Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ia E Taofi Mau i le Mea ua iā te Oe”

“Ia E Taofi Mau i le Mea ua iā te Oe”

Mataupu 12

“Ia E Taofi Mau i le Mea ua iā te Oe”

FILATELEFAIA

1. Sa taulaʻi atu le feʻau lona ono a Iesu i le faapotopotoga i lē fea aai, ma o le ā le uiga o le igoa o lenā aai?

ALOFA MĀFANA FAALEUSO​—maʻeu se uiga manaʻomia! E lē taumatea o le mea lea sa i le finagalo o Iesu ina ua ia tuuina mai lana feʻau lona ono, lea na avatu i le faapotopotoga i Filatelefaia, auā o le uiga o le igoa lenā o le “Alofa Māfana Faaleuso.” Sa manatua pea e Ioane lea ua afu lona soifua le mea na tupu, i le silia i le 60 tausaga muamua atu, lea na faatolu lava ona maumauaʻi atu pea Peteru iā Iesu e faapea o ia, o Peteru, e alofa māfana mo lona Alii. (Ioane 21:15-17) Pe o faaalia ea e Kerisiano i Filatelefaia, le alofa māfana faaleuso? E manino lava lo latou faia faapea!

2. O le ā le ituaiga o aai sa iai Filatelefaia, o le ā le ituaiga o faapotopotoga sa iai i inā, ma o le ā le fetalaiga a Iesu i le agelu o lenei faapotopotoga?

2 O Filatelefaia i aso o Ioane o se aai e tamaoaiga tele pe ā ma le 30 maila (50 kilomita) i saute sasaʻe o Sarataisa (i le nofoaga o le aai o Take o Alasehir i ona pō nei). Peitaʻi o le mea e sili ona mataʻina, o le ʻoa a le faapotopotoga Kerisiano i inā. E lē taumate sa latou taliaina ma le fiafia tele le faifeʻau lea sa faimalaga atu iā i latou, atonu na ui atu i Sarataisa! E iai le fautuaga e faagaeetia ai i le feʻau na ia tauaveina mo i latou. Ae muamua lava, o loo faasino atu i le pule a Lē na Auina mai le feʻau o sē ua iloa e tagata uma. Ua ia fetalai: “Ia e tusi foʻi i le agelu a le ekalesia o i Filatelefaia: O mea nei ua fai mai ai le Paia, o le faamaoni ia, o lē ua i ai le ki a Tavita, o lē na te tālā, a e leai sē na te faamauina; o lē na te faamauina foʻi, a e leai sē na te tatalaina.”​—Faaaliga 3:7.

3. Aiseā ua fetaui ai le taʻua o Iesu e “Paia,” ma e mafai faapefea ona fai atu ʻe moni’ o ia?

3 Sa lagona e Ioane le faapea atu o Peteru iā Iesu Keriso: “O iā te oe upu o le ola e faavavau. Ua matou talitonu, ma ua matou iloa o oe o le Paia o le Atua.” (Ioane 6:68, 69) Talu ai o Ieova le Atua o le paia lava ia, e ao foʻi la i lona Alo e toʻatasi ona “Paia.” (Faaaliga 4:8) E faamaoni pe ʻmoni’ Iesu. O le upu Eleni lea e faaaogā i inei o le (a·le·thi·nosʹ) e faasino i le maoʻi. O lona uiga, o Iesu o le malamalama moni ma le areto moni lea na afio ifo mai le lagi. (Ioane 1:9; 6:32) O ia o le vine moni. (Ioane 15:1) E moni foʻi Iesu i le uiga faapea e maufaatuatuaina o ia. E moni ana fetalaiga i taimi uma. (Tagaʻi i le Ioane 8:14, 17, 26.) Ua matuā onomea lava la ma tatau i lenei Alo o le Atua ona auauna o se Tupu ma o se Faamasino.​—Faaaliga 19:11, 16.

“Le Ki a Tavita”

4, 5. O le ā le feagaiga e fesootaʻi ma “le ki a Tavita”?

4 Ua iā Iesu “le ki a Tavita.” I lona faaaogāina, na te “tālā, a e leai se na te faamauina; o lē na te faamauina foʻi, a e leai sē na te tatalaina.” O le ā lenei “ki a Tavita”?

5 Sa faia e Ieova ma le tupu Isaraelu o Tavita se feagaiga mo se malo e faavavau. (Salamo 89:1-4, 34-37) Sa pule le aiga o Tavita mai le nofoālii o Ieova i Ierusalema mai le 1070 e oo i le 607 T.L.M., ae na oo le faasalaga faafaamasinoga a le Atua i lenā malo ona o le liliu atu i le amioleaga. Na faataunuuina ai e Ieova i inā lana valoaga i le Esekielu 21:27: “Ou te fulisia, fulisia, fulisia [Ierusalema i le lalolagi], e lē toe i ai lava lea [le tootoo o le tulaga tautupu i le gafa o Tavita], seʻia afio mai o ia ua i ai le tonu, ona ou avatua ai lea iā te ia.”

