Go na content

Go na table of contents

Gebroiki en bun, bika yu no kan kibri en

Gebroiki en bun, bika yu no kan kibri en

Gebroiki en bun, bika yu no kan kibri en

LASI ten na lasi moni. Furu sma gwenti fu taki a sani disi. Fu taki en leti, wi no kan agersi ten nanga moni noso tra gudu. Yu no kan kibri ten fu gebroiki en na wan tra okasi, soleki fa yu kan du dati nanga moni, nyanyan, oli, noso tra sani. Te wi e pruberi fu kibri ten, dan dati sa de fu soso. San e pasa te yu sribi aiti yuru langa èn yu no e du noti na ini den yuru di tan abra fu a dei? Yu man kibri den yuru dati? Na a kaba fu a dei, den yuru di yu no gebroiki sa de lasi ten.

Wi kan agersi ten nanga wan bigi liba di e lon esi-esi. A watra na ini a liba e tan lon go na wán presi. Yu no kan tapu en fu lon, èn yu no kan gebroiki ibri dropu fu a watra disi. Furu hondro yari pasa, sma bigin meki bigi upru di den ben e poti na den syoro fu den liba. Te den upru disi ben e drai, dan a watra di ben e lon pasa ben e meki stroom. Den wrokosani di sma ben e gebroiki fu srapu nefi nanga tra sani, fu sa sani, fu pompu watra, èn fu naki sani kon plata, ben e wroko nanga yepi fu a stroom disi. Neleki fa sma ben e gebroiki watra na wan koni fasi fu du wan bun sani, na so wi kan gebroiki ten na wan koni fasi tu fu du bun wroko. Ma fu man du dati, yu musu luku bun nanga tu sani di e meki taki sma e lasi ten nofo tron. Iya, yu sa musu luku bun taki yu no e draidrai fu du sani, èn taki yu no e tyari wan lo sani kon na wán di yu no abi fanowdu trutru. Meki wi go luku fosi fa sma kan lasi ten te den e draidrai fu du sani.

No draidrai fu du sani

Sma lobi fu taki: San yu man du tide, yu no musu libi gi tamara. Ma son sma e drai a sani disi èn den e taki: San yu musu du tamara, yu kan du tra wiki tu. Te den sma disi musu du wan hebi wroko, dan den de gaw fu libi a wroko dati gi wan tra ten. Wan sma di e draidrai fu du sani, lobi fu libi sani gi wan tra ten, èn a e du dati fu espresi. A sani disi kon tron wan gwenti gi en. Te a ten e doro fu klari a wroko di a musu du, dan a e bosroiti fu du en wan tra leisi, fu di a e si en leki wan hebi. A sma breiti fu di a e denki taki a kon abi ’fri ten’ now, ma fosi yu denki, a musu poti prakseri baka na a wroko di a ben musu du.

Te wi siki, noso te wi no e firi bun, dan a kan de fanowdu taki wi e du wan pisi fu a wroko wan tra leisi. Kande a de fanowdu fu du a heri wroko na wan tra ten. Boiti dati, ten na ten a de fanowdu gi ibri sma fu tapu nanga en aladei wroko. Srefi Yesus, a Manpikin fu Gado, ben du dati. Yesus ben e wroko tranga na ini a diniwroko fu en, ma a ben e teki ten fu rostu èn a ben gi den disipel fu en na okasi fu du dati tu (Markus 6:31, 32). A bun te sma e teki ten gi densrefi fu kan kisi krakti baka. Ma a de wan heri tra sani te sma e draidrai fu du sani, bika nofo tron a sani dati e tyari takru bakapisi kon. Luku na eksempre disi.

Wan tini studenti abi dri wiki fu sreka ensrefi gi wan wiskunde examen. A musu leri wan lo sani di skrifi na ini buku, èn di a skrifi na tapu papira. A sabi taki a abi furu du. A e prakseri fu du en skorowroko wan tra leisi, èn te fu kaba na dati e du tu. Na presi taki a e go studeri, a e go luku telefisi. Ibri dei baka, a e draidrai fu du den sani di a musu du fu man pasa na examen. Te fu kaba, a neti fosi na examen, a musu studeri ala den sani. A e sidon na en tafra, èn a e bigin leri ala den sani di a musu leri.

A e studeri wan heri pisi ten. Aladi den tra sma fu na osofamiri e sribi, a e dwengi ensrefi fu leri wan lo muilek wiskunde som. A tra dei te a de na skoro, dan a e feti nanga den som, ma a no man meki den, fu di en ede weri. A no e kisi wan bun cijfer, èn a no e pasa na examen. A musu go studeri den srefi sani dati baka, èn a kan taki a o tan sidon a yari dati.

Fu di a studenti disi ben e draidrai fu du sani, meki a kisi takru bakapisi. Ma wan Bijbel gronprakseri de di kan yepi sma fu no meki a srefi fowtu di a studenti disi meki. Na apostel Paulus ben skrifi: „Fu dati ede, luku bun taki unu no e waka leki don sma, ma taki unu e waka leki koni sma; fu man du disi, un musu gebroiki ibri okasi bun” (Efeisesma 5:15, 16). Dyaso, Paulus ben e gi Kresten a rai fu gebroiki a ten fu den bun te a abi fu du nanga a wroko di Kresten kisi fu du, ma a gronprakseri kan yepi wi tu na ini furu prenspari afersi fu a libi. Fu di a de so nofo tron taki wisrefi kan bosroiti o ten wi o du wan wroko, meki wi sa du a wroko disi moro bun èn moro esi te wi e bigin na a yoisti ten. Bijbel e sori taki wi na „koni sma” te wi e du dati.

