Vrati se na sadržaj

Vrati se na sadržaj

Pogled u svet

Pogled u svet

Pogled u svet

Pariz bez grafita?

„Operativna grupa je impresivna“, kažu francuske novine Le Figaro. Ima „17 opremljenih kombija, 7 minibuseva specijalizovanih za borbu protiv grafita, desetak mopeda i oko 130 radnika kojima pomaže 16 izviđača čiji je posao da pronađu grafite“. Zadatak nove pariške antigrafitne brigade je da u roku od godinu dana ukloni 90 posto grafita s pariških zidova i rolo-vrata — za koje se procenjuje „da na opštinskim i javnim zgradama pokrivaju 200 000 kvadratnih metara, a na privatnim zidovima 240 000 kvadratnih metara“. Ukoliko se cilj grada ostvari, sve to osim 24 000 kvadratnih metara grafita na privatnim zgradama nestaće do februara 2001, a „svaki novi grafit ima da nestane u roku od 12 dana od kada se otkrije“. Kad se sve sabere, očekuje se da će operacija čišćenja koštati 480 miliona francuskih franaka (72 miliona dolara).

Gojaznih koliko i gladnih

„Broj gojaznih ljudi u svetu sada parira broju gladnih, neishranjenih ljudi“, zapaža The New York Times, komentarišući o jednoj studiji Instituta za posmatranje sveta. Oko 1,2 milijarde su neishranjeni i gladni, a isto toliko pa i više jede prekomerno. Širom sveta neishranjeno je više ljudi nego ikada pre, a broj onih koji se ne hrane dovoljno i onih koji prekomerno jedu raste u svim društvima. „Stvorili smo način života u kojem je nivo fizičkih aktivnosti toliko smanjen da količina kalorija koju unosimo daleko nadmašuje količinu koju trošimo, i taj višak se pretvara u salo“, kaže Lester R. Braun, predsednik Instituta za posmatranje sveta, kada govori o rastućem broju gojaznih. „Prošle godine je [u Sjedinjenim Državama] obavljeno 400 000 liposukcija. To pokazuje koliko su stvari izmakle kontroli.“

Većinu kućnih ljubimaca imaju Amerikanci

Od 500 miliona kućnih ljubimaca u svetu, oko 40 posto ih je u Sjedinjenim Državama. „Skoro 60 posto domaćinstava u zemlji ima bar jednog ljubimca od 70 miliona mačaka, 56 miliona pasa, 40 miliona ptica, 100 miliona riba, 13 miliona hrčaka i drugih malih sisara i 8 miliona reptila“, izveštava National Geographic. Britanija je druga po broju kućnih ljubimaca — uglavnom mačaka i pasa. „Ali u Francuskoj dominiraju ribe kojih ima oko 21 milion, što je više od mačaka i pasa zajedno“, kaže časopis.

Vrhovni sud Japana presudio u korist Svedoka

Vrhovni sud Japana presudio je da su „hirurzi narušili ženino pravo na samoopredeljenje kada su joj tokom operacije dali transfuziju krvi, kršeći pri tom svoje obećanje da to neće učiniti čak i ako bi to značilo da će ona umreti“, kažu novine Daily Yomiuri. „To je bilo prvi put da je Vrhovni sud presudio da je pravo pacijenta da donosi odluke koje se tiču njegovog lečenja zapravo ljudsko pravo.“ Misai Takedi, jednoj Jehovinoj svedokinji, 1992. data je transfuzija dok je još uvek bila pod sedativima posle uklanjanja malignog tumora jetre. Četvorica sudija Vrhovnog suda jednoglasno su zaključila da su doktori pogrešili zato što su propustili da objasne da će joj možda dati transfuziju ukoliko u toku operacije budu smatrali da je potrebna, i da su je tako lišili njenog prava da odluči da li će prihvatiti operaciju ili neće. U presudi od 29. februara 2000. stajalo je: „Kada pacijent odbije da se podvrgne transfuziji zbog svojih religioznih uverenja, takva želja mora da se poštuje.“ Rođaci su posle Misaine smrti 1997. nastavili parnicu. (Radi detalja, molimo vas vidite Kulu stražaru od 15. decembra 1998, strane 26-9.)

Očuvanje vrsta na Zemlji

„Očuvanje od izumiranja velikog broja vrsta na svetu nije pretežak zadatak“, kažu njujorške novine Daily News. „Naučnici koji su napravili popis netaknutih područja koja nestaju sa Zemlje došli su do zapanjujućeg zaključka: više od jedne trećine biljnih i životinjskih vrsta na planeti živi na samo 1,4% njene kopnene površine.“ Istraživači predlažu da se više napora usmeri na očuvanje 25 područja koja su bogata vrstama, kao što su Brazil, Madagaskar, Borneo, Sumatra, tropski Andi i Karibi. Većina njih su tropske kišne šume. „Kada bismo na ova žarišta godišnje usmerili nekoliko stotina miliona dolara, mogli bismo puno uraditi na tome da zasiguramo opstanak širokog spektra raznolikosti života na Zemlji“, rekao je Rasel Mitermajer, predsednik organizacije Conservation International. Iako je oko 38 posto ovih područja već zaštićeno zakonom, to je uglavnom samo na papiru, pošto se nastavlja s rudarstvom, ispašom i krčenjem.

