Bai na kontenido

Bai na kontenido

Mi Deboshon na Dios A Ser Rekompensá

Mi Deboshon na Dios A Ser Rekompensá

Historia di Bida

Mi Deboshon na Dios A Ser Rekompensá

SEGUN E RELATO DI WILLIAM AIHINORIA

Tabata meianochi i Tata su keñamentu di kustumber a lantá mi for di soño. E tabata trose riba flur ku su stoma tené. Ami, Mama, i mi ruman muhé mas grandi a sak abou serka dje. Ora e doló a manera baha un tiki el a sinta règt, keña i bisa: “Ta Testigunan di Yehova so tin pas riba e mundu aki.” E remarke ei tabata straño, pero el a hasi hopi impreshon riba mi pasobra nunka promé mi no a yega di tende di Testigunan di Yehova. Mi tabatin masha gana di sa ta kiko Tata tabata kier men.

E INSIDENTE ei a tuma lugá na 1953 tempu ku mi tabatin seis aña di edat. Mi tabata parti di un famia poligamo na Ewossa, un pueblo ku ta biba di agrikultura n’e parti wèst meimei di Nigeria. Mi tabata e di dos yu pero e promé yu hòmber den un famia ku, despues di tempu a krese i a konsistí di Tata su 3 kasánan i 13 yu. Nos tabata biba huntu den mi tawela su kas di kuater kamber trahá di pal’i maishi i lodo. Tambe e famia a konsistí di Wela i Tata su tres ruman hòmbernan i tambe nan famianan.

Na prinsipio mi tabatin un bida miserabel. Loke foral a kontribuí na esaki tabata Tata su malesa. E tabatin un doló di stoma króniko i esaki a dura te ora ku el a muri hopi aña despues. Su malesa deskonosí no a reakshoná riba ningun tratamentu ku un famia afrikano di kunuku por a afòrt: ni remedi di yerba ni esnan tradishonal. Nos a pasa vários anochi ta yora huntu ku Tata ora e tabata trose di doló riba suela te ora ku gai kanta mainta anunsiando e siguiente dia. En buska di kura pa su malesa, hopi bes Tata a biaha ku Mama i nan a laga ami ku mi rumannan serka Wela.

Nos famia a mantené kabes riba awa dor di kultivá yams, yuka i nechi di kola pa bende. Tambe nos tabata saka rùber for di palu pa yuda nos entrada skars. Nos kuminda prinsipal tabata yams. Nos tabata kome yams mainta, yams machiká mèrdia i anochi atrobe, yams. De bes en kuando nos tabatin un tiki variashon ora nos kome banana hasá.

Adorashon di antepasado a forma un parti importante di nos bida. E famia tabata ofresé kuminda na antepasado dor di pone e kuminda dilanti palu ku kokolishi mara rònt di dje. Tambe Tata tabata adorá un imágen pa kore ku mal spiritu i hasidó di bruha.

Ora mi tabatin sinku aña nos a muda temporalmente for di nos pueblo bai un kunuku ku tabata situá un 11 kilometer mas leu. Einan Tata a haña e malesa di bichi di guinea, loke a hasi su malesa di stoma pió. Durante dia e no por a traha i anochi su doló di stoma tabata torment’é. Mi a haña un tipo di tífùs ku un insekto manera praga ta kousa. Esei a pone ku nos famia tabata biba di loke nos tabata haña serka e otro miembronan di nos famia grandi. Pa nos no muri den pobresa ekstremo, nos a bai nos pueblo Ewossa bèk. Tata tabata kier pa ami, su promé yu hòmber, haña un trabou mihó ku esun di un kunukero ku apénas ta logra mantené kabes riba awa. El a pensa ku un bon edukashon lo yuda halsa e nivel di bida dje famia i pèrmití mi kria mi rumannan.

Kontakto ku Diferente Religion

Ora mi a regresá nos pueblo mi por a kuminsá bai skol. Esaki a pone mi den kontakto ku religionnan di kristiandat. Durante añanan ’50 di siglo 20 e sistema di edukashon oksidental tabata un refleho di e religion di outoridatnan kolonial. E echo ku mi a bai un skol básiko katóliko a nifiká ku mi mester bira katóliko.