6, 7. O anafea ma sa faapefea ona aliaʻi mai lē “ua i ai le tonu”?

6 O anafea ma sa faapefea ona aliaʻi mai lē “ua i ai le tonu”? O le a tuuina atu faapefea iā te ia le tootoo o le malo o Tavita?

7 Pe tusa ma le 600 tausaga mulimuli ane ai, na tō ai i le agaga paia le taupou Iutaia o Maria, o sē na tupuga mai le tupu o Tavita. Sa auina mai e le Atua le agelu o Kaperielu e logo Maria o le a ia fanauina se tama tane, e faaigoa iā Iesu. Na faapea atu Kaperielu: “E sili o ia, e taʻua foʻi o le Alo o le Silisili ese; e foaʻi atu e le Alii le Atua iā te ia le nofoaiga a Tavita lona tamā; e fai o ia ma tupu i le aiga o Iakopo e faavavau; o lona malo foʻi e leai sona gataaga.”​—Luka 1:31-33.

8. Sa faamaonia faapefea e Iesu ua ia agavaa e maua le tulaga tautupu o Tavita?

8 I le 29 T.A. ina ua papatisoina Iesu i le vaitafe o Ioritana ma faauuina ai i le agaga paia, na avea ai o ia ma Lē sa filifilia e avea mulimuli ane ma tupu i le gafa o Tavita. Sa ia faaalia le maelega ua fai ma faaaʻoaʻoga, i le talaʻia o le tala lelei o le Malo ma poloaʻia ona soo ia faapena ona talaʻi. (Mataio 4:23; 10:7, 11) Sa faamaulalo Iesu, e oo lava i le maliu i se satauro, ua faamaonia ai ua ia agavaa atoatoa e maua le tulaga tautupu o Tavita. Sa toe faatūina e Ieova Iesu o se agaga e lē mafai ona oti ma faasilisilia o ia i Lona lava aao taumatau i le lagi. O inā na ia mauaina ai aiā uma o le malo o Tavita. I le taimi atofaina, o le a faaaogā ai e Iesu lana aiā e ʻavea ai i latou o ē fai o ia mo latou fili ma mea e tū ai ona aao.’—Salamo 110:1, 2; Filipi 2:8, 9; Eperu 10:13, 14.

9. E faapefea ona faaaogā e Iesu le ki a Tavita e tatala ma faamau ai?

9 I le taimi nei e mafai e Iesu ona faaaogā le ki a Tavita, i le tatalaina ai o avanoa ma faaeaga e fesootaʻi atu i le Malo o le Atua. E laveaʻiina e Ieova e auala iā Iesu Kerisiano faauuina i le lalolagi “nai le pule a le pōuliuli,” i le siitia atu o i latou “i le malo o lona lava Alo pele.” (Kolose 1:13, 14) O le a faaaogā foʻi le ki e faamau pe punitia ai faaeaga faapena mai so o se tasi e faamaonia e lē faamaoni. (2 Timoteo 2:12, 13) Talu ai e lagolagoina e Ieova le suli tumau lenei o le malo o Tavita, e leai se tasi e mafaia ona taofia o ia mai le faataunuuina o ia tiute.​—Faatusatusa i le Mataio 28:18-20.

10. O le ā le faalaeiauga ua tuuina atu e Iesu i le faapotopotoga i Filatelefaia?

10 E lē taumatea le faamāfanafanaina ai o Kerisiano i Filatelefaia i le feʻau lenei, auā e sau mai iā Iesu lea e telē le pule o loo iai. Na ia faamālō iā i latou i lona fetalai atu: “Ua ou iloa au galuega. Faauta, ua ou tuuina atu i ou luma le faitotoʻa ua avanoa, e leai foʻi sē na te mafaia ona punitia; ua ou iloa ua itiiti lou malosi, a ua e tausia laʻu upu, ma ua e lē faafitia loʻu igoa.” (Faaaliga 3:8) Sa gaoioi ma le maelega le faapotopotoga, ma na tatala atu ai mo i latou se faitotoʻa​—e lē masalomia o se faitotoʻa o avanoa mo le auaunaga e auauna ai. (Faatusatusa i le 1 Korinito 16:9; 2 Korinito 2:12.) O le ala lea ua faalaeiau ai Iesu i le faapotopotoga ina ia faaaogā atoatoa le avanoa e talaʻi ai. Ua latou tutumau ma faaalia ua lava lo latou malosi, ma le fesoasoani mai le agaga o le Atua, e faaauau ai ona faia atili “galuega” i le auaunaga a Ieova. (2 Korinito 12:10; Sakaria 4:6) Na latou usitaia poloaʻiga a Iesu ma ua latou lē faafitia foʻi Keriso i upu, po o gaoioiga.

