Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Sve lošiji maniri

„Maniri i ponašanje Japanaca se pogoršavaju.“ Ovako je glasio odgovor nekih 90 posto od oko 2 000 nedavno anketiranih u novinama The Yomiuri Shimbun. Šta im je smetalo? Oko 68 posto ih je reklo „bacanje opušaka, žvakaćih guma i limenki“. Više od pola ih je navelo nevaspitanu decu. Drugi su naveli korišćenje mobilnih telefona na javnim mestima, ostavljanje izmeta kućnih ljubimaca i nepravilno parkiranje kola i bicikala. Mladi su bili najviše kritikovani. „Među ispitanicima od 20 do 40 godina, 66 posto je izrazilo zabrinutost zbog lošeg vladanja učenika u srednjim školama.“

Lažni aligatori

Kormorani, ptice koje izgleda pojedu oko kilogram ribe dnevno, „često predstavljaju pravu nevolju pecarošima“, iznosi kanadski Calgary Herald. Te novine navode da u Severnoj Americi seljaci i upravnici ribnjaka koriste jedno novo sredstvo za teranje kormorana i drugih ptica koje se hrane ribom — plastične aligatore. Četiri metra dugi aligatori „imaju dve velike sjajne svetiljke kao oči, koje podsećaju na oprezne aligatore u divljini“, objašnjava Herald. Jedan biolog je otkrio da je taj plastični aligator koji je plutao po vodi vršio svoju ulogu oko mesec dana. Posle toga ptice su počele da shvataju o čemu je reč i jedna plava čaplja je zapravo „viđena kako stoji na jednom takvom aligatoru“. Ali kada je aligator prebačen na drugo mesto, ponovo je plašio i terao ptice koje se hrane ribom.

Maltretiranje na poslu

U Španiji je glavni razlog za odsustvovanje s posla „psihološko uznemiravanje“, izveštava časopis El PPaís Semanal. Više od dva miliona Španaca doživljava dugotrajno maltretiranje na radnom mestu. Prema psihologu Injakiju Pinjuelu, žrtve su često dobri radnici koji izazivaju ljubomoru kod drugih. Radnici mogu da žigošu neku osobu tako što joj ne daju radne zadatke, ignorišu je u toku razgovara, pretvaraju se da je ne vide, stalno je kritikuju ili šire lažne glasine kako bi poljuljali njeno samopoštovanje. „Procenjuje se da je svako peto samoubistvo u Evropi povezano s ovim fenomenom“, kaže se u ovom izveštaju. Šta se može uraditi? Gore navedeni časopis predlaže: „Nemojte ćutati o tome. Tražite očevice. Prijavite to zvaničnicima preduzeća za koje radite. Nemojte kriviti sebe. U krajnjem slučaju, promenite odeljenje [ili] posao.“

Mentalni problemi kod dece

„Svako peto dete u svetu ima neki mentalni problem ili problem u ponašanju koji bi mogao upropastiti njegov kasniji život“, kaže londonski The Independent. U jednom zajedničkom izveštaju Svetske zdravstvene organizacije i Fonda Ujedinjenih nacija za pomoć deci upozorava se da stopa depresija, samoubistava i samopovređivanja među mladim ljudima „alarmantno“ raste. Najgore pogođeni su oni koji žive na ratnim područjima i u zemljama koje prolaze kroz ubrzane društvene i ekonomske promene. Jedan izveštaj iz novina The Independent naveo je da su depresivna deca „sklonija drugim bolestima i opasnim navikama koje mogu skratiti njihov život“. U tom izveštaju stoji i da je „oko 70 posto slučajeva prevremene smrti kod odraslih osoba povezano s navikama kao što su pušenje, opijanje i korišćenje droge čemu se osoba odavala u vreme adolescencije“.

