Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Mafui‘e i le Aso o le Alii

O Mafui‘e i le Aso o le Alii

Mataupu 18

O Mafuiʻe i le Aso o le Alii

1, 2. (a) E faapeʻī le sao mai se mafuiʻe mataʻutia? (e) O le ā ua faamatalaina e Ioane ina ua tatala le faamaufaailoga lona ono?

UA E sao ea mai se mafuiʻe mataʻutia? E lē o se mea e fiafia ai. Atonu e amata se gatete i se lūlūga leaga ma se paʻō gogolo. Atonu e faateteleina le leaga o le taumalua i le topuʻepuʻe mai a o e feosofaʻi mo se lafitaga​—atonu i lalo o se laulau. Pe atonu e oo mai i se saalutu faafuaseʻi, e matuā faaleagaina ai, mulimuli mai ai ma le paʻuʻū o ipu omea, meāfale, e oo lava i fale. E mafai ona avea ma tulaga faigatā mea ua faaleagaina, faatasi ai ma ni lūlūga laiti faifai pea e mulimuli mai, e faaleaga atili ai ma faaopoopo atu i le faanoanoaga.

2 I le mafaufau atu i lenei mea, seʻi manatunatu i le mea ua faamatalaina e Ioane i le tatalaina o le faamaufaailoga lona ono: “Na aʻu iloa atu foʻi ua tatalaina e ia o lona ono o faamaufaailoga, faauta foʻi, o le mafuiʻe tele.” (Faaaliga 6:12a) E ao ona tupu lenei mea i totonu o le taimi lava e tasi e pei o le tatalaina o isi faamaufaailoga. O afea tonu lava i le aso o le Alii e tupu ai lenei mafuiʻe, ma o le ā le ituaiga o lūlūga e iai?​—Faaaliga 1:10.

3. (a) O ā mea tutupu sa valoia e Iesu i le valoaga e faatatau i le faailoga o lona faatasi mai? (e) E fesootaʻi faapefea mafuiʻe moni ma le mafuiʻe tele faafaatusa o le Faaaliga 6:12?

3 Ua taʻua i le tele o taimi i le Tusi Paia lūlūga moni ma lūlūga faafaatusa o le lalolagi. I lana valoaga sili e faatatau i le faailoga o lona faatasi mai i le mana o le Malo, na valoia ai e Iesu “mafuiʻe i lea mea ma lea mea.” O le a avea nei mea ma vaega “o le amataga . . . o puapuaga.” Talu mai le 1914, aemaise foʻi le faatoʻateleina o tagata i le lalolagi i le faitau afe miliona, ua matuā mafatia ai lava o tatou taimi, pe a oo ina lūlū moni mai ni mafuiʻe. (Mataio 24:3, 7, 8) Ae peitaʻi, e ui lava ua faataunuuina ai e na mafuiʻe le valoaga, ae o na mea o ni mala faalenatura, o mala faaletino. E muamua mea ia i le mafuiʻe tele faafaatusa o le Faaaliga 6:12. E moni o lenei mea, e oo mai o se faatamaʻiaga faaiʻu i se faasologa o ni lūlūga sa faasolosolo mai lava, lea ua matuā lūlūina ai lava le lalolagi o tagata a Satani, ua oo lava i ona faavae. *

O Lūlūga i Olaga Masani o Tagata

4. (a) Talu mai anafea na faatalitalia ai e tagata o Ieova faapea, o le a amata mea tutupu e avea ma mala i le 1914? (e) O le ā le vaitaimi lea na faailogaina lona iʻuga i le 1914?

4 Mai le tausaga e 1875 ma faasolo mai ai, na faatalitalia ai e tagata o Ieova e faapea, o le a amata mea tutupu e avea ma mala tele i le 1914, ma faailogaina ai le iʻuga o Taimi o Nuu Ese. O le vaitaimi lea o ʻtausaga po o taimi e fitu’ (2,520 tausaga) e amata mai i le faatoʻilaloina o le malo o Tavita i Ierusalema i le 607 T.L.M. e oo mai i le taimi na avea ai Iesu ma Tupu i le Ierusalema faalelagi i le 1914 T.A.​—Tanielu 4:24, 25; Luka 21:24. *

5. (a) O le ā le faasilasilaga na faia e C. T. Russell iā Oketopa 2, 1914? (e) O ā suiga ma gaoioiga faapolotiki na taunuu talu mai le 1914?

5 O lea, ina ua taunuu ane C. T. Russell, mo le tapuaʻiga o le taeao ma le aiga Peteli i Brooklyn, i Niu Ioka, iā Oketopa 2, 1914, na ia faia ai le faasilasilaga mataʻina: “Ua iʻu Taimi o Nuu Ese; ua uma aso o o latou tupu.” E moni, sa oo atu i le lalolagi atoa suiga ma gaoioiga ia na amata mai le 1914, ma ua mou atu ai ma le tele o malo ua leva ona iai o latou tupu. O le faatoʻilaloina o le ʻautaʻitaʻi o Rusia i le fouvalega a le ʻau Bolshevik i le 1917, na oo ai i le feteenaʻiga umi i le va o le faa-Marx ma faiga faapisinisi tumaʻoti (capitalism). Ua faaauau ona faavevesia le olaga masani o tagata i le lalolagi atoa e lūlūga o suiga faapolotiki. I aso nei, ua lē taulau i le tele o faiga malo ona tumau mo le sili atu i se tausaga po o se lua foʻi. Ua iloa mai le mea na tupu i Italia le leai o se mausalī i mea faapolotiki, lea sa iai faiga malo fou e 47 i totonu o le na o le 42 tausaga ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi. Ae o ia lūlūga faasolosolo ua na o se faataʻimuaga i se suiga mataʻutia tele i le faiga malo. O le a le iʻuga? O le a tauave le pule aoao e le Malo o le Atua i le lalolagi.​—Isaia 9:6, 7.

