Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Omolwashike eishonopeko lya simana?

Omolwashike eishonopeko lya simana?

“Eishonopeko olyo owino.” —  OMAYEL. 11:2.

OMAIMBILO: 33, 88

1, 2. Omolwashike omulumentu ngoka a li nale omwiifupipiki kaa li we a hokiwa kuKalunga? (Tala kethano lyopetameko.)

OMUKWANIILWA Saul gwaIsraeli shonale okwa li omulumentu omwiishonopeki nokwa simanekwa. (1 Sam. 9:1, 2, 21; 10:20-24) Ihe konima sho a ningi omukwaniilwa okwa li a kwatwa kuuntsa. Sho omupolofeti gwaKalunga Samuel a li inaa thika natango kuGilgal, Saul okwa kanitha eidhidhimiko. Aafilisti oya li tayi ilongekithile olugodhi na Aaisraeli oya tameke okuthiga po Saul. Oku na okukala a li ta dhiladhila kutya oku na okuninga po sha noku na oku shi ninga nziya. Onkee ano, okwa yamba efikilondjambo kuKalunga, oshinima shoka a li inaa pitikwa oku shi ninga, na Jehova ka li e shi uvitile ombili. —  1 Sam. 13:5-9.

2 Sho Samuel e ya muGilgal, okwa li a pukulula Saul, ihe pehala lyokutaamba ko epukululo ndyoka, Saul okwa li a ningi omaipopilo ta kambadhala okupa yalwe uusama noku li tala ko lya fa kaali na oshilonga. (1 Sam. 13:10-14) Okuza mpoka Saul okwa kala ta ningi iinima oyindji nuuntsa, na Jehova okwa kala inee mu hokwa we e li omukwaniilwa. (1 Sam. 15:22, 23) Petameko onkalamwenyo yaSaul oya li yi li nawa, ihe ehulilo lyayo olya ka kala ewinayi noonkondo. —  1 Sam. 31:1-6.

3. (a) Aantu oyendji ohaya dhiladhila ngiini kombinga yeishonopeko? (b) Omapulo geni ga pumbwa okuyamukulwa?

3 Muuyuni wonena mbuka wu udha ethigathanopo, aantu oyendji otaya dhiladhila kutya, opo yi imonikile mo, oye na okukala ye li pondondo yopombanda. Okuninga ngawo otaku ulike kutya kaye na eishonopeko. Pashiholelwa, omudhani gwoomuvi nomunapolotika gumwe a tseyika nawa okwa ti: “Oshitya eishonopeko itashi longo kungaye nandonando, nondi inekela kutya kashi na esiku shi ka longe kungaye.” Nonando osho shi li ngawo, omolwashike eishonopeko lya simana? Eishonopeko oshike, nokali shi shike? Ongiini tatu vulu okukala tu na eishonopeko nonando otu li moonkalo oondhigu nenge tatu thiminikwa kuyalwe? Moshitopolwa shika otatu ka yamukula omapulo gaali gotango. Epulo etitatu otatu ke li kundathana moshitopolwa sha landula ko.

OMOLWASHIKE EISHONOPEKO LYA SIMANA?

4. Uuntsa oshike?

4 Ombiimbeli otayi yelekanitha eishonopeko neinenepeko. (Lesha Omayeletumbulo 11:2.) David okwa li a katuka pandunge sho a li a pula Jehova e mu ‘gamene kuuntsa.’ (Eps. 19:14, OB-1954) ‘Uuntsa’ oshike? Uuntsa owo okuninga oshinima shoka kuu na epitikilo lyoku shi ninga, tashi vulika to shi ningi molwaashoka kuu na eidhidhimiko nenge molwuuntsa. Omolwuulunde mboka twa thigulula, atuheni ohatu kwatwa kuuntsa omathimbo gamwe. Ngaashi twi ilongo koshiholelwa shomukwaniilwa Saul, ngele otwa kala tu na uukwatya mboka, ethimbo nethimbo otatu ki iyadha muupyakadhi, na Jehova ita ka kala we e tu hokwa. Episalomi 119:21 otali popi kombinga yaJehova tali ti: ‘Ota ganda aainenepeki.’ Omolwashike mbela?