‘Latou te Ifo iā te Oe’

11. O le ā le faamanuiaga ua folafola e Iesu i Kerisiano, ma sa faataunuu faapefea lenei mea?

11 O le mea lea, ua folafolaina ai e Iesu iā i latou ni iʻuga o le a fuaina mai: “Faauta, ou te tuuina atu i latou o i le sunako o Satani, o ē o fai mai o Iutaia i latou, a e leai lava, a ua pepelo i latou​—faauta, ou te taʻitaʻi iā te i latou ina ia latou ō atu i ou luma, ma ifo atu i ou vae; latou te iloa foʻi o aʻu ua ou alofa atu iā te oe.” (Faaaliga 3:9) E lē taumate, sa iai faafitauli i le faapotopotoga ma tagata Iutaia i lenā vaipanoa, e pei ona iai i Semurana. Na taʻua e Iesu i latou nei o “le sunako o Satani.” Ae ui i lea, ua toeitiiti nei iloa e nisi o na tagata Iutaia e moni mea na talaʻiina e Kerisiano e faatatau iā Iesu. O lo latou “ifo atu” e lē taumate o le a faia i le uiga o loo faamatalaina e Paulo i le 1 Korinito 14:24, 25, o lo latou salamō moni lea ma avea ma Kerisiano, i le talisapaia atoatoa o le alofa tele o Iesu i le tuuina atu o lona soifua e fai ma sui o ona soo.​—Ioane 15:12, 13.

12. Aiseā sa ono faateʻia ai tagata o le sunako Iutaia i Filatelefaia ina ua iloa e ao i nisi o i latou ona “ifo” atu i Kerisiano i inā?

12 E foliga mai na faateʻia tagata o le sunako Iutaia i Filatelefaia ina ua iloa e ao i nisi o i latou ona “ifo” atu i Kerisiano i inā. Pe a manatu i le mea moni e toʻatele tagata o i lenā faapotopotoga e lē o ni Iutaia, lona uiga e matuā vala lava se mea na latou faatalitalia e ono tupu. Aiseā? Auā na valoia e Isaia: “E fai foʻi tupu [e lē ni tagata Iutaia] mau tausi tama [tagata Isaraelu], ma o latou masiofo e fai mau failele; latou te ifo toʻele iā te oe.” (Isaia 49:23; 45:14; 60:14) E talitutusa lava ma le manatu na faagaeeina Sakaria e tusi: “O ia ona aso e tago atu ai tagata e toʻatinoagafulu [o ē e lē ni tagata Iutaia] ai gagana uma o nuu ese; latou te tago atu lava i le pito ofu o le sa Iutā ma faapea atu, Tatou te ō ma outou; auā ua matou faalogo, o loo iā te outou le Atua.” (Sakaria 8:23) Ioe, sa tatau i tagata e lē ni sā Iutā ona ifo i sa Iutā ae lē o le ifo o sa Iutā i tagata e lē ni sa Iutā!

13. O ai tagata Iutaia o le a tofo i le faataunuuga o valoaga na tuuina atu i Isaraelu anamua?

13 O valoaga na sa taʻu atu i le nuu filifilia o le Atua. Sa iā Isaraelu faaletino lenā tulaga mamalu ina ua fofogaina atu na valoaga. Ae ina ua teena e le nuu o Iutaia le Mesia, na lafoaʻiina ai loa i latou e Ieova. (Mataio 15:3-9; 21:42, 43; Luka 12:32; Ioane 1:10, 11) I le Penetekoso 33 T.A., na filifilia ai e Ieova le Isaraelu moni a le Atua, le faapotopotoga Kerisiano. Ua faia aʻe ona sui i tagata o le Iutaia faaleagaga, ma o latou loto ua peritomeina. (Galuega 2:1-4, 41, 42; Roma 2:28, 29; Kalatia 6:16) Ina ua mavae lenā, e na o le pau lava le auala e mafai ai ona toe foʻi mai tagata Iutaia faaletino taʻitoʻatasi i se faiā fiafia ma Ieova, o lo latou faatuatua lea iā Iesu o le Mesia. (Mataio 23:37-39) Ma le manino lava, sa tupu lenei mea i nisi o tagata i Filatelefaia. *