Na 1966, e aña ku mi a hasi 19 aña, nan a aseptá mi na e Skol Sekundario pa Peregrino Boutista den e stat di Ewohinmi, situá un 8 kilometer for di Ewossa. Einan mi edukashon religioso a kambia. Dor ku mi tabata bai un skol protestant awor, pastornan katóliko no a pèrmití mi risibí durante e misa di djadumingu.

Ta durante e tempu ku mi tabata bai e skol boutista mi a haña mi pa promé bes den kontakto ku Beibel. Maske mi a sigui bai misa katóliko, mi a sigui lesa Beibel riba mi mes tur djadumingu despues di e sakrifisio di misa katóliko. Hesukristu su siñansanan a fasiná mi, i nan a lanta den mi e deseo pa hiba un bida ku un propósito, un bida deboto na Dios. Mas mi a lesa Beibel, mas disgustá mi a keda ku e hipokresia di algun lider religioso i ku e bida inmoral ku hopi laiko tabata hiba. Loke mi a mira entre e personanan aki ku ta bisa ku nan ta kristian ta hopi diferente for di loke Hesus i su disipelnan a hasi i siña hende.

Tabatin sierto insidentenan en partikular ku a shòk mi. Na un okashon ora mi a bai e tienda ku ta bende artíkulonan religioso pa kumpra un rosario, mi a mira un amuleto djudju ku hendenan di Wèst Áfrika ta usa, kologá n’e kozein di porta di e tienda. Na un otro okashon e direktor dje skol boutista a purba abusá di mi seksualmente. Despues mi a haña sa ku e ta homoseksual i ku el a abusá di otronan. Mi a pensa riba e kosnan aki i a puntra mi mes: ‘Akaso Dios ta aprobá religionnan ku no ta pidi kuenta di nan miembronan ni di nan lidernan ku ta kometé pikánan serio?’

Un Kambio di Religion

Sin embargo, mi a gusta mashá loke mi a lesa den Beibel i mi a disidí di sigui les’é. E tempu ei mi a kuminsá pensa bèk riba Tata su remarke di un 15 aña promé: “Ta Testigunan di Yehova so tin pas riba e mundu aki.” Pero mi tabatin mi dudanan pasobra na mi skol nan tabata tenta e muchanan Testigu i tin bes nan tabata haña straf pasobra nan no a partisipá den nos seremonianan religioso di mainta. I algun di nan kreensianan a parse mi straño. Por ehèmpel tabata difísil pa mi kere ku ta 144.000 hende so ta bai shelu. (Revelashon 14:3) Dor ku mi tabatin deseo di bai shelu, mi a puntra mi mes si e kantidat di 144.000 tabata kompletá kaba promé ku mi a nase.

Tabata bisto sí ku e kondukta i aktitut di e Testigunan tabata diferente. Nan no tabata enbolbí den e aktividatnan inmoral i violento di e otro hóbennan na skol. Mi a ripará ku nan tabata realmente separá di mundu, manera mi a lesa den Beibel ku mester ta e kaso ku hende ku ta praktiká e religion berdadero.—Huan 17:14-16; Santiago 1:27.

Mi a disidí di investigá mas aleu. Na sèptèmber 1969 mi a haña e buki E berdad cu ta hiba na bida eterna. E siguiente luna, un pionero, manera nan ta yama un predikadó di tempu kompleto di Testigunan di Yehova, a kuminsá studia Beibel ku mi. Animá dor di mi promé studio, mi a kuminsá lesa e buki Berdad riba un djasabra anochi i a kab’é e siguiente atardi. Mesora mi a kuminsá konta mi kompañeronan di skol e kosnan maravioso ku mi a lesa. E studiante- i maestronan a pensa ku mi fe nobo a hasi mi loko. Pero mi tabata sa ku no ta loko mi a bira.—Echonan 26:24.

Hende a bai konta mi mayornan ku mi tabata prediká un religion nobo. Nan a manda yama mi mesora pa nan por a saka afó kiko ta mi problema. Mi no por a tuma konseho serka ningun hende pasobra nèt tur e Testigunan a bai nan kongreso di distrito na e stat Ilesha. Ora mi a yega kas, mi mama i otro famianan a bombardiá mi ku pregunta i krítika. Mi a hasi mi bèst pa defendé loke mi tabata siña for di Beibel.—1 Pedro 3:15.

