Go na content

Go na table of contents

Ala kerki bun?

Ala kerki bun?

WI E libi na ini wan grontapu pe furu difrenti sortu kerki de. Na ini wan ondrosuku di hori no so langa pasa, sma kon si taki 19 bigi kerki de èn sowan 10.000 pikin kerki de na heri grontapu. Fu di so furu kerki de, meki sma kan bosroiti fu go na iniwan fu den. Sobun, a abi trobi sortu kerki yu e go?

Son sma e taki dati den difrenti kerki de leki difrenti pasi di e go na a ede fu wan bergi. Gi den sma disi, a no abi trobi sortu pasi den e teki, fu di ala den pasi e go na a srefi presi. Den feni taki na wán Almakti Gado nomo de, èn fu dati ede ala kerki e tyari sma go na Gado.

Ala kerki e tyari sma go na Gado?

Yesus Krestes ben de wan fu den moro lespeki kerki leriman na ini historia. San a ben taki fu a tori disi? A ben taigi den disipel fu en: „Waka go na ini da smara portoe.” Fu san ede? „Bikasi da portoe de bigi, en da pasi de bradi, disi sa tjari soema go pori, en foeroe soema go na ini drape. Bikasi da portoe de pikin, en da pasi de smara, disi tjari soema go na libi, en weiniki de disi feni hem.”​—Mateyus 7:13, 14, Da Bijbel na ini Sranantongo.

Yesus trutru ben wani sori taki son kerki e tyari sma „go pori”? A de so taki a ben leri taki na soso den sma di no e bribi na ini Gado de na tapu a bradi pasi? Noso a ben leri taki na soso den sma di e bribi na ini Gado, de na tapu a smara pasi di e tyari sma go na libi, awansi fu sortu kerki den de?

Leti baka di Yesus taki dati tu pasi nomo de, a ben taki: „Loekoe boen nanga dem falsi profeti, disi de kom na oen en weri skapoe boeba, ma na ini dem hati dem de krasi wolf” (Mateyus 7:15, Da Bijbel na ini Sranantongo). Bakaten, a ben taki: „A no ala sma di e kari Mi: ’Masra, Masra,’ sa kon na mindri den sma di Gado e tiri. Ma soso den sma di e du a wani fu Mi P’pa di de na heimel” (Mateyus 7:21, Nyun Testamenti). Te den e kari wan sma wan profeiti noso te wan sma e taki dati Yesus na en „Masra”, dan a no de fu taki dati so wan sma e bribi na ini Gado. Sobun, a de krin fu si taki Yesus ben warskow taki a no ala kerki bun èn taki yu no kan frutrow ala kerki leriman.

Yu kan kon sabi sortu pasi na a smara pasi?

Soleki fa wi si, dan a no ala pasi e tyari sma go na Gado. Sobun, na mindri ala den dusundusun kerki di de, fa yu kan feni a smara pasi di e tyari sma go na libi? Luku na eksempre disi: Kon meki wi taki dati yu lasi na ini wan bigi foto. Yu bosroiti fu aksi wan sma fu yepi yu. Wan sma de seiker taki yu musu go na a kruktu-anusei. Wan trawan e taigi yu fu go na a reti-anusei. Ma wan tra sma e taigi yu taki yu kan teki sortu pasi yu wani. Te fu kaba, wan trawan e teki wan bun karta èn a e sori yu a yoisti pasi. Baka dati a e gi yu a karta so taki yu kan gebroiki en te yu de na pasi. Now yu ben o de moro seiker taki yu o doro na a presi pe yu musu de, a no so?

Na so a de tu taki wi abi wan karta fanowdu fu man sabi sortu pasi e tyari wi go na Gado. So wan karta de? Iya, a karta dati na Bijbel, di e taki: „Na Gado srefi ben meki sma skrifi ala sani san de na ini a Santa Buku. Den sani disi bun fu gi leri, fu sori pe un fowtu, fu meki un kon bun, èn fu leri un fu libi na wan bun fasi.”​—2 Timoteyus 3:16, Nyun Testamenti.

Kande yu abi wan Bijbelvertaling na ini yu tongo, di yu kan gebroiki leki wan karta fu feni a yoisti bribi. Yehovah Kotoigi, di tyari a tijdschrift disi kon na doro, abi wan bun Bijbelvertaling di nen Nyun-Grontapuvertaling fu den Kresten Griki Buku fu Bijbel. Ma efu yu a no wan fu den Yehovah Kotoigi, dan kande yu o wani gebroiki wan tra vertaling fu kon sabi sortu kerki bun noso sortuwan no bun. Fu dati ede, na ini den artikel di e kon, difrenti Bijbelvertaling fu tra kerki gebroiki.

Te yu o leisi den artikel di e kon, dan luku den sani di yu sabi, èn luku san Bijbel e taki fu dati. Hori na prakseri san Yesus ben taki fu a fasi fa wi kan kon sabi sortu kerki noso bribi, bun èn sortuwan no bun. Yesus ben taki: „Ibri boen bon meki boen froktoe, ma wan takroe bon meki takroe froktoe. Wan boen bon no kan meki takroe froktoe, en wan takroe bon no kan meki boen froktoe” (Mateyus 7:17, 18, Da Bijbel na ini Sranantongo). Luku soso dri fu den bun froktu di ben o sori san na a „boen bon”, soleki fa Bijbel e taki.