Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tusi Paia—O se Tusi o Valoaga e Saʻo Aʻiaʻi Vaega 2

Le Tusi Paia—O se Tusi o Valoaga e Saʻo Aʻiaʻi Vaega 2

Le Tusi Paia—O se Tusi o Valoaga e Saʻo Aʻiaʻi

Vaega 2

Sosola Ese Mai i Papelonia!

I lenei mataupu faasolo e valu ona vaega, o le a talanoaina ai i le Ala Mai! se vala mataʻina o le Tusi Paia—o valoaga. O le a fesoasoani mataupu iā te oe ina ia taliina ai fesili nei: Po o valoaga o le Tusi Paia ua na o ni tusitusiga a ni tagata atamamai? Pe e faamaonia na faagaeeina e le Atua nei valoaga? E matou te valaaulia oe ia iloilo faamaoniga.

I LE mataupu na muamua atu o lenei mataupu faasolo, na tatou iloiloina ai valoaga e tolu o loo maua i le Tusi Paia e faatatau i le fanau a Aperaamo. O loo faaalia i faamaoniga e faapea na faataunuuina e le Atua na folafolaga e ala mai i le nuu anamua o Isaraelu, o ē na tupuga mai iā Aperaamo.

O Papelonia anamua o se isi lea nuu e iai sona talaaga tāua i le talafaasolopito o le Tusi Paia, aemaise lava i le faasologa o le senituri lona fitu T.L.M. Seʻi o tatou iloiloina valoaga e tolu o le Tusi Paia e faatatau i lenei malo, ma vāai pe e iai ni faamaoniga e iloa ai na faagaeeina e le Atua na valoaga.

Na lapataʻia e le perofeta o Mose tagata Isaraelu anamua: “Afai e galo lava iā te oe Ieova lou Atua, ma e mulimuli atu i isi atua ma auauna iā i latou ma ifo iā i latou, . . . o le a faaumatia lava outou.” (Teuteronome 8:19; 11:8, 9) Peitaʻi, na fouvale pea tagata Isaraelu faasaga i le Atua e ala i le tapuaʻi atu i tupua.—1 Tupu 14:22-24.

Mulimuli ane, e leʻi toe onosaʻi le Atua ma na ia faatagaina Papelonia e faaumatia ana auauna lē faamaoni. I lalo o le pulega a le tupu o Nepukanesa, na osofaʻia ai e ʻautau a Papelonia le nuu o Isaraelu ma siʻomia le aai o Ierusalema. Pe e mataʻina lenei mea? Seʻi o tatou iloiloina po o ā mea sa tusia e le perofeta o Ieremia i le toetoe 20 tausaga a o leʻi tupu lenei mea.—Ieremia 25:1.

Valoaga 1: ʻOna ua lē faalogo mai tagata Isaraelu i aʻu upu, o le mea lea, ou te auina atu ai Nepukanesa le tupu o Papelonia, ma ou aumai tagata Papelonia e tau ma lenei nuu, o ē o loo nonofo ai. E avea lenei laueleele uma ma mea e faatafunaina, ma mea e ofo ai, e auauna foʻi nei atunuu i le tupu o Papelonia i tausaga e fitu sefulu.’—Ieremia 25:8-11.

Faataunuuga: Ina ua mavae le siʻomiaina o le nuu mo se taimi umi, na faatamaʻia ai loa e Nepukanesa Ierusalema i le 607 T.L.M. Na ia faatoʻilaloina foʻi isi aai o Iutaia e aofia ai Lakisa ma Aseka. (Ieremia 34:6, 7) Na ia ave faapagota i Papelonia ē na faasaoina ma faaaunuua ai i inā mo le 70 tausaga.

Mea o loo faaalia mai i le talafaasolopito:

● O loo faailoa mai i le Tusi Paia na avea Nepukanesa ma tupu o Papelonia i le taimi na faaumatia ai Ierusalema. Ua faamaonia mai i mea na suʻesuʻeina i toega o mea i le eleele, le moni o manatu o le Tusi Paia e faapea sa iai moni lava Nepukanesa. O loo iai se maa soama e felanulanuaʻi o loo faaalia i Florence, i Italia. O loo iai se tusitusiga e faapea sona vaega: “Na faia e Nepukanesa le tupu o Papelonia lenei mea i lona olaga atoa, ina ia faamamaluina ai Merota lona atua.” Na tupu Nepukanesa mai i le 624 e oo atu i le 582 T.L.M.

