Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Odvikavanje dece od TV-a

Na severu američke države Njujork sprovedeno je petomesečno istraživanje kojim je bilo obuhvaćeno 16 predškolskih ustanova. Rezultati su pokazali da su deca, kada su im pružene jednostavne zamene za gledanje televizije, „nedeljno provodila tri sata manje ispred TV ekrana“, izveštava The New York Times. Deca su podsticana da čitaju i da učestvuju u aktivnostima kao što je postavljanje stola za porodične obroke i znakova „Zabranjeno gledanje TV-a“ na svaki televizor u kući. I sama deca su davala predloge čime bi mogla da se zanimaju kad ne gledaju TV ili filmove. Roditeljima je savetovano da deci svakodnevno čitaju priče i da isključe TV tokom obroka. Tokom ovog petomesečnog perioda, porodice su dva puta imale sedmicu bez TV-a. Dr Barbara Denison, koja je vodila ovo istraživanje, rekla je da roditelji ne treba da misle da je nemoguće osloboditi se navike gledanja televizije i dodala da „deca pokazuju iznenađujuću spremnost da prihvate druge mogućnosti“.

Duvan štetno utiče na celo telo

„Pušenjem se ne oštećuju samo pluća i arterije — sva tkiva trpe štetu“, izveštava se u časopisu New Scientist. Ričard Karmona, ministar zdravstva SAD, objavio je izveštaj u kom se navode brojna oboljenja koja su posledica pušenja. Među njima su upala pluća, leukemija, katarakta, oboljenja desni, kao i rak bubrega, grlića materice, želuca i pankreasa. „Već decenijama se zna da je pušenje štetno po zdravlje, ali ovaj izveštaj pokazuje da su posledice još ozbiljnije nego što smo mislili“, kaže g. Karmona. „Krv prenosi otrove iz duvanskog dima do svih delova tela.“ Onima koji misle da se mogu zaštititi tako što će koristiti cigarete s nižim nivoom katrana i nikotina, on poručuje: „Ne postoji neškodljiva cigareta, bilo da nosi oznaku ’lajt‘, ’ultra lajt‘ ili neku drugu.“ Pušači uglavnom žive 13 do 14 godina kraće od nepušača, istakao je on i dodao: „Pušenje izaziva oboljenja gotovo svih telesnih organa, bez obzira na životno doba“, izveštava The New York Times.

Pretvaranje oružja u opremu za igrališta

U Brazilu je bila pokrenuta kampanja s ciljem da se smanji količina oružja u posedu stanovništva. Nadoknada za svaki dobrovoljno predat komad oružja iznosila je od 30 do 100 dolara. Kako se izveštava u elektronskom izdanju novina Folha, u celoj zemlji je od jula do decembra 2004. sakupljeno više od 200 000 komada oružja. Oružje koje je sakupljeno u državi Sao Paulo bilo je zdrobljeno, presovano, istopljeno, a zatim pretvoreno u opremu koja je postavljena u jedan gradski park. U tom parku se sada nalazi jedna klackalica, ljuljaške i tobogan — sve od recikliranog materijala. Ministar pravde Marsio Tomaz Bastos je izjavio: „Jedan od najvažnijih ciljeva ove kampanje razoružavanja jeste stvaranje miroljubivog društva.“

Manje opatica

„U Argentini je sve manje žena koje žele da budu opatice“, izvestile su 2004. novine Clarín iz Buenos Ajresa. U njima je rečeno i sledeće: „U protekle četiri godine, broj opatica je opao za 5,5 posto — 2000. godine ih je bilo 9 113, a sada ih ima 8 612. Ta razlika je još veća (skoro 36 posto) u poređenju sa 1960-om, kada je bilo 13 423 opatice.“ Među uzrocima sve manjeg broja opatica spomenuti su „odbojnost prema religioznim zvanjima“ i „strah od doživotne obaveze“ prema crkvi. Tokom istog perioda opao je i broj sveštenika. „Mnogi veruju da će se situacija u narednim godinama još više pogoršati i slažu se da je ova pojava primetna u celom svetu“, rečeno je u pomenutim novinama.

Krstarenja kao deo brige o starijima

Troškovi nege starijih toliko su porasli da su neki došli na ideju da bi stari mogli da žive na brodu, što bi po njima bila odlična alternativa za boravak u staračkom domu. Prema jednom izveštaju iz časopisa Američkog gerijatrijskog udruženja, „turistički brodovi se u pogledu udobnosti, mesečne cene i mnogih drugih pogodnosti mogu uporediti sa staračkim domovima“. U stvari, mnogi brodovi nude usluge koje se ne mogu dobiti u svim domovima za stare. Na primer, lekar im je na raspolaganju 24 sata dnevno, obezbeđena im je pratnja osoblja na sve obroke, kao i održavanje sobe i pranje veša. Osim toga, tu je i uzbuđenje koje donosi putovanje i mogućnost da se steknu nova poznanstva. U pomenutom časopisu se kaže i da bi „više ljudi radije ’išlo da poseti baku‘ ako bi ona živela na brodu koji krstari“.

Panični poremećaj

„Panični poremećaj može prouzrokovati napade u bilo koje vreme, čak probuditi osobu usred noći. Tada se mogu javiti simptomi kao što su bol u grudima, ubrzano disanje, veliki strah, gušenje, znojenje i nagon za bekstvom“, izveštavaju novine Vancouver Sun. Nedavni izveštaj koji je sačinjen na osnovu razgovora sa 36 894 osobe pokazuje da ovaj poremećaj pogađa 3,7 posto Kanađana starijih od 15 godina, to jest oko milion ljudi. Napadima panike podložnije su žene (4,6 posto) nego muškarci (2,8 posto). Oni koji pate od ovog poremećaja „skoro dvaput češće traže utehu u alkoholu i skoro triput češće koriste duvan nego osobe koje nemaju taj poremećaj“, navodi se u pomenutim novinama. Pozitivno je to što skoro 70 posto obolelih traži profesionalnu medicinsku pomoć. U izveštaju se navodi da Dr Žak Bredvejn, šef katedre na odseku za psihijatriju Univerziteta u Otavi, smatra da osim genetskih i bioloških činilaca, na pojavu napada panike „mogu uticati i neki stresni događaji“.

Najveći skandal vezan za hranu

Prema Organizaciji UN za ishranu i poljoprivredu (FAO), svake godine oko pet miliona dece umre od gladi, prenose italijanske novine Corriere della Sera. U jednom izveštaju ove organizacije navodi se da 852 miliona ljudi u svetu nema dovoljno hrane. Od toga je 815 miliona u nerazvijenim zemljama, 28 miliona u zemljama u razvoju i 9 miliona u razvijenim zemljama. U izveštaju se citira deklaracija koju su potpisali predstavnici 110 zemalja, na Samitu svetskih vođa posvećenom problemu gladi koji je održan 2004. u sedištu UN u Njujorku. U deklaraciji je između ostalog rečeno: „Najveći skandal nije to što glad postoji, već to što ne uspevamo da je iskorenimo čak ni onda kada imamo sredstva za to.“