5. Omolwashike uuntsa wu li oshinima sha kwata miiti?

5 Uuntsa oshinima sha kwata miiti okuyelekanitha nomapuko galwe ngoka hatu ningi mokwaashiwo. Shotango, ngele otwa kala tu na uuntsa itatu ka simanekitha Jehova e li Omupangeli gwetu. Oshitiyali, ngele otwa ningi iinima mbyoka kaatu na oku yi ninga, otatu eta oontamanana pokati ketu nayalwe. (Omayel. 13:10) Oshititatu, ngele shoka twa ninga oshe ya puuyelele kutya otwe shi ninga omolwuuntsa, otashi vulika tu ka se ohoni. (Luk. 14:8, 9) Uuntsa ihawu eta iizemo iiwanawa, ihe ngaashi Omanyolo tage shi ulike, oshi li nawa okukala aluhe omwiishonopeki.

EISHONOPEKO OLYA KWATELA MO SHIKE?

6, 7. Eishonopeko olya kwatela mo shike?

6 Eishonopeko olya kwatela mo shike? MOmbiimbeli eishonopeko otali popiwa kutya olyo okukala kaatu na uuntsa. (Fil. 2:3) Omuntu omwiishonopeki oha vulu okutala nawa kutya oshike ta vulu okuninga noshike ta pondola. Oha dhimbulula omapuko ge noha taamba ko omaetopo nomadhiladhilo omape. Eishonopeko ohali nyanyudha Jehova.

7 MOmbiimbeli oshitya eishonopeko otashi gandja edhiladhilo lyokukala twi ishi tse yene notu shi omangambeko getu. Melaka lyopetameko lyomanyolo gOshigreka uutumbulilo mboka otawu ulike unene nkene tu na okukala twa kotokela eihumbato lyetu shi na ko nasha nayalwe.

8. Opo tu kale tu na eishonopeko otwa pumbwa okuyanda eihumbato nomadhiladhilo geni?

8 Uunake tashi vulika tu tameke okudhiladhila nenge okukatuka nuuntsa? Natu taleni kutya omadhiladhilo neihumbato lini tu na okuyanda. Otashi vulika tu kale tu wete twa simana tu vule yalwe, nenge twa tala ko iinakugwanithwa yetu ya simana yi vule yawo. (Rom. 12:16) Otashi vulika tu gandje eitulomo kutse yene momikalo itaadhi opalele. (1 Tim. 2:9, 10) Nenge tashi vulika tu tameke okulombwela yalwe shoka ye na okuninga naashoka kaaye na okuninga. (1 Kor. 4:6) Olundji ngele otwa katuka momukalo ngono, otashi vulika eishonopeko lyetu li shituke uuntsa.

9. Oshike sha li sha ningitha yamwe ya kale ye na uuntsa? Gandja oshiholelwa sha za mOmbiimbeli.

9 Kehe gumwe ota vulu okukwatwa kuuntsa ngele okwe etha a pangelwe kuuhalu wopantu. Olwiho, ondumbo nokwaahapangela ongeyo oya ningitha oyendji ya kale ye na uuntsa. Aantu mboka ya popiwa mOmbiimbeli, ngaashi Absalom, Ussia, Nebukadnezzar oya li yi igandja kiilonga yuuhalu wopantu, na Jehova okwa li e ya lombwele kutya oye na okukala aaishonopeki. —  2 Sam. 15:1-6; 18: 9-17; 2 Ondjal. 26:16-21; Dan. 5:18-21.

10. Omolwashike tu na okuyanda okupangula yalwe omolwoonkatu dhawo? Gandja oshiholelwa shopaMbiimbeli.

10 Opu na omatompelo galwe ngoka tashi vulika ga ningithe omuntu a kwatwe kuuntsa. Pashiholelwa, natu taleni komahokololo gomOmbiimbeli taga landula: Genesis 20:2-7; Mateus 26:31-35. Mbela Abimelek naPetrus sho ya katuka nuuntsa, oya li yi inyengithwa kokahalu kopanyama? Nenge oya katuka owala inaaya dhiladhila nawa? Molwaashono ihatu mono shoka shi li momutima, oshi li pandunge nopahole kaatu thike pehulithodhiladhilo kombinga yoonkatu dhayalwe. —  Lesha Jakob 4:12.

SHOKA HO NINGI MEHANGANO LYAKALUNGA

11. Eishonopeko olya pambathana ngiini nokutseya shoka tatu vulu okuninga mehangano lyaKalunga?

11 Omuntu ngoka e na eishonopeko oha kala e shi kutya oshike ta vulu okuninga mehangano lyaKalunga. Kalunga kelandulathano, okwa pa kehe gumwe oshilonga mehangano lye. Kehe gumwe megongalo oku na oshilonga shi ikalekelwa, ihe atuheni otwa pumbiwa. Omolwesilohenda lye, okwa pa kehe gumwe gwomutse omagano ga yoolokathana, iiniwe, owino nuunkulungu. Otatu vulu oku ga longitha tu mu simanekithe nokukwathela yalwe. (Rom. 12:4-8) Jehova okwe tu simaneka nokwe tu inekela, nomolwaashono e tu pa iinakugwanithwa. —  Lesha 1 Petrus 4:10.