San ben o de a yoisti ten gi a yongu studenti fu studeri gi a wiskunde examen? Kande a ben musu studeri sowan 15 miniti ibri neti, so taki safrisafri a ben o kon sabi a heri les. Na so fasi, a no ben o abi fu studeri so hebi a neti na fesi, na a ten di a ben musu sribi. Na a dei fu na examen, a no ben o weri so èn a no ben o abi nowan problema nanga den som, èn na so a ben o man kisi wan bun cijfer.

Fu dati ede, te yu musu du wan wroko, dan yu musu luku san na a yoisti ten fu du a wroko, èn yu musu du en na a ten dati tu. Na so yu no sa libi sani gi wan tra ten, èn yu no sa ondrofeni den takru bakapisi fu dati. Yu sa prisiri tu fu di yu du a wroko bun. A sani disi de prenspari spesrutu te tra sma sa ondrofeni den bakapisi fu a wroko di wi musu du, soleki fa a de nanga den frantwortu di wi e kisi na ini a Kresten gemeente.

No kibri wan lo sani di yu no abi fanowdu trutru

Soleki fa wi ben si na fesi, dan wi kan gebroiki wi ten bun tu te wi no e kibri wan lo sani di wi no abi fanowdu trutru. Wi sabi taki a e teki ten fu seti sani, fu gebroiki den, fu krin den, fu kibri den, èn fu suku den. O moro sani wi abi, o moro ten dati e teki fu wi. Te wi musu wroko na ini wan kamra noso wan oso di lai nanga sani, dan a wroko o teki moro ten èn a o moro fruferi fu wroko drape, leki fu wroko na ini wan kamra di no lai nanga sani. Boiti dati, o moro sani wi e kon abi, o moro ten a e teki fu feni wan sani te wi abi en fanowdu.

Sma di abi koni fa fu seti oso, e taki dati te sma e krin den oso, dan den e gebroiki pikinmoro afu fu a ten dati fu „skoifi sani poti na wan sei, fu poti sani baka na den presi, èn fu fringi sani gowe”. Na so a de tu nanga tra sani na ini wi libi. Sobun, efu yu wani gebroiki yu ten moro bun, dan yu musu luku a presi pe yu e tan. Yu oso lai so furu sani taki yu no man drai srefi? A sani disi e meki yu lasi yu bunbun ten? Efu dati de so, dan yu musu luku sortu sani yu no abi fanowdu trutru.

Te wi lobi den sani di wi no abi fanowdu trutru, dan a kan muilek gi wi fu trowe den sani disi. A kan de neleki wi e lasi wan bun mati. Sobun, fa yu kan bosroiti efu yu o hori wan sani noso efu yu no wani en moro? Son sma abi a gwenti disi: Efu den no gebroiki wan sani wan heri yari langa, dan den e bosroiti fu no hori a sani dati moro. Ma fa a de efu baka wán yari yu e si taki yu wani hori a sani dati ete? We, dan hori en ete siksi mun. Te yu e luku a sani dati baka, èn yu e si taki wán nanga afu yari langa yu no gebroiki en, dan a sa makriki gi yu fu no hori a sani dati moro langa. Awansi fa a no fa, yu musu pruberi fu no abi wan lo sani moro di yu no abi fanowdu trutru, bika na so fasi yu kan gebroiki yu ten moro bun.

Ma a no soso wi oso noso wi wrokope kan lai tumusi furu sani. Yesus ben taki fu „den broko-ede fu a grontapu sistema disi, nanga a bedrigifasi fu gudu” di kan „kiri a wortu” fu Gado èn di kan meki taki wan sma „no e meki froktu” te a abi fu du nanga a bun nyunsu (Mateyus 13:22). Wan sma kan du so furu sani èn a kan abi so furu marki na ini a libi, taki a no man poti yeye afersi na a fosi presi na ini en libi fu man tan tranga na yeye fasi. A sani dati kan meki taki a e go na baka na yeye fasi. Te fu kaba a kan lasi na okasi srefi fu go na ini a nyun grontapu pe sma sa abi bogobogo ten fu du sani di sa gi den prisiri trutru, soleki fa Gado pramisi.—Yesaya 65:17-24; 2 Petrus 3:13.

Yu feni taki noiti yu abi nofo ten fu du ala den sani di yu feni taki yu musu du? Yu feni taki noiti yu man feni ten fu du yu wroko, fu sorgu yu oso, fu luku yu oto, fu du den sani di yu lobi fu du, fu koiri go na farawe presi, fu oefen yu skin, fu du sani makandra nanga trawan, noso fu du someni tra sani? We, efu dati de so, dan kande a ten doro fu luku sortu sani no de fanowdu, so taki yu kan poti moro prakseri na yeye afersi.

Iya, a de so trutru taki ten de leki a watra di e lon na ini wan liba doronomo. Wi no kan drai a ten èn wi no kan kibri en, nôno, ten di pasa no e drai kon baka. Ma te wi e hori wisrefi na wan tu Bijbel gronprakseri, èn te wi e tyari wan tu kenki kon, dan wi kan feni a ten di de fanowdu fu poti prakseri na „den moro prenspari sani”. Na so fasi wi sa kisi wini fu têgo èn wi sa gi „Gado glori nanga prèise”.—Filipisma 1:10, 11.

[Prenki na tapu bladzijde 8, 9]

Neleki fa wi kan du bun sani nanga watra di e lon esi-esi na ini wan liba, na so wi kan du bun wroko nanga wi ten

[Prenki na tapu bladzijde 9]

San na a yoisti ten gi a studenti fu studeri gi na examen fu en?

[Prenki na tapu bladzijde 10]

Te wi musu wroko na ini wan presi di lai nanga wan lo sani, dan dati o teki tumusi furu fu wi ten, èn wi o fruferi fu du a wroko