Nestašica sveštenstva se širi

„Manjak sveštenstva“ u Sjedinjenim Državama proširio se iz seoskih područja na velike gradove, kaže The New York Times. Navodeći primer jedne 110 godina stare sinagoge koja više od tri godine bezuspešno pokušava da privuče nekog rabina, članak kaže: „Loše stanje sinagoga nije neuobičajeno. Nije samo sinagogama sve teže da unajme sveštenstvo, isto je i s rimokatoličkim i protestantskim crkvama.“ Broj parohijskih sveštenika je od 1992. do 1997. opao za 12 posto. Portparol Episkopalne crkve za njihovu situaciju kaže da je jako ozbiljna, jer od 15 000 članova sveštenstva manje od 300 njih je rođeno posle 1964. Više od 22 posto skupština reformističkog judaizma nema stalnog rabina. Pre samo pet godina, rabina je bilo više nego sinagoga. Neki sveštenici za nestašicu krive „jaku ekonomiju“ u kojoj su ljudi „privučeni unosnijim poslovima“. Drugi kažu da je to zbog „opadanja popularnosti“ sveštenstva. Rabin Šeldon Zimerman, predsednik Koledža hebrejskog jedinstva, upozorava: „Ukoliko na neki način ne povećamo broj onih koji za svoje zanimanje biraju religiju, to će na kraju biti katastrofa za organizovane religije.“

Potreban je oprez prilikom pranja zuba

„Moguće je da previše perete zube“, kaže jedan izveštaj u časopisu The Wall Street Journal. „Problem se obično naziva ’struganje četkicom za zube‘ i može dovesti do osetljivih zuba, povlačenja desni i do istrošenosti oko korena zuba.“ Procenjuje se da je 10 do 20 posto stanovništva Sjedinjenih Država „oštetilo svoje zube ili desni, što je posledica preteranog pranja“. U najvećoj opasnosti su oni koji marljivo peru zube i koji koriste tvrđe četkice. „U želji da budu temeljni, oni u stvari naprave više štete nego koristi“, kaže zubar Milan Segol. Neki ljudi imaju genetski potencijal za ovaj problem zbog toga što su rođeni s manje kostiju oko zuba. Tome su podložni i ljudi koji su protezama ispravljali ili pomerali zube i oni koji škrguću zubima ili ih stiskaju. Da biste sprečili oštećenja, stručnjaci predlažu sledeće: koristite mekane četkice za zube. Prvo perite zadnje zube, jer su čak i mekane četkice u početku nešto tvrđe, a i pasta za zube je tada više poput šmirgle. Četkicu držite nežno sa svega par prstiju umesto celom šakom. Četkicu postavite pod uglom od 45 stepeni u odnosu na liniju desni i pravite nežne, eliptične pokrete umesto da testerišete napred, nazad.

Krivi toranj u Pizi ispravljen

Rad na ispravljanju krivog tornja u Pizi je već posle prva tri meseca ove godine doneo poboljšanje od 5 centimetara, zapaža se u jednom izveštaju Asošiejted presa. Inženjeri veruju da će do juna 2001. biti dovoljno stabilan da bi se ponovo otvorio za javnost. Turisti su se poslednji put popeli na ovaj 12 vekova stari toranj pre više od 10 godina, kada se procenilo da je njegov nagib opasan i tada se počelo s naporima da se ispravi. Rad je sada u finalnoj fazi i predviđa se da će toranj po njegovom završetku biti nagnut za 50 centimetara manje. Pre nego što se ponovo otvori, biće uklonjeno 800 tona olovnih protivtegova koji su stavljeni na temelj tokom procesa ispravljanja i deset čeličnih prstenova koji su stavljeni oko njega radi ojačanja.

Još jedna korist od dojenja

„Pored toga što vašem novorođenčetu pruža zaštitna antitela protiv dijareje, infekcija uha i alergija, majčino mleko može sprečiti i rak“, kaže časopis Parents. Jedna studija Onkološkog centra Univerziteta Minesota utvrdila je da su kod dojenih beba manje šanse da se razvije leukemija — najčešći oblik raka kod dece — nego kod beba koje su hranjene na flašicu. Kod onih koje su dojene samo mesec dana pokazalo se da je rizik manji za 21 posto, dok je kod onih koje su dojene šest ili više meseci rizik manji za 30 posto.