6. (a) Sa faamatalaina faapefea e H. G. Wells le vaitaimi fou ma sili ona tāua o talafaasolopito? (e) O le ā sa tusia e se taʻitaʻi faalemalo ma se tagata poto faapitoa i filosofia, e uiga i le vaitaimi tāua talu mai le 1914?

6 Ua faasino atu tusitala o talafaasolopito, le ʻaufaifilosofia, ma taʻitaʻi faapolotiki i le tausaga e 1914, o le amataga o se vaitaimi fou ua sili ona tāua. Ina ua mavae atu le amataga o lenā vaitaimi tāua, na faapea mai ai le tusitala o talafaasolopito o H. G. Wells: “E valoia ma le fiafia e le perofeta ni mea lelei. Ae o lana tiute o le taʻuina mai o mea na te vaaia. O loo ia iloa atu se lalolagi ua pulea maumaututū e fitafita, o tagata lotonuu, tagata e nonō atu tupe i se totogi maualuga, ma tagata e faia ni feutagaʻiga faapisinisi e ono lamatia ai. O se lalolagi ua faatoʻilaloina e masalosaloga ma le feitagaʻi, ua vave ai ona mou atu se vaega o totoe o saʻolotoga o tagata lava latou, ae o loo agaʻi atu i feteenaʻiga ogaoga faavaega, ma o loo sauniuni mo ni taua fou.” I le 1953 na tusi ai le tagata poto faapitoa i filosofia o Bertrand Russell e faapea: “Talu mai lava le 1914, ua matuā atuatuvale tagata uma o ē naunau e fia iloa āluga o loo agaʻi i ai le lalolagi. E māfua nei lagona pe a vaai atu i le mea ua foliga mai e pei o se savaliga ua uma ona tuupōina ma muaʻi filifilia ona iʻuga, o loo agaʻi atu i ni puapuaga o le a sili atu ona mataʻutia. . . . Ua latou iloa atu tagata, e pei o le toa o se tala faanoanoa a le ʻau Eleni, ua tuliesea e atua ua feita ma lē toe avea ai ma matai e fuafuaina le lumanaʻi.” I le toe mafaufau atu i le amataga filemu o le senituri lona 20, ua faapea mai se taʻitaʻi faalemalo o Harold Macmillan i le 1980: “E masani ona faasolo ina lelei ma lelei atili mea uma. O le lalolagi lenā sa ou fanau mai ai. . . . Ae ua faafuaseʻi lava ma le leʻi faatalitalia, ona muta uma na mea i se tasi taeao i le 1914.”

7-9. (a) O ā suiga ma gaoioiga ua lūlūina ai le olaga masani o tagata talu mai le 1914? (e) O suiga ma gaoioiga i le olaga masani o tagata i le taimi o le faatasi mai o Iesu o le a iʻu ina aofia ai ma ā tulaga i tagata?

7 O le Taua Lona Lua a le Lalolagi na māfua ai se isi aofaʻiga tele o suiga ma gaoioiga. Ma ua faaauau ona lūlūina le lalolagi e taua laiti ma faiga faatupu faalavelave lē mautonu. Ua faapopoleina le toʻatele o tagata ona o le faamataʻu mai o se taua faaniukilia e ono fano ai le anoanoaʻi o tagata.

8 Ae e iai foʻi isi mea e ese mai i taua, ua lūlūina ai le olaga masani o tagata e oo atu i ona faavae talu mai le 1914. O se tasi o suiga ma gaoioiga e sili ona faateʻia ai, sa faapogaia e le paʻū o le maketi o fefaatauaʻiga a le Iunaite Setete iā Oketopa 29, 1929. Na māfua ai le Paʻū Maulalo Tele o le Tamaoaiga, lea na aafia ai atunuu uma e sili ona tamaoaiga. O lenā paʻū maulalo o le tamaoaiga na oo i se tulaga pito sili ona leaga i le va o le 1932 ma le 1934, ae o loo tatou lagonaina pea ona aafiaga. Sa tau faaleleia le lalolagi ua leaga tau tamaoaiga e ala i ni fuafuaga lē tumau, mo le faaleleia o punāʻoa talu mai le 1929. Ua matuā faalagolago atu faiga malo i tupe nonō mo le faatupeina o mea. Na avea le mala tau suāuu o le 1973 ma le tofu ifo o le maketi o fefaatauaʻiga o le 1987, o se tasi o māfuaaga i le lūlūga po o le matuā faalētonu o le tulaga tautupe. Ae i lea lava taimi, e faitau miliona tagata ua tele ina faatau faaaitalafu mea. Ua matuā anoanoaʻi tagata ua afaina fua i faiga faatogafiti e maileia ai tupe, o faufauga leaga ua faasolosolo aʻe i luga, o lūlū ma isi togafiti taufaasesē e pei o taaloga faitupe, o le tele o ia mea e lagolagoina e faiga malo ae semanū o latou e tatau ona puipuia tagata. E oo lava i le ʻaufaievagelia o televise a lotu ua vavae ese mai le upu moni, ua taumafai malosi foʻi ina ia maua la latou vaega o le faitau miliona tālā!​—Faatusatusa i le Ieremia 5:26-31.