Oshike tatu vulu okwiilonga koshiholelwa shaJesus uuna oshinakugwanithwa shetu sha lunduluka? (Tala okatendo 12-14)

12, 13. Omolwashike kaashi na oku tu kumitha ngele iinakugwanithwa yetu mehangano lyaKalunga tayi lunduluka ethimbo nethimbo?

12 Iinakugwanithwa yetu mehangano lyaKalunga otayi vulu okulunduluka. Natu taleni koshiholelwa shaJesus. Petameko, oye owala a li naJehova. (Omayel. 8:22) Okwa li a kwathele Jehova okushita iishitwa yopambepo, ewangandjo naantu. (Kol. 1:16) Konima yethimbo, okwa pewa oshinakugwanithwa oshipe kombanda yevi. Okwa valwa e li okanona kopantu e ta putudhwa sigo a koko. (Fil. 2:7) Konima sho Jesus a yamba po omwenyo gwe, okwa shu na megulu e li oshishitwa shopambepo, nokwa ningi Omukwaniilwa gwUukwaniilwa waKalunga mo 1914. (Heb. 2:9) Shoka hasho sha li tashi ka kala oshinakugwanithwa she shahugunina. Konima yElelo lyaKristus lyOomvula Eyuvi, Jesus ota ka shunitha Uukwaniilwa kuJehova, opo Jehova ‘a ninge oye awike omupangeli gwaayihe.’ —  1 Kor. 15:28.

13 Sha faathana, natse otatu vulu okukala twa tegelela iinakugwanithwa yetu yi lunduluke ethimbo nethimbo, olundji ohayi lunduluka omolwomatokolo ngoka hatu ningi. Pashiholelwa, mbela owa li inoo hokanwa nenge inoo hokana, ihe ngashingeyi owa hokanwa nenge wa hokana? Mbela ngashingeyi oto tekula aanona? Moomvula opo dha zi ko, mbela owa hwepopaleka onkalamwenyo yoye, opo wu vule okukutha ombinga miilonga yethimbo lyu udha? Omatokolo agehe ngoka ohage endele pamwe nuuthembahenda nosho wo niinakugwanithwa. Omathimbo gamwe iinakugwanithwa yetu ohayi vulu okulunduluka omolwoonkalo. Mbela ngoye omugundjuka nenge omukokele? Owu na uukolele nenge owa nkundipala? Jehova oku shi kutya kehe gumwe gwomutse ota vulu okuninga shi thike peni miilonga ye. Okwa tegelela owala tu mu pe shoka tatu vulu okuninga note ke tu pandula. —  Heb. 6:10.

14. Ongiini eishonopeko tali tu kwathele tu kale twa gwanenwa notu kale twa nyanyukwa monkalo kehe?

14 Jesus okwa li a nyanyukilwa iinakugwanithwa ye ayihe, natse otatu vulu oku yi nyanyukilwa. (Omayel. 8:30, 31) Omuntu ngoka e na eishonopeko iha kala u uvite inaa gwanenwa koshinakugwanithwa she. Iha kala ti ipula nuuthembahenda mboka ta ka mona monakuyiwa nenge naashoka yalwe ya pondola po. Pehala lyaashono oha gandja eitulomo kwaashoka ta ningi noha nyanyukilwa iilonga ye, molwaashoka okwe yi tala ko ya za kuJehova. Okwa simaneka wo iinakugwanithwa yayalwe mbyoka ya pewa kuJehova. Eishonopeko ohali tu kwathele tu simaneke yalwe notu ya yambidhidhe. —  Rom. 12:10.

EISHONOPEKO KA LI SHI SHIKE?

15. Oshike tatu ilongo keishonopeko lyaGideon?

15 Gideon oku li oshiholelwa sha dhenga mbanda sheishonopeko. Sho omuyengeli gwaJehova e mu holokele oshikando shotango, Gideon okwa li u ulike eishonopeko, molwaashono okwa li e wete inaa gwana okulonga oshilonga shoka a lombwelwa komuyengeli. (Aatok. 6:15) Konima sho Gideon a taamba ko oshinakugwanithwa shaJehova, okwa li a shilipaleke kutya oshike e na okuninga nokwa li a landula ewiliko lyaJehova. (Aatok. 6:36-40) Gideon okwa li ependa noku na omukumo. Onkee ano, okwa katuka pandunge. (Aatok. 6:11, 27) Ina taamba ko oshinakugwanithwa she a mone esimano. Pehala lyaashono, okwa gwanitha po iilonga ye ayihe e ta shuna kegumbo. —  Aatok. 8:22, 23, 29.