14. Ua faapefea ona iai se faataunuuga mataʻina o le Isaia 49:23 ma le Sakaria 8:23 i ona pō nei?

14 Ua iai se faataunuuga matuā mataʻina lava o valoaga e pei o le Isaia 49:23 ma le Sakaria 8:23, i ona pō nei. Talu ai le talaʻiga a le vasega e pei o Ioane, ua ulu atu ai se faitau aofaʻi sili ona toʻatele i le faitotoʻa o loo tatala mai i le auaunaga o le Malo. * O le toʻatele o i latou nei e ō mai nai Kerisiano o ē na liliu ese ma le Faa-Kerisiano moni, o ē o loo faapea mai ma le talapepelo a latou lotu, o i latou o ni Isaraelu faaleagaga. (Faatusatusa i le Roma 9:6.) O latou nei, i le avea ma motu o tagata e toʻatele, ua tā o latou ofu ma faasinasinaina e ala i le faatuatua i le toto faataulagaina o Iesu. (Faaaliga 7:9, 10, 14) I le usiusitai i le pulega o le Malo a Keriso, ua latou faamoemoe ai e maua ana faamanuiaga i inei i le lalolagi. Ua latou ō mai i uso faauuina o Iesu ma “ifo” atu i ai i se uiga faaleagaga, ona ua ʻlatou faalogo o loo iā i latou le Atua.’ Latou te auauna i lenei ʻaufaauuina, o ē ua latou autasi i ai i se aufaatasiga o uso i le lalolagi atoa.​—Mataio 25:34-40; 1 Peteru 5:9.

“Le Itu Aso e Tofotofoina Ai”

15. (a) O le ā sa folafola e Iesu i Kerisiano i Filatelefaia, ma o le ā sa faalaeiauina i latou e fai? (e) O le ā le “pale” sa tulimataʻi e Kerisiano ia maua?

15 Ua faaauau ona fetalai Iesu: “Ua e tausia le upu o loʻu onosai, o lea foʻi ou te tausi ai iā te oe i le itu aso e tofotofoina ai, a oo mai i le lalolagi uma, e tofotofo ai i ē o nonofo i le lalolagi. Faauta, ou te vave alu atu; ia e taofi mau i le mea ua iā te oe, neʻi avea e se tasi lou pale.” (Faaaliga 3:10, 11) E ui o le a lē ola pea Kerisiano i aso o Ioane e oo mai i le aso o le Alii (na amata i le 1914), ae o lo latou mautinoa o le afio mai o Iesu, na avatu ai iā i latou le malosi e faaauau ai ona talaʻi. (Faaaliga 1:10; 2 Timoteo 4:2) Ua iai mo i latou i le lagi le “pale,” po o le faailoga o le ola e faavavau. (Iakopo 1:12; Faaaliga 11:18) Afai na latou faamaoni e oo i le oti, e leai se tasi e mafaia ona faoa mai iā i latou lenā taui.​—Faaaliga 2:10.

16, 17. (a) O le ā ʻle itu aso e tofotofoina ai, lea o le a oo mai i le lalolagi uma’? (e) O le ā le tulaga sa iai ē faauuina i le amataga o “le itu aso e tofotofoina ai”?

16 Ae o le ā la “le itu aso e tofotofoina ai”? E lē taumatea, sa ao i na Kerisiano i Asia ona faafetaiaʻia nisi sauāga mataʻutia mai le pulega a Roma. * Ae ui i lea, o le faataunuuga tele, o le itu aso o le faamamāina ma le faamasinoina lea na iʻu ina oo mai a o faagasolo le aso o le Alii, aemaise lava le 1918 ma faasolo mai ai. O le tofotofoga ina ia faamautinoa ai se tasi pe o lagolago i le Malo ua faavaeina o le Atua pe lagolago i le lalolagi a Satani. A fua atu i le faaupuga se “itu aso,” o lona uiga e mo se vaitaimi puupuu, peitaʻi e leʻi māeʻa. E lē tatau lava ona tatou faagaloina o lea o loo tatou ola “i le itu aso e tofotofoina ai,” e leʻi faamāeʻaina.​—Luka 21:34-36.

17 I le pei o le faapotopotoga faamaoni i Filatelefaia, sa fesagaʻi foʻi le vasega e pei o Ioane o Kerisiano faauuina i le 1918 ma teteega mai le “sunako a Satani” i ona pō nei. Sa gaoioi ma le faatogafiti faifeʻau o lotu na vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni, o ē na faapea mai o i latou o tagata Iutaia faaleagaga, e faasesē mafaufau o taʻitaʻi ina ia taofia Kerisiano moni. Ae ui i lea, sa taumafai malosi i latou nei ia ʻtausia le upu o le onosai o Iesu;’ o le mea lea, ona o se fesoasoani faaleagaga, o sina “malosi itiiti” lava, ae na mataʻina lo latou sao atu ai, ma sa faagaeetia i latou e ulu atu i le faitotoʻa lea ua avanoa mai mo i latou. I le ā le auala?