Despues ku mi tio no a logra konvensé mi ku Testigunan ta maestronan falsu, el a purba un otro táktika. El a supliká mi: “Kòrda ku bo a bai skol pa bo siña algu. Si bo bandoná bo estudio i bai prediká, nunka lo bo kompletá bo edukashon. P’esei, dikon bo no ta kaba bo skol promé ku bo djòin e religion nobo aki?” E tempu ei, e argumento ei a parse mi rasonabel, pues mi a stòp di studia ku e Testigunan.

Na desèmber 1970, asina ku mi a kaba skol, mi a bai stret Salon di Reino i desde e dia ei mi a sigui bai e reunionnan di Testigunan di Yehova. Dia 30 di ougùstùs 1971 mi a batisá komo símbolo di mi dedikashon na Dios. Esaki a molestiá no mi mayornan so, sino henter e komunidat. Nan a laga sa ku mi a desapuntá nan pasobra mi tabata e promé persona di Ewossa i besindario ku a risibí un beka di gobièrnu. I nan tur a spera hopi di mi. Nan a ferwagt ku lo mi a usa mi edukashon pa drecha mi komunidat.

E Konsekuensianan di Mi Kambio

Mi famia i e hòmbernan di edat di e komunidat a manda un delegashon pa purba konvensé mi pa renunsiá mi fe. Nan esfuersonan tabata mesklá ku maldishon. Nan a bisa: “Si bo no bandoná e religion ei, bo futuro lo ta fatal. Lo bo no haña trabou. Lo bo no traha bo propio kas. Lo bo no por kasa ni kria un famia.”

Kontrali na e kosnan desastroso ku nan a pronostiká, dies luna despues ku mi a kaba skol mi a haña trabou komo maestro di skol. Na òktober 1972, mi a kasa ku mi esposa stimá Veronica. Despues, gobièrnu a manda mi un kurso i a enkargá mi komo e persona di kontakto pa organisá kunukeronan den koperativa i yuda nan tene i kontrolá buki. Mi a kumpra mi promé outo i a kuminsá traha nos kas. Dia 5 di novèmber 1973, nos promé yu muhé, Victory, a nase, i durante e añanan ku a sigui nos a haña Lydia, Wilfred i Joan. Na 1986 nos último yu Micah a nase. Nan tur tabata dushi mucha, un herensia for di Yehova.—Salmo 127:3.

Ora mi mira bèk, mi por bisa ku tur e mal deseonan dje komunidat a bira bendishon. P’esei mi a yama mi promé yu muhé Victory (Viktoria). Resientemente e komunidat a skirbi mi i nan a bisa: “Por fabor, nos kier pa bo bini kas i yuda den desaroyo di nos komunidat, pasobra bo tin Dios su bendishon.”

Kriando Yu den e Kaminda di Dios

Ami ku mi kasá tabata sa ku nos no por a kumpli ku e responsabilidat ku Dios a duna nos di kria yu i na mes momentu sigui tras di rikesa material. P’esei, nos a siña keda kontentu ku un bida simpel. Nos ta preferá e estilo di bida aki i no enfrentá e posibel konsekuensianan ku un otro estilo lo trese kuné.

Den e parti di mundu aki ku nos ta biba ta normal pa kompartí kas ku otro famianan dor di usa e mesun baño, kushina, etcetera. Nos ta kontentu ku na tur e statnan ku nan a manda mi komo trahadó di gobièrnu nos por a hür lugánan ku nos no tabatin nodi kompartí ku otro hende. Ta bèrdat ku e sitionan aki tabata mas karu, pero dor di esei nos a limitá e chèns ku nos yunan por a haña nan ku influensianan insaludabel. Mi ta gradisí Yehova ku atraves di añanan nos por a lanta nos yunan den un ambiente spiritualmente sano.

Ademas, mi kasá a keda kas p’e ta huntu ku e muchanan i perkurá pa nan. Despues ku mi sali trabou, nos ta purba hasi kosnan huntu komo famia. Huntu komo famia nos ta studia, prepará p’e reunionnan di kongregashon i asistí na nan, sali den e ministerio kristian i tambe partisipá na aktividatnan sosial.