9 Muamua atu, o faafitauli tau tamaoaiga na avea ma avanoa mo Musolini ma Hitila e maua ai le pule. Sa vave le gaoioi a Papelonia le Aai Sili e faatosina mai le la lagolago. O le iʻuga, na ulu atu ai le Vatikana i le faia o feagaiga ma Italia i le 1929 ma Siamani i le 1933. (Faaaliga 17:5) O aso pogisa po o puapuaga na mulimuli mai, sa mautinoa o se vaega o le faataunuuga o le valoaga a Iesu e faatatau i lona faatasi mai. O le a aofia ai “le atuatuvale o nuu i le fememeaʻi . . . e oti foʻi tagata i le matataʻu ma le faatalitali i mea e oo mai i le lalolagi.” (Luka 21:7-9, 25-31) * Ioe, ua faaauau pea mafuiʻe ia na amata ona lūlūina ai le olaga masani o tagata i le 1914, faatasi ai ma ni lūlūga laiti malolosi mulimuli ane ai.

Faia e Ieova ni Lūlūga

10. (a) Aiseā ua tele naʻuā ai lūlūga i mataupufai a tagata? (e) O le ā ua faia e Ieova, e sauniuni ai mo le ā?

10 O ia lūlūga i mataupufai a tagata o ni iʻuga ia o le lē agavaa o le tagata e faatonutonuina lona lava ala. (Ieremia 10:23) E lē gata i lea, o loo aumaia e le gata tuai, o Satani, “o lē faasesē i le lalolagi uma,” puapuaga i lana taumafaiga mulimuli ia fulitua uma tagata i le tapuaʻiga iā Ieova. O le maoaʻe o le poto faaonapōnei ua mafai ai ona vave ma faigofie fesootaʻiga uma i le lalolagi. Ae ua avea foʻi ma itu ua matuā lūlūina ai le olaga masani o tagata e oo lava i ona faavae, ona o le lotonuu ma le feitagaʻi faailoga lanu. Ma ua lē mafai e Malo Aufaatasi ona maua i ai se vaifofō aogā. O se taimi muamua lea ua pulea ai e le tagata le isi tagata, ma leaga ai o ia lava. (Faaaliga 12:9, 12; Failauga 8:9) Ae ui i lea, ua faia e Lē na Faia le lagi ma le lalolagi, o le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, lana lava ituaiga lūlūga mo le toetoe lava 90 tausaga, e sauniuni ai mo le foʻiaina o faafitauli o le lalolagi, lea e faatasi lava ona fai. E faapefea?

11. (a) O le ā le lūlūga ua faamatalaina i le Hakai 2:6, 7? (e) Ua faataunuuina faapefea le valoaga a Hakai?

11 E faapenei le faitauina o le Hakai 2:6, 7: “Auā o loo faapea ona fetalai mai o Ieova o ʻau, E toe tasi, e toe itiiti lava, ona ou lūlūina ai lea o le lagi, ma le lalolagi, ma le sami, atoa ma le eleele mātūtū. Ou te lūlūina foʻi nuu uma; ona oo mai ai lea o mea ua manaʻomia e nuu uma; ou te faatumuina foʻi lenei fale i le pupula, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.” Talu mai lava le tausaga e 1919, ua faapogaia ai e Ieova ana molimau e faalauiloa ana faamasinoga i totonu o vaega uma o le olaga masani o tagata i le lalolagi. Ua lapataʻia le lalolagi a Satani i lenei faalauiloaga ua soo ai le kelope atoa. * A o faasolo ina malosi le lapataʻiga, ua uunaʻia tagata o ē matataʻu i le Atua, “o mea ua manaʻomia,” ina ia vavae ese mai atunuu. E lē faapea ua lūlū ese i latou e le mafuiʻe mai le faalapotopotoga a Satani. Peitaʻi, a o latou malamalama i le tulaga o mea, ua latou faia ai a latou lava filifiliga e auai ma le vasega faauuina e pei o Ioane i le faatumuina o le fale o le tapuaʻiga a Ieova i le mamalu. Ua faataunuuina faapefea lenei mea? E ala i le galuega maelega o le talaʻiga o le tala lelei o le Malo o le Atua lea ua faavaeina. (Mataio 24:14) O lenei Malo, ua faia aʻe iā Iesu ma ona soo faauuina, o le a tumau e faavavau i le mamalu o Ieova e avea o “le malo e lē mafai ona lūlūina.”​—Eperu 12:26-29.

12. Afai ua amata ona e tali atu i le talaʻiga na valoia mai i le Mataio 24:14, o le ā e tatau ona e faia a o leʻi oo mai le mafuiʻe tele o le Faaaliga 6:12?

12 Pe o oe ea o se tasi ua amata ona tali atu i lenā talaʻiga? Pe o oe o se tasi o le faitau miliona o ē na auai i tausaga lata mai nei i le faamanatuina o le maliu o Iesu? Afai o lea, ia faaauau pea ona e suʻesuʻe upu moni o le Tusi Paia. (2 Timoteo 2:15; 3:16, 17) Ia lafoaʻi atoatoa le olaga iʻuvale o le lalolagi a Satani lea ua faamalaiaina! Afio mai i se polokalame faa-Kerisiano o loo sauniuni ai mo le lalolagi fou, ma auai atoatoa i lana galuegafai a o leʻi oo ina nutililiia le lalolagi uma a Satani e le “mafuiʻe” faaiʻu lea o le a avea ma mala. Peitaʻi o le ā lenā mafuiʻe tele? Seʻi o tatou vaai nei i ai.

Le Mafuiʻe Tele!

