1, 2. Koju odgovornost prema ljudima imaju kršćani?

MI IMAMO veliku odgovornost prema ljudima oko nas. Odluke koje sada donesu utjecat će na to hoće li preživjeti “veliku nevolju” ili neće (Otkr. 7:14). Nadahnuti pisac Mudrih izreka rekao je: “Izbavi one koje vode u smrt i spasi one koji posrćući idu na pogubljenje.” Doista upečatljive riječi! Ako ne izvršimo svoju odgovornost i ne upozorimo ljude na odluku koju moraju donijeti, možemo biti krivi za krv. Ustvari, Mudre izreke u nastavku kažu: “Ako kažeš: ‘Gle, nismo za to znali’, neće li onaj koji prosuđuje srca razabrati i onaj koji promatra dušu tvoju znati i platiti čovjeku po djelima njegovim?” Dakle, Jehovini sluge ne mogu reći da ‘ne znaju’ za opasnost koja prijeti ljudima (Izr. 24:11, 12).

² Jehova cijeni život. On potiče svoje sluge da na svaki mogući način spase što više ljudi. Svaki Božji sluga mora objavljivati poruku iz Božje Riječi jer tako spašava živote. Naš zadatak sličan je zadatku stražara koji upozorava ostale kad vidi da im prijeti neka opasnost. Mi ne želimo biti krivi za krv onih koji su u opasnosti da budu uništeni (Ezek. 33:1-7). Mi stoga moramo nastaviti “propovijedati riječ”! (Pročitaj 2. Timoteju 4:1, 2, 5.)

3. O čemu ćemo govoriti u ovom i ostala dva članka?

³ U ovom članku saznat ćeš kako možeš prebroditi neke poteškoće s kojima se suočavaš u povezanosti sa službom propovijedanja i i kako možeš pomoći što većem broju ljudi da spase svoj život. Drugi članak govori o tome kako možeš vještije poučavati ljude važnim učenjima. U trećem članku navode se neki ohrabrujući rezultati koje su postigli objavitelji diljem svijeta. No prije nego što počnemo razmatrati te misli, bilo bi dobro da se podsjetimo zašto je vrijeme u kojem živimo naročito teško.

4, 5. Što doživljavaju današnji ljudi i kako to djeluje na mnoge?

⁴ Svjetski događaji pokazuju da živimo u vremenu “svršetka ovog poretka” i da je kraj vrlo blizu. Ljude snalaze događaji i okolnosti koji su, prema riječima Isusa i njegovih učenika, obilježje “posljednjih dana”. “Bolne nevolje”, koje uključuju ratove, glad, potrese i druge nedaće, pogađaju čovječanstvo. Svuda oko nas vidimo bezakonje, sebičnost i bezbožnost. Čak i za one koji se trude živjeti po biblijskim načelima ovo su “naročito teška vremena” (Mat. 24:3, 6-8, 12; 2. Tim. 3:1-5).

⁵ Međutim, velika većina ljudi nije svjesna pravog značenja događaja u svijetu. Zbog toga su mnogi zabrinuti za vlastitu sigurnost i za sigurnost svoje obitelji. Mnogi su shrvani jer im je smrt odnijela voljenu osobu ili su doživjeli neku drugu tragediju. Dok ne saznaju istinu o tome zašto se to događa i gdje mogu naći rješenje, ti se ljudi ne mogu nadati ničem boljem (Efež. 2:12).

6. Zašto “Babilon Veliki” ne može pomoći svojim vjernicima?

⁶ “Babilon Veliki”, svjetsko carstvo krive religije, ljudima ne pruža gotovo nikakvu  utjehu. Baš naprotiv, omamio ih je “vinom bluda svojega” tako da tapkaju u duhovnoj tami. Osim toga, kriva religija poput bludnice zavodi “kraljeve zemlje” i ima moć nad njima tako što koristeći lažna učenja i spiritizam mase ljudi navodi na slijepu poslušnost svojim političkim gospodarima. Tako je kriva religija stekla moć i utjecaj, a u isto je vrijeme potpuno odbacila istinu o Bogu (Otkr. 17:1, 2, 5; 18:23).

7. Što čeka većinu ljudi i kako se nekima može pomoći?

⁷ Isus je naučavao da većina ljudi ide širokim putem koji vodi u propast (Mat. 7:13, 14). Neki su na tom putu zato što su svjesno odbacili biblijska učenja, no mnogi drugi nalaze se na njemu jer su zavedeni i nitko im nije rekao što Jehova doista traži od njih. Možda će neki promijeniti svoj način života ako im se na temelju Biblije jasno objasni zašto to trebaju učiniti. No oni koji ostanu dio Babilona Velikog te i dalje odbacuju biblijska načela neće biti spašeni u “velikoj nevolji” (Otkr. 7:14).

8, 9. Što su kršćani u prvom stoljeću učinili kad su se suočili s protivljenjem i zašto?