“Le Faitotoʻa ua Avanoa”

18. O le ā le tofiga na faia e Iesu i le 1919, ma sa faapefea i lē na tofia, ona pei o le auauna faamaoni a Esekia?

18 I le 1919 sa faataunuu ai e Iesu lana folafolaga ma mātauliaina ai se vaega itiiti o Kerisiano faauuina moni e avea o lana “auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45-47) Na latou ulu atu i se faaeaga e talitutusa ma le faaeaga lea na maua e le auauna faamaoni o Eliakimo i taimi o le tupu o Esekia. * Na fetalai Ieova e uiga iā Eliakimo: “Ou te faaee foʻi le ki a le aiga o Tavita i lona ua; na te tatalaina, a e leai sē na te puipuia; na te puipuia foʻi, a e leai sē na te tatalaina.” Sa tauaveina e Eliakimo tiute tauave mamafatū mo Esekia, le aloalii a Tavita. E faapena foʻi i aso nei, ua faaee atu i ua o le vasega faauuina e pei o Ioane “le ki a le aiga o Tavita” i se uiga faapea, ua faatuatuaina atu iā i latou manaʻoga i le lalolagi o le Malo o le Mesia. Ua faamalosia e Ieova ana auauna mo lenei faaeaga, i le fesoasoani atu i lo latou malosi itiiti e avea ma malosi tele, ua lava mo se molimau sili ona tele i le lalolagi atoa.​—Isaia 22:20, 22; 40:29.

19. Sa taulimaina faapefea e le vasega e pei o Ioane tiute tauave ia na tuuina atu i ai e Iesu i le 1919, ma o le ā na iʻu i ai?

19 I le mulimuli atu i le faaaʻoaʻoga a Iesu, sa amataina ai e le vaega totoe faauuina se gaoioiga malosi tele mai le 1919 faasolo mai ai, o le faalauiloa atu o le tala lelei o le Malo. (Mataio 4:17; Roma 10:18) O le iʻuga, na oo ina ō mai i lenei vaega totoe faauuina, nisi o le sunako faaonapōnei a Satani po o lotu ua vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni, ua salamō ma “ifo,” i le taliaina o le pule a le auauna. Ua latou ō mai foʻi e auauna iā Ieova i le autasi ma ē matutua o le vasega e pei o Ioane. Sa faaauau lenei mea seʻia aoaoina le numera atoa o uso faauuina o Iesu. O le mea na sosoo ai, o le ō mai lea o “le motu o tagata e toʻatele mai atu nuu uma” e “ifo” i le auauna faauuina. (Faaaliga 7:3, 4, 9) Ua auauna faatasi lenei auauna ma le motu o tagata e toʻatele e avea o le lafumamoe e tasi o Molimau a Ieova.

20. Aiseā e ao ai ona malolosi faapitoa lava Molimau a Ieova i aso nei ma maelega i le auaunaga i le Atua?

20 A o autasi i se fusi o le alofa māfana moni faaleuso e pei o Kerisiano i Filatelefaia, ua talisapaia e Molimau a Ieova i aso nei faapea, e ao ona faia ma le faanatinati la latou galuega o le talaʻiga. Ua toeitiiti ona aumaia lea e le puapuaga tele le iʻuga o le lalolagi amioleaga a Satani. Tau ina ia maua mai i tatou taʻitoʻatasi i lenā taimi o malolosi i le faatuatua, ma maelega i le auaunaga i le Atua, ina ia aua ai neʻi aveesea o tatou igoa mai le tusi o le ola a Ieova. (Faaaliga 7:14) Seʻi o tatou matuā manatu mamafa i le faalaeiauga a Iesu i le faapotopotoga i Filatelefaia ina ia mafai ai ona tatou taofi mau i o tatou faaeaga o le auaunaga ma maua ai le taui o le ola e faavavau.

Faamanuiaga o le ʻAumanumalo

21. O faapefea ona tausia e Kerisiano faauuina i aso nei le ʻupu o le onosai o Iesu,’ ma o le ā le faamoemoe o le a latou maua?

21 Ua tausia e le vasega e pei o Ioane i aso nei le ʻupu o le onosai o Iesu,’ o lona uiga, ua latou mulimuli i lana faaaʻoaʻoga ma onosai pe tutumau ai. (Eperu 12:2, 3; 1 Peteru 2:21) Ua atili faalaeiauina i latou e isi fetalaiga na sosoo ai a Iesu i le faapotopotoga i Filatelefaia: “O lē manumalo, ou te faia lea ma poutū i le malumalu o loʻu Atua, e lē toe ulufafo lava ia.”​—Faaaliga 3:12a.

22. (a) O le ā le malumalu a le Atua o Iesu? (e) O le a avea faapefea Kerisiano faauuina ia e manumalo ma poutū i lenei malumalu?