13. Aiseā e matuā fou ai lava le mafuiʻe tele i le vaai a tagata?

13 Ioe, o nei aso faigatā e gata ai ua o se taimi o mafuiʻe​—o mafuiʻe moni ma mafuiʻe faafaatusa. (2 Timoteo 3:1) Ae leai se tasi o nei mafuiʻe ua avea ma lūlūga tele faaiʻu, lea ua vaaia e Ioane i le tatalaina o le faamaufaailoga lona ono. Ua iʻu le taimi mo lūlūga muamua. Ua agaʻi mai nei se mafuiʻe tele, lea e matuā fou lava i le vaai a tagata. O se mafuiʻe matuā malosi tele e lē mafai ona fuatia e se fua mafuiʻe po o se isi lava fua faaletagata, suiga ma gaoioiga ma gatete ua ia faapogaia. E lē na o sina lūlūina o se vaipanoa, ae o se lūlūga faafuaseʻi lea e faatafunaina ai le “lalolagi” atoa. O lona uiga, o le olaga atoa ua matuā leaga o tagata.

14. (a) O le ā le valoaga ua valoia ai se mafuiʻe tele ma ona iʻuga e iʻu i ai? (e) O le ā e tatau ona faasino atu i ai le valoaga a Ioelu ma le Faaaliga 6:12, 13?

14 Sa valoia e isi perofeta a Ieova se mafuiʻe faapea ma mala o le a iʻu i ai. Mo se faaaʻoaʻoga, pe tusa o le 820 T.L.M., na taʻua ai e Ioelu ʻle oo mai o le aso tele ma le silisili o Ieova,’ i le faapea mai, o lenā taimi o le a “liua le lā i le pōuliuli, ma le masina i le toto.” Mulimuli ane, na ia faaopoopo i ai upu nei: “E toʻatele lava tagata i le vanu e faasalaina ai, auā ua latalata mai le aso o Ieova i le vanu e faasalaina ai. E faapouliuligia le lā ma le masina, o fetu foʻi e lē toe fepulafi mai. E faataiō foʻi Ieova mai Siona, e tulei ifo lona siʻufofoga ai Ierusalema; e lūlūina le lagi ma le lalolagi, a o Ieova, o le malu o ia o lona nuu, ma le ʻolo o le fanauga a Isaraelu.” (Ioelu 2:31; 3:14-16) E na o le pau lava le mea e faatatau i ai lenei lūlūga, o le faaooina mai o le sala faafaamasinoga a Ieova i le vaitaimi o le puapuaga tele. (Mataio 24:21) O lea la, o le faamatalaga lea o loo i le Faaaliga 6:12, 13 e talafeagai ona manatu i ai e tutusa foʻi lo la faatatauga.​—Tagaʻi foʻi i le Ieremia 10:10; Sefanaia 1:14, 15.

15. O le ā le lūlūga tele sa valoia e le perofeta o Sapakuka?

15 Pe tusa ma le 200 tausaga ina ua mavae Ioelu, sa faapea mai ai le perofeta o Sapakuka i le tatalo i lona Atua: “Ieova e, ua ou faalogo i le tala iā te oe, ua ou mataʻu ai; Ieova e, ia e toe faaolaolaina lau galuega i ia tausaga, o ia tausaga ia e faailoa mai ai; ia e manatu i le alofa a o e toʻasā.” O le ā lenā “toʻasā”? Ua faaauau ona aumaia e Sapakuka se faamatalaga manino o le puapuaga tele, i le faapea mai e uiga iā Ieova: “Sa tū o ia ma fuafua le lalolagi; na ia silasila mai, ma na faagateteina nuu ese; . . . Sa e afio atu i le lalolagi ma le toʻatamaʻi, sa e soli nuu ese i lou toʻasā. a e peitaʻi aʻu, ou te olioli lava iā Ieova, ou te fiafia lava i le Atua o loʻu faaolataga.” (Sapakuka 3:1, 2, 6, 12, 18) Pagā se lūlūga malosi o le a faapogaia e Ieova i le lalolagi uma pe a ia solia atunuu!

16. (a) O le ā na valoia e le perofeta o Esekielu mo le taimi pe a faia e Satani lana osofaʻiga faaiʻu i tagata o le Atua? (e) O le ā e iʻu i ai le mafuiʻe tele o le Faaaliga 6:12?

16 Sa valoia foʻi e Esekielu, pe a faia le osofaʻiga faaiʻu a Koku o Makoku (o Satani ua faamaualaloina) i tagata o le Atua, o le a faapogaia e Ieova “le mafuiʻe tele” ia tupu “i le nuu o Isaraelu.” (Esekielu 38:18, 19) E ui atonu e aofia ai ni mafuiʻe moni, ae tatau ona tatou manatua ua faaoo mai le Faaaliga i ni faailoga. O lenei valoaga ma isi valoaga na sii mai e matuā faafaatusa lava. O le mea lea, o le tatalaina o le faamaufaailoga lona ono e foliga mai e faailoa ai le tumutumuga o lūlūga uma o lenei faiga o mea i le lalolagi​—le mafuiʻe tele lea e faaumatia ai tagata uma, o ē tetee i le pule silisili ese a Ieova le Atua.

Se Taimi o le Pōuliuli

17. E aafia faapefea le lā, le masina, ma fetu i le mafuiʻe tele?

17 E pei ona faaalia atili mai e Ioane, ua ō mai faatasi le mafuiʻe tele ma mea tutupu e mataʻu ai lea e aafia ai e oo lava i le lagi. Fai mai Ioane: “O le lā foʻi ua liua ua uliuli e pei o le ie fulufulu talatala, o le masina foʻi ua liua e pei o le toto, o fetu foʻi o le lagi ua paʻuʻū i le lalolagi, e pei o le mati ona toʻulu o ona fua moto pe a lūlūina e le matagi tetele.” (Faaaliga 6:12e, 13) Pagā se mea mataʻutia e faateʻia ai! Pe mafai ona e manatunatu i se pōuliuli e fefe ai lea e iʻu i ai pe afai e faataunuu moni lava le valoaga? E lē toe iai se lā malamalama i le ao e māfanafana ai! E lē toe iai se masina e susulu malamalama mai i le pō! Ma o le a lē toe feʻilafi mai le mano o fetu i le vanimonimo matagofie. Na i lo lea, o le a iai le mālūlū ma le pōuliuli aʻiaʻi.​—Faatusatusa i le Mataio 24:29.