⁸ Isus je rekao da će njegovi učenici propovijedati dobru vijest o Kraljevstvu i činiti učenike (Mat. 28:19, 20). Stoga pravi kršćani propovijedanje oduvijek smatraju dokazom svoje odanosti Bogu i osnovnim načinom na koji očituju svoju vjeru. Zbog toga su prvi Isusovi sljedbenici nastavljali propovijedati čak i kad su doživljavali protivljenje. Uzdali su se u to da će im Jehova dati snage da ustraju, pa su ga molili da im pomogne da nastave “sa svom odvažnošću govoriti riječ njegovu”. Jehova je uslišio njihove molitve i ispunio ih svetim duhom, te su odvažno govorili riječ Božju (Djela 4:18, 29, 31).

⁹ Jesu li Isusovi sljedbenici, kad je protivljenje postajalo sve žešće, posustali u propovijedanju dobre vijesti? Nipošto! Židovski vjerski vođe bili su ljuti zato što apostoli propovijedaju, pa su ih uhvatili, zaprijetili im i išibali ih. Usprkos tome, apostoli su “bez prestanka poučavali i objavljivali dobru vijest o Kristu, Isusu”. Znali su da se moraju “pokoravati Bogu, a ne ljudima” (Djela 5:28, 29, 40-42).

10. S kojim se problemima suočavaju današnji kršćani, no do čega može dovesti njihovo uzorno vladanje?

¹⁰ Većinu današnjih Božjih slugu protivnici neće pretući ni odvesti u zatvor zbog propovijedanja. Međutim, svi se pravi kršćani suočavaju s nekim oblikom kušnje. Naprimjer, možda se zato što slušaš  svoju biblijski oblikovanu savjest ponašaš na način koji nije omiljen među ljudima ili se možda razlikuješ od drugih. Kolege na poslu, u školi ili susjedi možda misle da si čudan jer svoje odluke donosiš na temelju biblijskih načela. Pa ipak, njihova negativna reakcija ne bi te smjela obeshrabriti. Svijet se nalazi u duhovnoj tami, a kršćani moraju “kao svjetlonoše svijetliti u svijetu” (Filip. 2:15). Možda će neke iskrene osobe zadiviti dobra djela koja vide kod tebe, te će početi slaviti Jehovu. (Pročitaj Mateja 5:16.)

11. (a) Kako neki reagiraju na propovijedanje? (b) S kakvim se protivljenjem apostol Pavao suočio i kako je postupio?

¹¹ Potrebna nam je hrabrost da bismo nastavili propovijedati poruku o Kraljevstvu. Neki ljudi, čak i članovi tvoje obitelji, mogu ti se rugati ili te pokušati obeshrabriti na neki drugi način (Mat. 10:36). Apostol Pavao više je puta podnio udarce jer je vjerno izvršavao svoju službu. Zapazi kako je reagirao na to protivljenje: ‘Nakon što smo najprije trpjeli i bili zlostavljani, uz pomoć našeg Boga odvažili smo se propovijedati vam, uz tešku borbu, dobru vijest Božju’ (1. Sol. 2:2). Pavlu sigurno nije bilo lako nastaviti prenositi dobru vijest nakon što su ga uhvatili, skinuli mu odjeću, išibali ga i bacili u zatvor (Djela 16:19-24). Što mu je dalo hrabrosti da nastavi propovijedati? Njegova velika želja da izvrši taj zadatak koji je dobio od Boga (1. Kor. 9:16).

12, 13. S kojim se poteškoćama neki suočavaju i kako ih nastoje prebroditi?

¹² Osim toga, možda nam je teško sačuvati gorljivost na područjima gdje su ljudi rijetko kod kuće ili slabo prihvaćaju vijest o Kraljevstvu. Što tada možemo učiniti? Možda trebamo skupiti dodatnu hrabrost da bismo svjedočili neformalno. Isto tako, možda moramo propovijedati u neko drugo vrijeme ili na mjestima gdje možemo naći više ljudi. (Usporedi Ivana 4:7-15; Djela apostolska 16:13; 17:17.)

¹³ Još neke poteškoće s kojima se mnogi moraju suočavati jesu starost ili loše zdravlje, zbog čega ne mogu mnogo učiniti u službi propovijedanja. Ako se i ti nalaziš u takvoj situaciji, nemoj se obeshrabriti. Jehova zna tvoja ograničenja i cijeni ono što možeš učiniti. (Pročitaj 2. Korinćanima 8:12.) Kakve god da te poteškoće muče — protivljenje, ravnodušnost ili loše zdravlje — u okviru svojih okolnosti učini sve što možeš kako bi prenosio dobru vijest drugima (Izr. 3:27; usporedi Marka 12:41-44).