22 Maʻeu se faaeaga o le avea o se tasi ma poutū i le malumalu o Ieova! Sa avea le malumalu na i Ierusalema anamua ma totonugalemu o le tapuaʻiga iā Ieova. I totonu o le malumalu, e tasi le aso i le tausaga sa ofoina atu ai e le faitaulaga sili le toto o manu na fai ai taulaga, i luma o le malamalama ofoofogia lea e faaataina le faatasi ai o Ieova i “le mea e sili ona paia.” (Eperu 9:1-7) I le taimi o le papatisoga o Iesu, na amata ai ona iai se isi malumalu, le malumalu sili faaleagaga, lea sa faatusa i ai le faatulagaga mo le tapuaʻiga iā Ieova. O loo i le lagi le mea e silisili ona paia o lenei malumalu, lea na talafeagai ona faailoa atu ai Iesu “i luma o le Atua.” (Eperu 9:24) O Iesu o le Faitaulaga Sili, ma ua na o le tasi le taulaga na ofoina mo le faamagaloga atoa o agasala: o le toto maligi o le tagata lelei atoatoa o Iesu. (Eperu 7:26, 27; 9:25-28; 10:1-5, 12-14) Pe afai e tutumau pea ma le faamaoni Kerisiano faauuina o loo i le lalolagi, o le a faapena foʻi ona latou auauna o ni faitaulaga lagolago i lotoā o i le lalolagi o lenei malumalu. (1 Peteru 2:9) Ae o le taimi lava latou te manumalo ai, ona latou ulu atu foʻi lea i le mea e silisili ona paia i le lagi, ma avea ai ma lagolago e lē mafai ona aveesea, e pei o ni poutū, o le faatulagaga e pei se malumalu mo le tapuaʻiga. (Eperu 10:19; Faaaliga 20:6) E leai se lamatiaga auā latou te lē “toe ulufafo lava.”

23. (a) O le ā le folafolaga na sosoo ai a Iesu i Kerisiano faauuina e manumalo? (e) O ā iʻuga ona o le tusia o le suafa o Ieova ma le igoa o le Ierusalema fou i luga o le ʻau Kerisiano manumalo?

23 Ua faaauau ona fetalai Iesu: “Ou te tusi foʻi i ai le suafa o loʻu Atua, ma le igoa o le aai a loʻu Atua, o Ierusalema fou lea e alu ifo nai le lagi mai loʻu Atua, atoa foʻi ma loʻu igoa fou.” (Faaaliga 3:12e) Ioe, ua tusia i luga o lenei ʻaumanumalo le suafa o Ieova​—o lo latou Atua ma o le Atua o Iesu. E faaalia manino ai e lenei mea o Iesu ma Ieova, e eseese i laʻua ma e lē o ni vaega se lua o se Atua tolutasi po o se Tasitolu. (Ioane 14:28; 20:17) E ao i foafoaga uma ona iloa faapea o lenei ʻaufaauuina e ā Ieova ia. O i latou o ana molimau. Ua tusia foʻi i o latou luga le igoa o le Ierusalema fou, o le aai faalelagi e alu ifo nai le lagi, o lona uiga, na te faalauteleina mai lana pule agalelei i tagata uma e faamaoni. (Faaaliga 21:9-14) O le a iloa ai foʻi e Kerisiano uma pei ni mamoe i le lalolagi, o lenei ʻaumanumalo faauuina o ni tagatānuu o le Malo, le Ierusalema faalelagi.​—Salamo 87:5, 6; Mataio 25:33, 34; Filipi 3:20; Eperu 12:22.

24. O le ā ua faaataina e le suafa fou o Iesu, ma ua tusia faapefea lea suafa i luga o Kerisiano faauuina faamaoni?

24 O le mea mulimuli lava, o le a tusia ai i ē manumalo faauuina le suafa fou o Iesu. E faasino lenei i le tofiga fou o Iesu ma faaeaga tutasi ua tuuina atu iā te ia e Ieova. (Filipi 2:9-11; Faaaliga 19:12) E leai se tasi na te iloaina lenā suafa, o lona uiga, e leai se tasi o iai na tomai po ua tuu atu i ai na faaeaga. Peitaʻi, pe a tusia e Iesu lona suafa i luga o ona uso faamaoni, ona iai lea o sa latou faiā māfana ma ia i lenā nofoaga i le lagi, ma faasafua mai foʻi i ai ona faaeaga. (Luka 22:29, 30) E lētioa a faaiʻu mai e Iesu lana feʻau i na ʻaufaauuina e ala i le toe taʻua o le apoapoaʻiga: “O lē ua i ai taliga, inā faalogo mai ia o ia i le mea ua fetalai mai ai le Agaga i ekalesia.”​—Faaaliga 3:13.