18. O le ā le auala na “pōuliuli ai le lagi” mo Ierusalema i le 607 T.L.M.?

18 I le uiga faaleagaga, e faapena le pōuliuli sa valoiaina mo Isaraelu anamua. Sa lapataʻi mai Ieremia: “E faatafunaina le nuu uma, a ou te lē matuā faaumatia. O le mea lea e faanoanoa ai le nuu, e pōuliuli ai le lagi i lugā.” (Ieremia 4:27, 28) Ina ua faataunuu lenā valoaga i le 607 T.L.M., sa matuā pōuliuli lava mea mo tagata o Ieova. Na pulea lo latou laumua o Ierusalema e Papelonia. Sa faatafunaina lo latou malumalu, ma tuulafoaʻia lo latou laueleele. Mo i latou, sa leai se malamalama e faamāfanafana ai mai le lagi. Na i lo lenā, sa pei ona fai atu ai ma le faanoanoa tele Ieremia iā Ieova: “Ua e fasiotia, ua lē alofa mai. Ua e ufitia oe i le ao, ina ia lē sao atu ai le tatalo.” (Auega 3:43, 44) Mo Ierusalema, o lenā pōuliuli faalelagi o lona uiga o le oti ma le faaumatiaga.

19. (a) Ua faamatalaina faapefea e le perofeta a le Atua o Isaia, se pōuliuli i le lagi e faatatau iā Papelonia anamua? (e) O anafea ma sa faapefea ona faataunuuina le valoaga a Isaia?

19 Mulimuli ane, na faaataina ai foʻi i se pōuliuli faapena le lagi e faaalia ai puapuaga mo Papelonia anamua. Ona o lenei mea, na faagaeeina ai le perofeta a le Atua e tusi: “Faauta, o loo sau le aso o Ieova, e ogoogo i le toʻatamaʻi ma le toʻasā tele; e fai ai le nuu ma faatafunaga; na te faaumatia foʻi tagata agasala o i ai. Auā o fetu o le lagi ma ona faaputuputugafetu, e lē fepulafi mai i latou; e faapouliuligia le lā i lona alu aʻe, o le masina foʻi e lē susulu mai lona malamalama. Ou te faasalaina le lalolagi ona o a latou amio leaga, o tagata ulavavale foʻi ona o a latou agasala.” (Isaia 13:9-11) Na faataunuu lenei valoaga i le 539 T.L.M. ina ua faatoʻilaloina Papelonia e Metai ma Peresia. Ua faamatalaina lelei mai ai le pōuliuli, le leai o se faamoemoe, le leai o so o se malamalama e faamāfanafana ai mo Papelonia, a o paʻū e faavavau mai lona tulaga o se malo malosi sili o le lalolagi.

20. O le ā le iʻuga e mataʻu ai o loo faatalitalia e lenei lalolagi pe a oo mai le mafuiʻe tele?

20 I se auala talitutusa, pe a oo mai le mafuiʻe tele, o le a ufitia lenei lalolagi aoao i le leai o se faamoemoe o le pōuliuli atoatoa. O le a lē aumaia e mea matagofie ma iila o le lalolagi a Satani se faamoemoe aogā. Ua uma ona lauiloa i aso nei taʻitaʻi faapolotiki a le lalolagi, aemaise lava i lotu ua liliu ese mai le upu moni, ona o lo latou faimea piʻopiʻo, pepelo, ma olaga lē mamā o loo ola ai. (Isaia 28:14-19) E lē mafai ona toe faatuatuaina i latou. O le a oo atu lo latou malamalama taupulapula i se pōuliuli atoatoa pe a faaooina mai e Ieova le sala faafaamasinoga. O le a faaalialia la latou taaʻiga pei se masina i upufai a le lalolagi faapea, e faamasaa toto ma e oti ai. O le a faaumatia a latou tagata taʻutaʻua i le lalolagi e pei o fasimea e paʻuʻū mai le vateatea ma faataapeapeina e pei o fua o vine moto i se matagi malosi. O le a lūlūina lo tatou lalolagi atoa i se “puapuaga tele, e leai sona tusa talu le amataga o le lalolagi, ua oo lava i ona pō nei; e lē toe faapea foʻi amulī.” (Mataio 24:21) Pagā se iʻuga e mataʻu ai!

Ua Mavae Atu “Le Lagi”

21. I le vaaiga na iloa e Ioane, o le ā na ia vaaia e faatatau i “le lagi” ma “mauga ma motu uma”?

21 Ua faaauau le vaaiga na iloa e Ioane: “Ua mavae atu foʻi le lagi pei o se tusi ua tāʻaia, o mauga ma motu uma foʻi ua aveeseina i mea sa i ai.” (Faaaliga 6:14) E manino lava, e lē o ni lagi moni po o ni mauga ma motu moni. Ae o le ā ua faaataina mai ai?

