuña ba Jeová naʼin-8.000.000 liu iha rai 240 aprende ona oinsá atu halakon violénsia husi sira-nia moris. Maski sira ida-idak nia moris no toman uluk nian la hanesan, maibé sira hotu aprende atu hadomi no hamtaʼuk Maromak, no mós hadomi malu hodi moris iha dame laran. (1 Pedro 4:8) Neʼe hatudu duni katak mundu neʼe bele sai livre husi violénsia.

LAKLEUR TAN, VIOLÉNSIA LA IHA ONA!

Bíblia promete katak Maromak sei halakon violénsia husi mundu neʼe. Lakleur tan, Maromak nia “loron tesi-lia nian” sei toʼo mai no Nia sei “halakon ema aat” hotu. (2 Pedro 3:5-7) Sin, iha mundu tomak, sei la iha tan ema neʼebé halo violénsia. Maibé oinsá mak ita bele fiar katak Maromak sei halo nuneʼe?

Bíblia dehan, Maromak “odi ema hotu neʼebé gosta violénsia”. (Salmo [Mazmur] 11:5) Nia mak ita-nia Kriadór neʼebé hadomi dame no justisa. (Salmo 33:5; 37:28) Nia sei la husik ema neʼebé halo violénsia atu moris ba nafatin.

Loos, lakleur tan, mundu neʼe sei sai nakonu ho dame. (Salmo 37:11; 72:14) Ami anima Ita atu buka-hatene liután kona-ba oinsá mak Ita bele kumpre kritériu atu moris iha mundu neʼebé livre husi violénsia.

^ par. 12 Jeová mak Maromak nia naran neʼebé temi iha Bíblia.

^ par. 14 Naran sira iha informasaun neʼe laʼós naran neʼebé loos.