25. E mafai faapefea e Kerisiano taʻitoʻatasi i aso nei ona faatatauina le mataupu silisili o loo i le fautuaga na tuuina atu e Iesu i le faapotopotoga i Filatelefaia?

25 Maʻeu se faalaeiauga matagofie atonu sa iai lenā feʻau i Kerisiano faamaoni i Filatelefaia! E mautinoa foʻi le iai o se lesona malosi mo le vasega e pei o Ioane i aso nei, i le vaitaimi o le aso o le Alii. Ae e tāua mataupu silisili o loo iai mo Kerisiano taʻitoʻatasi, pe faauuina po o isi mamoe. (Ioane 10:16) E ao iā i tatou uma taʻitoʻatasi ona fuaina mai pea fua o le Malo e pei ona sa faia e na Kerisiano i Filatelefaia. O i tatou uma lava e tatau ona iai sina malosi itiiti. Tatou te mafaia uma lava ona faia se mea i le auaunaga a Ieova. Seʻi o tatou faaaogā lenei malosi! E tusa ai o le faateleina o faaeaga o le Malo, seʻi o tatou mataalia e ulu atu i so o se faitotoʻa e avanoa mai mo i tatou. E mafai foʻi ona tatou tatalo ia faaavanoaina mai e Ieova lea faitotoʻa. (Kolose 4:2, 3) A o tatou mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Iesu o le tutumau ma faamaoni i lona suafa, o le a tatou faaalia ai o i tatou foʻi e iai taliga e faalogo ai i le mea e fetalai mai ai le agaga paia o le Atua i faapotopotoga.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 13 I taimi o Paulo, sa avea ai Sosene le pule o le sunako Iutaia i Korinito, ma uso Kerisiano.​—Galuega 18:17; 1 Korinito 1:1.

^ pala. 14 Ua faaauau ona faamatilatilaina e Le Olomatamata, ua lomiaina e le vasega e pei o Ioane, le manaʻomia vave ona faaaogā o lenei avanoa ma auai atoatoa i le galuega talaʻi; mo se faaaʻoaʻoga, tagaʻi i mataupu “Ia Faalauiloa Atu le Mamalu o Ieova” ma le “Ua Oo lo Latou Leo i le Lalolagi Uma Lava” i Le Olomatamata o Ianuari 1, 2004. I le lomiga o Iuni 1, 2004, i le mataupu “E Faamanuiaina Ē e Faamamaluina le Atua,” sa faamamafa ai le ulu atu i se “faitotoʻa ua avanoa” i le auaunaga faataimi atoa. Sa iai se tumutumuga e 1,093,552 paeonia na lipotia maia sea auaunaga i se tasi o masina i le 2005.

^ pala. 16 Ua lipotia mai e le Cyclopedia a McClintock ma Strong (Tusi X, itulau 519) e faapea: “Na vave ona taulaʻi manatu o le ʻauemeperoa i le Faa-Kerisiano, ona o vesiga na faavevesi aʻe i totonu o le lautele e faifeʻau faapaupau, talu ai le atuatuvale ina ua latou mātauina le mataʻina o le tuputupu aʻe o lenā faatuatuaga. O lea sa tuuina atu ai e Trajan [98-117 T.A.] ni poloaʻiga ina ia faasolosolo mālie ona taofia ai le aʻoaʻoga fou lea ua faaliliuina ai tagata e avea ma ē ʻinoʻino i atua faapaupau. Sa fesagaʻi le pulega a Pliny laʻitiiti, o se kovana o Pitunia [o se itumalo o Roma, sa i le tuaoi o Asia i le itu i mātū] ma le tele o lavelave e lē gata o mataupu na māfua ona o le vave o le tupu aʻe o le Faa-Kerisiano, a o āuga foʻi na oo i ai lagona ita o tagata faapaupau sa iai i inā.”

^ pala. 18 O le igoa Esekia o lona uiga, “E Faamalosia e Ieova.” Tagaʻi i le 2 Tupu 16:20, faamatalaga i le pito i lalo, New World Translation Reference Bible.