Morski autoputevi

„To je najveći okeanski bulevar“, izveštava londonski The Sunday Times. „U vodama Tihog okeana nalazi se morski autoput koji se proteže od sunčanih plaža u Kaliforniji preko Havaja do stenovitih plaža u Japanu.“ Džef Polovina, jedan hidrobiolog s Havaja nedavno je otkrio i ucrtao taj put tako što je obeležio kitove, kornjače, tune, delfine i ajkule. Taj put je bogat planktonima koji služe kao hrana rakovima, meduzama i lignjama. One, s druge strane, pružaju obilje hrane za životinje koje daleko putuju. Kareta kornjače, opisane u ovim novinama kao „strastveni međunarodni putnici iz sveta reptila“, polažu jaja u Japanu, odrastaju na obalama Kalifornije i saobraćaju između ta dva odredišta. Tokom zime, taj autoput zaokreće oko 1 000 kilometara na jug, i vodi od Kalifornije do Južnog kineskog mora.

Ostati u formi

„Fizička aktivnost pomaže u kontrolisanju težine, štiti od oboljenja kao što su dijabetes i osteoporoza, poboljšava raspoloženje i doprinosi boljem snu tokom noći“, ukazuje Tufts University Health and Nutrition Letter. Međutim, pored svega toga, „stepen vaše fizičke forme u velikoj meri je pokazatelj koliko ćete dugo živeti“. U jednoj 13-godišnjoj studiji sprovedenoj na preko 6 000 sredovečnih muškaraca, istraživači sa Univerziteta Stanford i Ministarstva zdravlja ratnih veterana otkrili su da to koliko vežbi osoba može da uradi a da ne bude iscrpljena jeste snažan pokazatelj koliko će živeti. Iako druga istraživanja pokazuju da genetika igra ulogu u izdržljivosti, čak i svakodnevno vežbanje „slabog intenziteta“ — kao što je brzo hodanje — pomaže da ostanete u dobroj fizičkoj formi.

Reklamiranje alkohola među omladincima

„Skoro svaki 10. omladinac u Australiji je alkoholičar“, izveštava australijski Sunday Telegraph. Profesor Jan Vebster, predsednik Saveta za borbu protiv alkoholizma i drugih zavisnosti u Australiji, kaže da među mladima vlada mišljenje da je „opijanje do besvesti“ dobar provod preko vikenda. The Sydney Morning Herald izveštava da su neki stručnjaci zabrinuti zbog „napredne svetske industrije“ reklamiranja alkohola omladincima. Istraživači su otkrili da je većina prodavaca alkoholnih pića imala veb-sajtove koji su ciljali na omladince. „Oni su reklamirali ulaznice za žive svirke, zatim revije novih filmova i naravno informacije o svojoj ponudi pića.“ Prema tom izveštaju, Svetska zdravstvena organizacija je zabrinuta jer takvo promovisanje „doprinosi tome da korišćenje alkohola postane sastavni deo života omladinaca“.

Povlačenje u sebe

U Japanu se izgleda pojavio jedan novi fenomen koji uglavnom pogađa tinejdžere i mlade ljude. Nazvan je hikikomori (akutno povlačenje u sebe) i došao je u središte pažnje tokom istraga u vezi sa zločinima koje su počinili mladi koji su se povukli u sebe. „Na osnovu istraživanja načina života onih koji su počinili ove zločine videlo se da njihov ’hermetički zatvoren‘ način života — to jest mesecima izolovan život u sobi gde im je jedino društvo kompjuter ili video-igrice — uopšte nije bio izuzetak“, izveštava medicinski časopis The Lancet. Drugi dokazi pokazuju da se hikikomori češće manifestuje letargijom nego nasiljem. Međutim, „opšte je mišljenje da je ova bolest posledica obilja, tehnologije i udobnosti savremenog života u Japanu“, navodi The Lancet. „Mnogi hikikomori provode puno sati na Internetu ili igrajući video-igrice, uzimajući hranu i piće koje im stiže na kućnu dostavu.“ Neki procenjuju da u Japanu ima milion takve dece.