Go na content

Go na table of contents

Elias Hutter nanga den moi Hebrewtongo Bijbel fu en

Elias Hutter nanga den moi Hebrewtongo Bijbel fu en

YU MAN leisi Bijbel na ini Hebrewtongo? Kande yu no man. A kan taki noiti yu si wan Hebrewtongo Bijbel. Ma yu kan kon abi moro warderi gi yu eigi Bijbel te yu kon sabi moro fu professor Elias Hutter nanga den tu Hebrewtongo Bijbel fu en.

Elias Hutter gebore na ini 1553 na ini Görlitz, wan pikin foto na ini Doisrikondre, krosibei fu Polen nanga Tyekia Republiek. Hutter studeri tongo soleki Hebrewtongo, Arameisitongo nanga Siriatongo na wan universiteit fu a Luther kerki na ini a foto Jena. Di a ben abi 24 yari nomo a tron professor fu Hebrewtongo na ini Leipzig. Hutter no ben frede fu kon nanga nyun fasi fu gi leri. Dati meki bakaten a opo wan skoro na ini a foto Neurenberg pe studenti ben kan leri Hebrewtongo, Grikitongo, Latijntongo nanga Doisritongo na ini fo yari nomo. A sani disi no ben man na nowan tra skoro noso universiteit fu a ten dati.

„A BIJBEL DISI MOI”

A fosi bladzijde fu a Hebrewtongo Bijbel di Hutter meki na ini 1587

Na ini 1587 Hutter meki wan Hebrewtongo vertaling fu na Owru Testamenti. A vertaling disi nen Derekh ha-Kodesh. Den wortu disi komoto fu Yesaya 35:8 èn den wani taki „a Pasi fu Santafasi”. Di wan sma si den moi letter di Hutter gebroiki, a taki dati „ala sani fu a Bijbel disi moi”. Wan sani di ben meki taki a Bijbel disi ben warti so, na taki studenti ben kan gebroiki en fu leri taki Hebrewtongo.

Fu san ede a Hebrewtongo Bijbel fu Hutter ben kan yepi sma so? Luku tu sani di ben meki en muilek gi wan sma fu leri taki a Hebrewtongo fu Bijbel. A fosi sani na taki Hebrewtongo abi wan tra alfabet di furu sma no sabi. Yu musu leisi en fu reti-anusei go na kruktu-anusei. A di fu tu sani na taki den letter di den e poti na fesisei noso bakasei fu wan wortu kan meki en muilek son leisi fu sabi sortu wortu skrifi. Fu eksempre, luku a Hebrew wortu nefesj (נפשׁ) san wani taki „sili.” Na Esekièl 18:4 a wortu ha (ה) san wani taki „a” skrifi na fesi a wortu „sili”. Na ini Hebrewtongo disi e tron wán wortu han nefesj (הנפשׁ) san wani taki „a sili”. Wan sma di no sabi Hebrewtongo bun o denki taki a wortu han nefesj (הנפשׁ) na wan heri tra wortu leki nefesj (נפשׁ).

Fu yepi den studenti fu en Hutter du wan koni sani. A gebroiki wan printer di druk son Hebrew letter moro dungru èn sonwan moro lekti. A mamawortu a druk nanga dungru letter èn den wortu ha noso han di e kon na bakasei noso fesisei, a druk nanga moro lekti kloru letter. A sani disi meki en moro makriki gi den studenti fu sabi sortu Hebrew wortu skrifi drape. Disi yepi den tu fu sabi a tongo. A Nieuwe-Wereldvertaling van de Heilige Schrift ​— met studieverwijzingen e gebroiki a srefi sani disi na ini den futuwortu. A Hebrew wortu de na ini fatu letter, ma den letter di e kon na bakasei noso fesisei skrifi nanga fini letter. A prenki na tapusei e sori sortu letter Hutter gebroiki na ini a Hebrewtongo Bijbel fu en na Esekièl 18:4 èn fa a srefi tekst skrifi na ini a futuwortu fu a Bijbel nanga studieverwijzing.

WAN HEBREWTONGO VERTALING FU A „NYUN TESTAMENTI”

Hutter meki wan Nyun Testamenti tu na ini 12 tongo. A Bijbel disi kon na doro na ini a foto Neurenberg na ini 1599 èn nofo tron sma e kari en a Neurenberg Polyglot Bijbel. Wan fu den tongo di Hutter ben wani poti na ini a Bijbel disi, na wan Hebrewtongo vertaling fu den Kresten Griki Buku fu Bijbel. Ma a taki dati „awinsi a ben de klariklari fu pai bun furu moni” gi so wan Hebrewtongo vertaling, a no ben man feni en na nowan presi. * Dati meki ensrefi bosroiti fu vertaal a Nyun Testamenti fu Grikitongo go na ini Hebrewtongo. Hutter libi ala den tra wroko di a ben e du, soso fu kan vertaal a Bijbel disi. Dati meki a klari a vertaling fu en na ini wán yari nomo!

O bun a Hebrewtongo vertaling fu den Griki Buku fu Bijbel di Hutter meki ben de? Na a pisi ten fu a yari 1875 Franze Delitzsch, wan sabiman fu a Hebrewtongo, skrifi: „A Bijbel fu en na ini Hebrewtongo e sori taki a ben frustan a Hebrewtongo bun, wan tongo di furu Kresten no ben frustan. Te nanga now sma e gebroiki a Bijbel disi fu ondrosuku sani. Ibri leisi a de krin fu si taki a gebroiki den yoisti wortu.”

WAN VERTALING DI PRENSPARI TE NOW ETE

Hutter no meki furu moni nanga a vertaalwroko fu en. A sori leki furu sma no bai a Bijbel fu en. Toku a vertaling fu en ben prenspari gi furu sma. Fu eksempre, William Robertson tyari wan tu kenki kon na a Nyun Testamenti di Hutter vertaal na ini Hebrewtongo èn den druk en baka na ini 1661. Na ini 1798 Richard Caddick du a srefi sani. Te Hutter ben e vertaal komoto fu Grikitongo, a vertaal den wortu Kurios (Masra) èn Teyos (Gado) nanga „Yehovah” (יהוה, JHVH). A du disi te a pisi dati ben komoto fu den Hebrew Buku fu Bijbel noso efu a ben feni taki a pisi dati ben e taki fu Yehovah. A moi fu sabi disi fu di furu vertaling fu a Nyun Testamenti no abi a nen fu Gado na ini. Ma a vertaling fu Hutter abi Gado nen na ini. Disi e sori taki Hutter ben wani taki Gado nen ben musu poti baka na ini den Kresten Griki Buku fu Bijbel.

Tra leisi te yu si Gado nen Yehovah na ini den Kresten Griki Buku fu Bijbel noso efu yu e leisi wan futuwortu na ini a Bijbel nanga studieverwijzing, dan memre a wroko di Elias Hutter du èn den moi Hebrewtongo Bijbel fu en.

^ paragraaf 9 Soleki fa a sori, dan tra man ben vertaal a Nyun Testamenti kaba na ini Hebrewtongo. Wan fu den man disi na Simon Atoumanos di vertaal en na a pisi ten fu 1360. Wan tra man na Oswald Schreckenfuchs, wan professor fu Doisrikondre di vertaal en na a pisi ten fu 1565. Noiti den vertaling disi druk èn now den lasi.