22. I Etoma o le ā le ituaiga o “lagi” sa ʻtāʻai e pei o se tusi tāʻai’?

22 E tusa ai ma “le lagi,” e fesoasoani i lo tatou malamalamaga se valoaga talitutusa ua taʻua ai le toʻasā o Ieova i atunuu uma: “E mavae foʻi ʻau uma lava a le lagi, e taatāʻaia le lagi e pei o se tusi.” (Isaia 34:4) O Etoma lava e ao ona pagatia. Faapefea? Sa faatoʻilaloina o ia e Papelonia ina ua faatoʻā mavae le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M. I lenā taimi, e leai ni mea mataʻina na faamaumauina faapea sa tutupu i le lagi moni. Ae sa iai mea tutupu sa avea o mala i le “lagi” o Etoma. * Sa faamaualaloina lona malosi faafaigāmalo faaletagata mai lo latou tulaga maualuga, e pei o se lagi. (Isaia 34:5) Sa peiseaʻī ua “taatāʻaia” i latou ma tuuesea, e pei o se tusi tāʻai tuai ua lē toe aogā i se tasi.

23. O le ā “le lagi” lea o le a ʻmavae e pei o se tusi tāʻai,’ ma e faamautinoaina faapefea e upu a Peteru lenei malamalamaga?

23 O lea, o “le lagi” lea o le a ʻmavae e pei o se tusi tāʻai’ e faasino i faiga malo e tetee i le Atua ia o loo pulea lenei lalolagi. O le a aveesea atoatoa i latou e Lē o Tiʻetiʻe i le solofanua sinasina ua manumalo aoao. (Faaaliga 19:11-16, 19-21) Ua faamautinoa lenei mea i upu a le aposetolo o Peteru a o ia tulimataʻia mea tutupu, ua faaatagia mai e le tatalaina o le faamaufaailoga lona ono: “O le lagi ma le lalolagi o ona pō nei ua tuu mo le afi ona o lea lava afioga; ua taofia foʻi mo le aso e faamasino ai ma fano ai tagata faalēmataʻu.” (2 Peteru 3:7) Ae faapefea le faaupuga, “o mauga ma motu uma foʻi ua aveeseina i mea sa i ai”?

24. (a) O afea e faapea ai ua lūlūina mauga ma motu pe ua faalētumau e tusa ai i le valoaga a le Tusi Paia? (e) Sa faapefea ona ʻlūlūina mauga’ ina ua paʻū Nineva?

24 I valoaga a le Tusi Paia, ua taʻua ai ua lūlūina mauga ma motu, o lona uiga, ua faalētumau i taimi o suiga ma gaoioiga tetele faapolotiki. Mo se faaaʻoaʻoga, sa tusi le perofeta o Nauma ina o valoiaina faamasinoga a Ieova faasaga iā Nineva: “E gatete mauga iā te ia, e liu suāvai mauga iti; e mafuiʻe le eleele i ona luma.” (Nauma 1:5) E leai se tala faamaumau o se mauga moni na solofa ina ua paʻū Nineva i le 632 T.L.M. Peitaʻi o se malo malosi i le lalolagi lea sa foliga mai muamua e pei o se mauga i lona malosi, ae sa faafuaseʻi ona solofa.​—Faatusatusa i le Ieremia 4:24.

25. O le a aveesea faapefea “mauga ma motu uma” mai mea o loo iai i le iʻuga o loo sau o lenei lalolagi?

25 O le mea lea, “o mauga ma motu uma” e pei ona faasino i ai i le tatalaina o le faamaufaailoga lona ono, ua fetaui lelei i ai faiga malo faapolotiki ma faalapotopotoga o loo faalagolago i ai lenei lalolagi, lea e manatu i ai le toʻatele o tagata, ua matuā faamautūina. O le a matuā lūlūina ese i latou mai mea o iai, lea e faateʻia tele ma matataʻu ai i latou o ē sa faatuatuaina na malo i taimi ua mavae. E pei ona faamatala mai le valoaga, e mautinoa lava o le aso tele o le toʻasā o Ieova ma lona Alo​—le lūlūina faaiʻu lea e aveesea ai faalapotopotoga uma a Satani​—ua oo mai ma se matuā malosi tele!

“Mafuli Mai ia iā te i Matou, ma Tanumaʻi i Matou”

26. O le a gaoioi faapefea tagata o ē tetee i le pule silisili ese a le Atua ona o lo latou matataʻu, ma o le ā le faaupuga o le mataʻu tele o le a latou fai atu ai?

26 Ua faaauau upu a Ioane: “O tupu foʻi o le lalolagi, ma alii sili, ma taʻitaʻi o ʻau, ma ē ua tamaoaiga, ma ē ua malolosi, ma pologa uma, atoa ma tama a le eleele uma ua latou lalafi i ana ma papa o mauga; ua latou fai atu foʻi i mauga ma papa, ʻMafuli mai ia iā te i matou, ma tanumaʻi i matou ai le silafaga a lē tiʻetiʻe i le nofoālii, ma le toʻasā o le Tamaʻi Mamoe; auā ua oo mai le aso tele o lo [la] toʻasā, o ai foʻi sē na te mafaia ona tū atu?”​—Faaaliga 6:15-17.

27. O ā alaga sa alagaina e Isaraelu lē faamaoni i Samaria, ma sa faataunuuina faapefea na upu?

27 Ina ua faaleo atu e Hosea le faamasinoga a Ieova iā Samaria, le laumua o le malo i mātū o Isaraelu, na ia faapea atu: “E faaumatia foʻi mea maualuga i Avene, o le agasala a Isaraelu; e tutupu aʻe le laau tuitui ma le laau talatala i o latou fata faitaulaga; latou te fai atu foʻi i mauga, Inā tanu mai ia iā te i matou. E faapea foʻi i mea maupuʻepuʻe, Inā mafuli mai ia i luga iā te i matou.” (Hosea 10:8) Sa faataunuuina faapefea nei upu? Ina ua toʻilalo Samaria i le nuu sauā o Asuria i le 740 T.L.M., sa leai se mea e sosola i ai Isaraelu. Ua faaalia i upu a Hosea le faalogona o le lē maua o se fesoasoani, le matataʻu tele, ma le tuulafoaʻiina sa lagonaina e tagata ua faatoʻilaloina. Sa lē mafai e mea maupuʻepuʻe moni po o faalapotopotoga pei ni mauga o Samaria ona puipuia i latou, e ui lava ina foliga mai sa matuā tumau.