● Ua taʻua i le tusi The Bible and Archaeology e faapea, o eliga palapala ma suʻesuʻega na faia i Lakisa ua faamaonia ai: “E mataʻutia le faaumatiaga faaiʻu o Ierusalema, ma ona o le aasa o le sasao o le afi na faatamaʻia ai le aai [o Lakisa], na nutililiia ai maa namu na fai ai fale ma liu efuefu.”

Valoaga 2: “Pe a atoa tausaga e fitu sefulu i Papelonia, ona ou [Ieova] liliu atu lea iā te outou [tagata o le tafeaga o Iuta], ma ou faataunuuina iā te outou laʻu upu lelei i le toe faafoʻisia mai o outou i lenei mea [le laueleele o Iuta].”Ieremia 29:10.

Faataunuuga: Ina ua mavae le 70 tausaga o le tafeaga, mai i le 607 e oo i le 537 T.L.M., na faasaʻolotoina ai e le tupu o Peresia o Kuresa, ia tagata Iutaia mai le faaaunuua, ma faataga i latou e toe foʻi i lo latou laueleele e toe fausia le malumalu i Ierusalema.—Esera 1:2-4.

Mea o loo faaalia mai i le talafaasolopito:

● Pe na faaauau ona faaaunuua tagata Isaraelu i Papelonia mo le 70 tausaga e pei ona valoia i le Tusi Paia? Mātau le faamatalaga a Ephraim Stern, o se tagata Isaraelu e sili ona atamai i suʻesuʻega o toega o mea i le eleele. “Mai i le 604 T.L.M e oo i le 538 T.L.M.—e leai ni faamaoniga e iloa ai na toe nofoia e se tasi le aai o Isaraelu. I lenā taimi atoa, e leai ma se aai e tasi na faatamaʻia e ʻautau a Papelonia na toe nofoia.” O le taʻua o le umi e leʻi toe nofoia pe galueaʻiina ai le aai na faaumatia, e tutusa lelei lava ma le taimi na faaaunuua ai Isaraelu i Papelonia mai i le 607 e oo i le 537 T.L.M.—2 Nofoaiga a Tupu 36:20, 21.

● Na tusia e nuu anamua i Mesopotamia mea i luga o papamaa e faia mai i le ʻele vaivai. O se tasi o ʻele malō ua lauiloa o le Faguele a Kuresa, na faia i le pe tusa o le 539 T.L.M., o le tausaga lava lenā na faatoʻilaloina ai e Kuresa le tupu o Peresia le Emepaea o Papelonia. O se tasi o mea o loo tusia ai: “O aʻu o Kuresa, . . . le tupu o Papelonia.” O loo tusia atili ai e faapea: “Na ou toe foʻi i [igoa o aai eseese na taʻua muamua] aai paia i le isi itu o le vaitafe o Tikerise, i fata faitaulaga ua loa tausaga o faatafunaina, lea sa (iai) pea tupua ua faaleagaina . . . Sa ou faapotopotoina (foʻi) ē na (muaʻi) aināina o latou laueleele ma toe faafoʻi atu (iā i latou) a latou mea.”

E ōgatusa lenei faamatalaga ma valoaga o le Tusi Paia, lea o loo taʻua ai le toe faafoʻi atu o tagata Iutaia na faaaunuua i lo latou laueleele—o se valoaga na faamauina i le pe tusa ma le 200 tausaga muamua atu.

Valoaga 3: “O Papelonia foʻi, ua sili lona matagofie i isi malo, o le aai matagofie e mitamita ai Kaletaia, o le a iʻu ina pei o Sotoma ma Komoro ina ua faaumatia e le Atua. O le a lē toe ʻainā lenā aai.”—Isaia 13:19, 20.