14. Koji je primjer apostol Pavao dao sukršćanima i što im je savjetovao?

¹⁴ Apostol Pavao je temeljito izvršavao svoju službu, a na to je poticao i svoje suvjernike (Djela 20:20, 21; 1. Kor. 11:1). Naprimjer, na to je posebno potaknuo i Arhipa, kršćanina iz prvog stoljeća. U poslanici Kološanima Pavao je napisao: “Recite Arhipu: ‘Pazi da izvršiš službu koju si primio u Gospodinu!’” (Kol. 4:17). Ne znamo tko je bio Arhip ni u kakvim je okolnostima živio, no očito je primio zadatak da propovijeda. Ako si kršćanin koji je predao svoj život Bogu, i ti si primio taj zadatak. Da li pažljivo izvršavaš svoju službu?

15. Što kršćansko predanje uključuje i što bismo se stoga trebali upitati?

¹⁵ Prije krštenja svoj smo život predali Jehovi u usrdnoj molitvi. To znači da smo tada čvrsto odlučili vršiti njegovu volju. Zato je dobro da se sada upitamo: ‘Je li mi vršenje Božje volje doista najvažnije u životu?’ Vjerojatno imamo razne obaveze koje moramo izvršavati, što Jehova i očekuje od nas. Naprimjer, možda moramo zbrinjavati  potrebe svoje obitelji (1. Tim. 5:8). No kako koristimo preostalo vrijeme i snagu? Što nam je najvažnije u životu? (Pročitaj 2. Korinćanima 5:14, 15.)

16, 17. O čemu mogu razmišljati mladi i odrasli koji nemaju mnogo obaveza?

¹⁶ Jesi li krštena mlada osoba koja je završila školu ili ćeš to uskoro učiniti? Vjerojatno još nemaš mnogo obiteljskih odgovornosti. Čemu namjeravaš posvetiti svoj život? Kako ćeš najbolje moći ispuniti svoje obećanje da ćeš vršiti Jehovinu volju? Mnogi su organizirali život tako da mogu biti pioniri, što im je donijelo veliku radost i zadovoljstvo (Psal. 110:3; Prop. 12:1).

¹⁷ Možda si odrasla osoba mlađe dobi i imaš posao s punim radnim vremenom, ali nemaš puno drugih obaveza osim brinuti se za vlastite potrebe. Nesumnjivo rado sudjeluješ u skupštinskim aktivnostima onoliko koliko ti to posao dopušta. Što ti može donijeti još veću radost? Jesi li razmišljao o tome da budeš još aktivniji u službi propovijedanja? (Psal. 34:8; Izr. 10:22). Na nekim područjima ima još mnogo posla kako bi svi čuli istinu i imali priliku spasiti svoj život. Možeš li u svom životu učiniti neke promjene i možda početi služiti na području gdje je veća potreba za objaviteljima? (Pročitaj 1. Timoteju 6:6-8.)

18. Koje je promjene učinio jedan mladi bračni par i kako su se kasnije osjećali?

¹⁸ Obrati pažnju na primjer Kevina i Elene iz Sjedinjenih Država. * U njihovoj je zemlji uobičajeno da mladi bračni par kupi sebi kuću, pa su smatrali da i oni to trebaju učiniti. Oboje su imali posao s punim radnim vremenom tako da su mogli dobro živjeti. No njihovo radno vrijeme i poslovi po kući ostavljali su im malo vremena za službu propovijedanja. Shvatili su da gotovo sve svoje vrijeme i snagu troše na materijalne stvari. No promatrajući jednostavan i sretan život jednog bračnog para koji su bili pioniri, Kevin i Elena odlučili su promijeniti prioritete u svom životu. Nakon što su u molitvi zatražili Jehovino vodstvo, prodali su kuću i preselili se u stan. Elena je počela raditi skraćeno radno vrijeme i  postala je pionir. Potaknut iskustvima svoje žene, Kevin je dao otkaz na svom poslu s punim radnim vremenom i započeo pionirsku službu. Nakon nekog vremena preselili su se u jednu zemlju u Južnoj Americi kako bi služili tamo gdje je veća potreba za objaviteljima. “Uvijek smo imali sretan brak”, kaže Kevin, “no kad smo počeli raditi na ostvarenju duhovnih ciljeva, postali smo još sretniji.” (Pročitaj Mateja 6:19-22.)

19, 20. Zašto je propovijedanje dobre vijesti najvažniji zadatak koji se danas izvršava?

¹⁹ Propovijedanje dobre vijesti najvažniji je zadatak koji se danas izvršava na Zemlji (Otkr. 14:6, 7). Ono doprinosi posvećenju Jehovinog imena (Mat. 6:9). Biblijska poruka poboljšava život tisućama osoba koje je prihvate svake godine i omogućava im da dođu do spasenja. No “kako će čuti ako nitko ne bude propovijedao?” upitao je apostol Pavao (Rim. 10:14, 15). Da, kako će čuti? Zašto ne bi dao sve od sebe kako bi izvršio svoju službu?

²⁰ Još jedna stvar koju možeš učiniti kako bi pomogao ljudima da razumiju značenje ovih naročito teških vremena i uvide važnost svojih odluka jest da postaješ vještiji u poučavanju. Sljedeći članak pokazat će kako to možeš postići.