28. (a) O le ā le lapataʻiga sa tuuina atu e Iesu i fafine o Ierusalema? (e) Sa faataunuuina faapefea le lapataʻiga a Iesu?

28 E talitutusa lava ma le taimi lea ina ua taʻitaʻi atu Iesu i lona maliu e fitafita Roma, sa ia fetalai ai i fafine o Ierusalema e faapea: “E oo mai ona aso, e fai mai ai tagata, Amuia ē ua pa, ma fafine e leʻi fananau, ma susu e leʻi susuina! Ona fai atu lea o tagata i mauga, Mafuli mai ia iā te i matou; e fai atu foʻi i mea maupuʻepuʻe, Inā ufiufi ifo ia iā te i matou.” (Luka 23:29, 30) Ua faamaonia lelei i tala tusitusia le faaumatiaina o Ierusalema e Roma i le 70 T.A., ma ua mautinoa ai e tutusa le uiga o fetalaiga a Iesu, ma upu a Hosea. Sa leai se lafitaga mo Iutaia i lenā taimi o ē sa totoe i Iutaia. So o se mea lava sa latou taumafai e lalafi ai i Ierusalema, e oo lava ina ua latou sosola i tumutumu mauga o ʻolo malolosi o Masata, sa lē mafai lava ona latou sosola ese ai i le faataunuuga ma le sauā o le faasalaga faafaamasinoga a Ieova.

29. (a) Pe a oo mai le aso o le toʻasā o Ieova, o le ā le puapuaga o le a iai i latou o loo lagolagoina i lenei lalolagi? (e) O le ā le valoaga a Iesu o le a faataunuuina pe a faaalia e Ieova Lona toʻasā?

29 O lea la, ua faaalia i le tatalaina o le faamaufaailoga lona ono e faapea, o le a tupu se mea e talitutusa, i le vaitaimi o le aso o le toʻasā o Ieova. Pe a oo mai le lūlūga faaiʻu o lenei lalolagi, o le a vevesi solo i latou na lagolagoina e saʻili mo se lafitaga, ae latou te lē maua. Ua matuā lē maua lava se lafitaga i lotu sesē, o Papelonia le Aai Sili. Pe latou te sulu atu i ni ana i totonu o mauga moni, pe i faalapotopotoga faapolotiki ma faapisinisi pei ni mauga, ae o le a latou lē maua ai lava se saogalemu tautupe po o se isi lava fesoasoani. E leai se mea o le a lalafi ai i latou mai le toʻasā o Ieova. Ua faamatala lelei mai e Iesu lo latou matataʻu: “Ona iloa ai lea i le lagi o le faailoga o le Atalii o le tagata; ona taufaitagituʻi ai lea o ituaiga uma o le lalolagi; latou te iloa atu foʻi le Atalii o le tagata ua sau i ao o le lagi, ma le mana ma le mamalu tele.”​—Mataio 24:30.

30. (a) O le ā ua faatatau i ai le fesili: “O ai foʻi sē na te mafaia ona tū atu?” (e) Pe o le a mafai ea e nisi ona tutū atu i le taimi o le faamasinoga a Ieova?

30 Ioe, o i latou o ē na mumusu e amanaʻia le pule a Lē o Tiʻetiʻe manumalo i le solofanua sinasina, o le a iʻu lava ina taʻutino mai lo latou sesē. O tagata uma o ē sa fiafia e avea ma vaega o le fanau a le gata, o le a faaumatia pe a mavae atu le lalolagi a Satani. (Kenese 3:15; 1 Ioane 2:17) Ona o le tulaga o le lalolagi i lenā taimi, o le a iʻu ai ina fesili le toʻatele: “O ai foʻi sē na te mafaia ona tū atu?” E foliga mai o le a latou manatu faapea, e leai se tasi e mafai ona tū atu i se tulaga talileleia i luma o Ieova i lea aso o lana faamasinoga. Ae o le a sesē i latou, e pei ona faaalia atili mai e le tusi o Faaaliga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 3 E masani a o leʻi lūlū moni ni mafuiʻe, e muamua ona iai ni mea peiseaʻī e galulu ma ono lagona ai se faalētonu. O le pogai lenā e ōu ai taʻifau ma lagalagā solo ai isi meaola ma iʻa i le popole, e ui atonu e lē o lagonaina e tagata seʻiloga ua lūlū saʻo loa se mafuiʻe.​—Tagaʻi i le Awake!, Iulai 8, 1982, itulau 14.

^ pala. 4 Mo se faamalamalamaga auʻiliʻili, tagaʻi i itulau 22, 24.

^ pala. 9 E sili atu i le 35 tausaga, mai le 1895 e oo i le 1931, sa iai se ata i le itulau i luma o le mekasini o Le Olomatamata, sa tusia ai upu o le Luka 21:25, 28, 31, ma se fale vaai o loo aliali mai i tua o lea lava itulau o loo iai ni molī faailoilo o loo faamalamalamaina ai le vanimonimo lagilagiā i luga o se sami sousou.

