Eaha to roto?

E nafea ia fanaˈo i te ora mure ore?

E nafea ia fanaˈo i te ora mure ore?

Pahonoraa a te Bibilia

 Te fafau ra te Bibilia: “O tei haapao . . . i to te Atua ra hinaaro, e tia ïa i te oraraa e a muri noa ˈtu.” (Ioane 1, 2:17, Te Bibilia Moˈa ra) Eaha to te Atua hinaaro?

  •   A haapii o vai te Atua e ta ˈna Tamaiti ra o Iesu. I roto i ta ˈna pure i te Atua, ua parau Iesu: “No te fanaˈo i te ora mure ore, ia ite ïa ratou o vai oe te Atua mau hoê roa e ta oe i tono mai o Iesu Mesia e tia ˈi.” (Ioane 17:3) E nafea oe ia ite o vai te Atua e o vai Iesu? Ma te haapii ïa i te Bibilia e ma te faaohipa i te reira i roto i to oe oraraa. a Te faaite ra te Bibilia i te manaˈo o to tatou Atua poiete ra o Iehova tei horoa mai i te ora. (Ohipa 17:24, 25) Te faaite atoa mai ra te Bibilia o vai ta ˈna Tamaiti ra o Iesu tei haapii hoi i “te mau parau o te ora mure ore.”—Ioane 6:67-69.

  •   A faatupu i te faaroo i te tusia taraehara o Iesu. Ua haere mai Iesu i te fenua nei “no te tavini . . . e no te horoa i to ˈna ora ei hoo.” (Mataio 20:28) Maoti te tusia taraehara o Iesu, e nehenehe te taata e tiaturi e ora e a muri noa ˈtu i roto i te paradaiso i nia i te fenua. b (Salamo 37:29) Ua parau Iesu: “No to ˈna here rahi i to te ao i horoa mai ai te Atua i ta ˈna Tamaiti otahi ia ore ia mou te taata atoa o te faatupu i te faaroo ia ˈna, ia roaa râ ia ratou te ora mure ore.” (Ioane 3:16) A tapao na eita e navai ia tiaturi noa ia Iesu. Mea titau-atoa-hia ia “faatupu i te faaroo ia ˈna,” oia hoi ia ora ia au i ta ˈna mau haapiiraa e ia au i te hinaaro o to ˈna Metua.—Mataio 7:21; Iakobo 2:17.

  •   A faatupu i te hoê auhoaraa piri e o te Atua. Te hinaaro ra te Atua ia faafatata ˈtu tatou ia ˈna e ia riro tatou ei hoa no ˈna. (Iakobo 2:23; 4:8) Eita te Atua e pohe, mea mure ore oia. No reira o ˈna e hinaaro ai ia ora atoa to ˈna mau hoa e a muri noa ˈtu. I roto i te Bibilia, teie ta te Atua e parau ra i te feia atoa o te imi maite ia ˈna: “Ia ora outou e a muri noa ˈtu.”—Salamo 22:26.

Manaˈo hape no nia i te ora mure ore

 Manaˈo hape: Na nia noa i te puai o te taata e fanaˈo ai tatou i te ora mure ore.

 Te parau mau: Noa ˈtu e ravea apî to teie tau no te haamaoro i to tatou pue mahana, te pohe nei te taata. O te Atua anaˈe te nehenehe e horoa i te ora mure ore no te mea tei ia ˈna anaˈe hoi “te ora.” (Salamo 36:9) Te fafau ra oia i te “faaore . . . i te pohe e a muri noa ˈtu” e i te horoa i te ora mure ore i te feia o te auraro maite ia ˈna.—Isaia 25:8, nota; Ioane 1, 2:25.

 Manaˈo hape: Te tahi noa nunaa taata te fanaˈo i te ora mure ore.

 Te parau mau: Eita te Atua e maitiiti i te taata, “i roto râ i te mau nunaa atoa, e farii oia i te taata o te mǎtaˈu ia ˈna e o te rave i te mea tia.” (Ohipa 10:34, 35) Te auraa, noa ˈtu eaha to ˈna nunaa, ia haapao te tahi taata i te hinaaro o te Atua, e fanaˈo oia i te ora mure ore.

 Manaˈo hape: E haumani te taata ia ora tatou e a muri noa ˈtu.

 Te parau mau: E ô te ora mure no ǒ mai i te Atua. Te here e te hinaaro ra oia ia oaoa tatou. (Iakobo 1:17; Ioane 1, 4:8) Ua ite oia no te oaoa, e titauhia ia rave i te maitai. (Koheleta 3:12) No reira, ua fafau te Atua e rave te feia o te ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua i te ohipa e maitai ai ratou e te feia ta ratou e here ra.—Isaia 65:22, 23.

 Hau atu â, noa ˈtu eita ratou e ite pauroa i “te ohipa ta te Atua mau i rave mai te haamataraa e tae roa i te hopea,” e tamau te feia o te ora e a muri noa ˈtu i te haapii no nia i te Atua e te mau mea e rave rahi ta ˈna i poiete. Ua tuu hoi te Atua i roto i te aau o te taata te hinaaro e ora e a muri noa ˈtu e e haapii no nia ia ˈna (Koheleta 3:10, 11) No reira, eita te feia o te ora e a muri noa ˈtu e haumani, e rave rahi hoi mea anaanatae ta ratou e haapii e e rave.

a Te pûpû ra te mau Ite no Iehova i te hoê haapiiraa Bibilia tamoni ore. No te ite atu â, a mataitai i te video Eaha te ravehia i te hoê haapiiraa Bibilia?

b A taio i te tumu parau “Eaha ta Iesu i rave no te faaora ia tatou?