16, 17. Omuntu omwiishonopeki oha tala kushike uuna ta dhiladhila okuninga ehumokomeho pambepo?

16 Okukala tu na eishonopeko itashi ti kutya katu na okulalakanena iinakugwanithwa nenge katu na okutaamba ko iinakugwanithwa ya gwedhwa po mehangano lyaJehova. Omanyolo otage tu ladhipike tu ninge ehumokomeho. (1 Tim. 4:13-15) Mbela aluhe otwa tegelela tu kale tu na iinakugwanithwa iipe, opo tu hume komeho? Hasho nando. Kekwatho lyaJehova otatu vulu okuhuma komeho pambepo mukehe shimwe tatu ningi sho tatu longele Jehova. Otatu vulu okutsikila okukokeka uunkulungu mboka Jehova e tu pa nokulonga iilonga iiwanawa.

17 Omuntu ngoka omwiishonopeki manga inaa taamba ko oshinakugwanithwa oshipe, tango oha tala kutya okwa tegelelwa a ninge shike. Oha tala nawa ngele ote shi vulu. Pashiholelwa, ohi ipula kutya ngele okwa taamba oshinakugwanithwa shono ota ka vula ngaa oku shi gwanitha po pamwe niinakugwanithwa yilwe ya simana? Ohi ipula wo kutya mbela iinakugwanithwa yilwe mbyoka e na ota vulu oku yi gandja po, opo a vule okutaamba ko shoka oshipe? Ngele omayamukulo komapulo ngoka, oaawe, egalikano nokudhiladhila nawa otayi ke ku kwathela wu tseye omangambeko goye naashoka to vulu okuninga. Omuntu omwiishonopeki otashi vulika itaa ka pitika okwiindumbila iinakugwanithwa.

18. (a) Eishonopeko otali ke tu kwathela tu inyenge ngiini uuna tatu pewa iinakugwanithwa iipe? (b) Oohapu dhAaroma 12:3, otadhi ti shike kaaifufupiki?

18 Uuna tatu taamba ko oshinakugwanithwa oshipe, oshiholelwa shaGideon otashi tu dhimbulukitha kutya itatu vulu okupondola nopwaahe na ekwatho lyaJehova. Komeho gaayihe, otatu hiwa tu ‘kale muukumwe nomeifupipiko naKalunga ketu.’ (Mika 6:8) Onkee ano, ethimbo kehe tatu pewa oshinakugwanithwa oshipe, otwa pumbwa oku shi dhiladhila muule pamwe negalikana, opo tu mone kutya Jehova ote tu lombwele shike okupitila mOohapu dhe nomehangangano lye. Otu na okwiilonga okuninga omalunduluko mpoka sha pumbiwa, opo tu kale metsokumwe newiliko lyaJehova. Natu dhimbulukwe kutya itatu pondola koonkondo dhetu yene, ihe Jehova oye mwene te tu ‘nenepekitha,’ omolweishonopeko lye. (Eps. 18:35) Ngele otwa kala meifupipiko naKalunga, otashi ke tu kwathela kaatu dhiladhile unene kombinga yetu nenge kaatu kale twi idhina. —  Lesha Aaroma 12:3.

19. Omolwomatompelo geni tatu vulu okukokeka eishonopeko?

19 Omuntu ngoka omwiishonopeki oha pe Jehova esimaneko ndyoka a gwana okupewa, molwaashoka oye Omushiti nOmupangeliawike. (Eh. 4:11) Eishonopeko ohali tu kwathele tu kale twa gwanenwa kiilonga yetu mbyoka twa pewa mehangano lyaKalunga. Ohali tu kwathele tu yande eihumbato ewinayi nohali tu kwathele tu humithe komeho uukumwe mokati koshigwana shaJehova. Ohali tu inyengitha wo tu kale twa tala ko yalwe ye tu vule, nohali tu kwathele tu kale twa kotoka, kaatu gwile momayono ga kwata miiti. Omolwomatompelo ngaka, eishonopeko olya simana koshigwana shaJehova, na Jehova okwa lenga mboka haye li kokeke. Ihe ongiini ngele otwa taalela omathiminiko? Oshitopolwa tashi landula otashi ke tu kwathela tu mone nkene tatu vulu okukala aaishonopeki moonkalo oondhigu.