^ pala. 11 Mo se faaaʻoaʻoga, i se taumafaiga faapitoa i le 1931, na tufatufa atu ai e Molimau a Ieova le faitau afe o tamaʻi tusi The Kingdom, the Hope of the World i taʻitaʻi lotu, le ʻaufaipolotiki, ma le ʻaufaipisinisi i le lalolagi atoa.

^ pala. 22 I se faaaogāina talitutusa o le upu “lagi,” sa iai se uluaʻi faataunuuga o le valoaga o le “lagi fou” i le Isaia 65:17, 18 i le faiga malo fou, lea e aafia ai le kovana o Serupapelu ma le faitaulaga sili o Iosua. Na faavaeina lenā faiga malo fou i le Nuu o le Folafolaga ina ua toe foʻi mai Iutaia mai le tafeaga i Papelonia.​—2 Nofoaiga a Tupu 36:23; Esera 5:1, 2; Isaia 44:28.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa/Ata i le itulau 105]

Muaʻi Valoiaina o le 1914

“O le tausaga e 606 T.L.M., na faaiʻuina ai le malo o le Atua, na aveesea ai le palealii, ma tuuina atu ai le lalolagi uma i Nuu Ese. O tausaga e 2,520 mai le 606 T.L.M, o le a iʻu i le 1914 T.A.” *​—The Three Worlds, lomia i le 1877, itulau 83.

“O faamaoniga i le Tusi Paia e manino ma malosi faapea o ʻTaimi o Nuu Ese’ o se vaitaimi e 2520 tausaga, e amata mai le tausaga e 606 T.L.M. e oo mai ma e aofia ai le 1914 T.A.”​—Studies in the Scriptures, Tusi 2, tusia e C. T. Russell ma lomia i le 1889, itulau 79.

O Charles Taze Russell ma aumea aʻoga o le Tusi Paia sa latou iloa a o faitau sefulu tausaga muamua atu e faapea, o le a faailogaina e le 1914 le iʻuga o Taimi o Nuu Ese, po o taimi atofaina o nuu. (Luka 21:24) E ui latou te leʻi malamalama atoa i le uiga moni o lenei mea mai i na uluaʻi tausaga, ae sa latou mautinoa o le a avea le 1914 ma tausaga o le suiga i talafaasolopito o le lalolagi, ma sa saʻo lava i latou. Mātau le faamatalaga ua siiina mai le nusipepa o loo mulimuli mai:

“O le taua tele na tauina i Europa na faataunuuina ai se valoaga mataʻina. Pe tusa ma le kuata senituri ua mavae, sa faalauiloa atu ai i le lalolagi e ʻTagata Aʻoga Faavaomalo o le Tusi Paia,’ lea e tele ina lauiloa o ʻTagata o le Meleniuma ua Tafa Mai,’ e ala i tagata talaʻi ma fale lomitusi e faapea, o 1914 e tafa mai ai ata o le Aso o le Toʻasā na valoiaina i le Tusi Paia. ʻIa tulimataʻi le 1914!’ o le alaga lenā a le faitau selau o tagata faievagelia femalagaaʻi.”​—The World, o se nusipepa Niu Ioka, iā Aokuso 30, 1914.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 75 I le suʻega muamua o lenei mea, sa leʻi iloa e Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e leai se tausaga selo i le va o le “T.L.M.” ma le “T.A.” Mulimuli ane, ina ua iloa i saʻiliʻiliga e ao ona fetuunaʻi le T.L.M. 606 i le 607 T.L.M., sa aveesea ai foʻi ma le tausaga selo, ina ia saʻo lelei ai le valoaga i le 1914.”​—Tagaʻi i le “The Truth Shall Make You Free,” lomia e Molimau a Ieova i le 1943, itulau 239.

[Pusa i le itulau 106]

1914​—O se Taililiu

I le tusi Politikens Verdenshistorie​—Historiens Magt og Mening (Talafaasolopito o Polotiki o le Lalolagi​—Le Malosi ma le Uiga o Talafaasolopito), na lomia i le 1987 i Copenhagen, o loo taʻua ai manatu ia e i le itulau e 40:

“Le faatuatuaga na iai i le senituri lona 19 sa sologa lelei ae taia loa i se ta mataʻutia i le 1914. I le tausaga a o leʻi gāpā le taua, sa tusia ai e le tusitala o talafaasolopito mai Tenemaka ma le faipolotiki o Peter Munch se tulaga lelei na foliga mai ai mea i le lumanaʻi: ʻE tetee uma faamaoniga i le ono iai o se taua i le va o malo malolosi tetele i Europa. O le a mou atu foʻi “le lamatia o le iai o se taua” i le lumanaʻi, e pei ona faagasolo mai taimi i lea taimi talu mai le 1871.’

“I se faaeseesega, o lana tala mulimuli ane: ʻO le gāpā o le taua i le 1914 o se taililiu i le talafaasolopito. Ua amata ai se tupulaga o mala, le gatete i le mataʻu, ma le feitagaʻi, faatasi ai ma le lē saogalemu i so o se mea, ua suia ai se olaga lelei na amata ona iai, lea sa mafai ona tuliloaina ma mulimuli ai ma le saogalemu. Sa leai se tasi e mafai ona iloaina, ma e oo mai i aso nei e leai se tasi e mafai ona ia taʻu maia, pe o le pogisa lea sa paʻū i o tatou luga i lenā taimi, o le faaumatiaga tumau lea o le olaga sa faatupuina e le tagata mo ia i le faitau afe tausaga ua mavae.’”

[Ata i le itulau 110]

‘Aveesea mauga uma mai le mea o i ai’

[Ata i le itulau 111]

Latou te lalafi i ana