Nos a purba sigui e konseho di Deuteronomio 6:6 i 7 ku ta urgi mayornan pa siña nan yunan no solamente na kas sino na tur oportunidat ku presentá. Esaki a pone ku e muchanan a buska amistat den e sírkulo di amigunan Testigu, i no pafó di esaki. Dor ku ami ku Veronica no ta pasa demasiado tempu den kompania di hende ku no tin mes kreensia ku nos, nos ehèmpel a siña nos yunan kon pa skohe nan amistatnan.—Proverbionan 13:20; 1 Korintionan 15:33.

Klaro ku no ta nos guia i siñansa so tabatin un influensia positivo riba bida di nos yunan. Semper nos kas tabata i ainda ta habrí pa kristiannan seloso kendenan, den nan mayoria, ta ministernan biahero di Testigunan di Yehova. Durante e tempu ku e kristiannan maduro aki a pasa huntu ku nos famia, nos yunan a haña oportunidat pa opservá i siña for di nan bida di sakrifisio propio. Esaki a duna mas forsa na nos siñansa, i e muchanan a konvensé nan mes di e bèrdat.

Deboshon na Dios Ta Ser Rekompensá

Awe ami ku mi kasá, huntu ku kuater di nos yunan ta den e ministerio di tempu kompleto. Mi a kuminsá traha pionero pa promé bes na 1973. Atraves di e añanan mi mester a interumpí mi ministerio di tempu kompleto pa motibu di sirkunstansianan ekonómiko. Tambe na algun okashon mi tabatin e privilegio di sirbi komo instruktor n’e Skol di Ministerio di Reino ku ta entrená superintendentenan kristian di Testigunan di Yehova. Aktualmente mi tin e privilegio di sirbi den un Komité di Kontakto ku Hospital i komo superintendente di suidat di Uhonmora.

Mi promé dos yu muhénan, Victory i Lydia, ta felismente kasá ku dos ekselente ansiano kristian. Huntu ku nan kasá nan ta sirbi komo miembro dje ofisina di sukursal di Testigunan di Yehova na Igieduma, Nigeria. Nos yu hòmber mayó ta sirbi komo sirbidó ministerial i esun mas chikitu, Micah, ta traha e trabou di pionero ouksiliar de bes en kuando. Na 1997 Joan a kaba su skol sekundario i a kuminsá traha den e sirbishi di pionero regular.

Un di e eksperensianan di mas rekompensador den mi bida ta e echo ku mi por a yuda hende sirbi Yehova Dios. Algun di e hendenan aki ta miembronan di mi famia grandi. Mi tata a hasi esfuerso pa sirbi Yehova pero e echo ku e tabatin diferente kasá na mesun tempu a strob’é di sigui. Desde mi hubentut mi tabata stima hende. Ora mi mira hende sufri, mi ta sinti komo si fuera mi problemanan ta ménos importante. Mi ta suponé ku nan ta mira ku mi tin deseo sinsero pa yuda nan, i esaki ta pone ku ta bira mas fásil pa nan papia ku mi.

Un di e personanan ku mi a yuda konosé Dios su propósito ta un yònkuman ku ta drumí na kama. E tabata traha pa un kompania di elektrisidat, i koriente a dal e na trabou i el a bira lam di su pechu bini abou. El a aseptá un studio di Beibel i pokopoko a reakshoná faborabel riba loke el a siña. Ora el a batisá dia 14 di òktober 1995 den un riu banda di nos kas, tabata e promé bes den 15 aña ku el a baha for di su kama. El a bisa ku esaki tabata e dia mas felis di su bida. Awor e ta un sirbidó ministerial den e kongregashon.

Mi tin ku bisa ku no ta duel mi ku un 30 aña pasá mi a skohe pa sirbi Yehova huntu ku su pueblo uní i dediká. Den nan mi a mira berdadero amor na akshon. Asta si Yehova no tabatin e speransa di bida eterno komo un rekompensa pa su sirbidónan fiel, tòg lo mi a deseá di hiba un bida deboto na Dios. (1 Timoteo 6:6; Hebreonan 11:6) Deboshon na Dios a dirigí e kurso di mi bida i a dun’é stabilidat. Tambe el a trese goso, satisfakshon i felisidat pa mi i pa mi famia.

[Plachi na página 25]

Huntu ku mi kasá i yunan na 1990

[Plachi na página 26]

Huntu ku mi kasá i yunan i dos suegro