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 63]

Fesoasoani i le Toʻatele e Ifo Toʻele

Mai le aofaʻiga atoa e 144,000 o le ʻaufaauuina lea o le a fai mo i latou le Malo o le lagi, e aliali mai o loo iai se vaega totoe, le vasega e pei o Ioane, e itiiti ifo i le 9,000, e leʻi faaiʻuina o latou olaga i le lalolagi. I le taimi lava e tasi, ua faatoʻateleina ai le motu o tagata e toʻatele e avea ma aofaʻiga tele ua sili atu i le 6,600,000. (Faaaliga 7:4, 9) O le ā ua fesoasoani e aumaia lea faatelega tele? Ua saosaolaumea tele aʻoga eseese ua faia e Molimau a Ieova. E eseese mamao ma seminario a lotu vavae ese mai le Faa-Kerisiano moni lea e aʻoaʻo ai filosofia faalelalolagi ma lē amanaʻia ai le Tusi Paia. Ua aʻoaʻoina e aʻoga a Molimau a Ieova le faatuatua loloto i le Afioga a le Atua. Ua latou faaalia le auala e faatatauina ai ma maua aogā e tusa ai ma le olaga mamā ma amioga tatau ma le auaunaga tuutoina i le Atua. Ua faia e faapotopotoga taʻitasi a Molimau a Ieova i o latou Maota mo Tapuaʻiga se Aʻoga o le Faiva Faatiokarate, i le lalolagi atoa talu mai le 1943. E auai le faitau miliona i lenei aʻoga i vaiaso taʻitasi, e mulimuli i se polokalame autasia faaleaʻoaʻoga a le Tusi Paia.

Ua faia foʻi e Molimau a Ieova talu mai le 1959 Aʻoga o le Faiva o le Malo mo le toleniina o toeaina ma auauna o le faiva i faapotopotoga. Ma talu mai le 1977, ua toleniina ai e Aʻoga o le Auaunaga Paeonia le faitau selau afe o uso ma tuafāfine, o ē ua auauna faataimi atoa iā Ieova i le galuega talaʻi faatasi ma se agaga moni pei ona sa iai i Filatelefaia. Na amataina i le 1987 le Aʻoga mo Toleniga i le Faiva mo le toleniina o tane Molimau a Ieova mo tofiga faapitoa i le galuega i le lalolagi.

E matilatila i aʻoga ua faia e Molimau a Ieova le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata. Ua faauu mai lenei aʻoga faamisionare o loo i le Setete i Niu Ioka ni vaega se lua o tagata aʻoga toetoe lava i tausaga uma talu mai le 1943. I le tuufaatasiga, ua toleniina e lea aʻoga e sili atu i le 7,000 faifeʻau a Ieova mo le auaunaga faamisionare i atunuu i fafo atu o le Iunaite Setete. O loo auauna ē na faauuina mai lea aʻoga i le sili atu i le selau atunuu, o le toʻatele lava sa taʻimua i le tatalaina o le galuega o le Malo i inā. Ina ua mavae le tusa ma le 60 tausaga, e toʻatele misionare mai le amataga o loo iai pea i le galuega, o loo fetufaaʻi ma misionare fou i le faaauilumaina o le faatelega o le faalapotopotoga a Ieova i le lalolagi. Maʻeu se faatelega ofoofogia ua oo i ai!

[Siata i le itulau 64]

I le 1919 sa faaavanoaina ai e le Tupu ua pule nei o Iesu se faitotoʻa o avanoa mo le auaunaga faa-Kerisiano. Ua faaaogāina lelei e se aofaʻiga faatoʻateleina o Kerisiano tuutoina lenā avanoa.

Atunuu na Kerisiano Autalaʻi

Oo i ai le sa Faia le Faataimi

Tausaga Talaʻiga Talaʻiga * Atoa *

1918 14 3,868 591

1928 32 23,988 1,883

1938 52 47,143 4,112

1948 96 230,532 8,994

1958 175 717,088 23,772

1968 200 1,155,826 63,871

1978 205 2,086,698 115,389

1988 212 3,430,926 455,561

1998 233 5,544,059 698,781

2005 235 6,390,022 843,234

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 69 O fuainumera i luga o fua faatatau ia faalemasina.

^ pala. 69 O fuainumera i luga o fua faatatau ia faalemasina.

[Siata i le itulau 65]

E faia ma le loto atoa gaoioiga a Molimau a Ieova. Mo se faaaʻoaʻoga, manatu i itula ua latou faaaluina i le talaʻiga ma le aʻoaʻoina, ma le aofaʻiga tele o suʻesuʻega faale-Tusi Paia ua latou faia i aiga o tagata e aunoa ma se totogi.

Itula sa Faaalu Suʻesuʻega Faale-Tusi

i le Talaʻiga (Aofaʻi Paia (Faatatauga i

Tausaga i Tausaga Taʻitasi) Masina Taʻitasi)

1918 19,116 E Lē o Faamaumauina

1928 2,866,164 E Lē o Faamaumauina

1938 10,572,086 E Lē o Faamaumauina

1948 49,832,205 130,281

1958 110,390,944 508,320

1968 208,666,762 977,503

1978 307,272,262 1,257,084

1988 785,521,697 3,237,160

1998 1,186,666,708 4,302,852

2005 1,278,235,504 6,061,534

[Ata i le itulau 59]

Se ki mai Roma o le uluaʻi senituri