Faataunuuga: I se mea na tupu e faateʻia ai, na faatoʻilaloina le malo malosi o Papelonia ina ua osofaʻia e le ʻautau a Metai ma Peresia i le 539 T.L.M. * E leʻi mafai ona toe faaleleia atoatoa le tulaga o le aai. Nai lo o lea, na faasolosolo ona solofa aʻe le aai ma iʻu lava ina faagaogaoina ma “leai se isi e nofo ai.”—Ieremia 51:37.

Mea o loo faaalia mai i le talafaasolopito:

● O le tafiesea atoatoa o Papelonia na faamaonia mai e le tagata atamai o Tom Boiy, e uiga i “talafaasolopito i atunuu i Sisifo ma tagata faimalaga mai i le sefulu ono e oo i le sefulu valu senituri,” o ē sa masani i le tulaga na iai le aai, ae ua matuā faigatā ona latou iloa“le nofoaga tonu sa tū ai.”

● I le 1919, na faamatalaina ai e H. R. Hall, o le pule o Pulega o Toegamea Anamua i Aikupito ma Asuria i le Falemataʻaga i Peretania, ia Papelonia e faapea: “O se faaputuga o maa ma simā ua nutililiia . . . ua lilofia e le oneone.”

O le ā sa tatou faaiʻuga mai i a tatou iloiloga i le faataunuuina o nei valoaga? E tatau ona manino mai i mea na tutupu i taimi patino, o loo faamaonia pea o le Tusi Paia o se tusi o valoaga e saʻo aʻiaʻi. O feʻau faavaloaga e faatatau iā Iuta ma Papelonia na faataunuuina tonu lava e pei ona valoia.

Na mafatia Ierusalema i le faaumatiaga ona e leʻi usiusitaʻi tagata i lapataʻiga a le Atua ina ia teena amioga faalēmataʻu. Ina ua mavae le valoiaina o le 70 tausaga o le faaaunuua ai i Papelonia, na faatagaina loa tagata Isaraelu e toe foʻi i Ierusalema. Na faatamaʻia le aai anamua o Papelonia i le auala tonu e pei ona faamatalaina, ma o loo tumau pea ona lē toe ʻaināina e oo mai i aso nei. Peitaʻi, ua na o ni nai valoaga ia mai i le tele o isi valoaga o loo maua i le Tusi Paia.

O le a talanoaina i le isi mataupu e sosoo ai le auala ua leva ona muaʻi valoia ai mea na tutupu i le uluaʻi senituri T.A. O na valoaga na faataunuuina e faatupu ai foʻi lo tatou mautinoa i le saʻo aʻiaʻi o le Tusi Paia.

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 20 O lenā aai o Metai na aofia i se matafaioi autū o le faatoʻilaloina o Papelonia, lea foʻi na valoia e Isaia pe ā ma le 200 tausaga a o leʻi tupu lenei mea.—Tagaʻi i le Isaia 13:17-19; 21:2.

[Siata i le itulau 20]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

FAASOLOGA O TAIMI MA MEA NA TUTUPU I PAPELONIA

pe tusa o le 732 T.L.M.: Valoia e Isaia le paʻū o Papelonia

(T.L.M.)

647 Tofia Ieremia e fai ma perofeta

632 Faatoʻilalo e Papelonia Asuria

625 Amata ona pule Nepukanesa

617 Ave faatagataotauaina Tanielu ma Esekielu i Papelonia

607 Faatamaʻia e Nepukanesa Ierusalema

582 Faaiʻuina le pulega a Nepukanesa

539 Faatoʻilaloina Papelonia e Metai ma Peresia

537 Toe faataga tagata Iutaia na faaaunuua e toe foʻi i Ierusalema

Faaaunuua tagata Iutaia i Papelonia mo le 70 tausaga

[Ata i le itulau 20]

O loo lagolagoina i Tusi a Lakisa faamatalaga a Ieremia i le faatoʻilaloina o Iuta e le ʻautau o Papelonia

[Ata i le itulau 21]

O loo faamauina i le Faguele a Kuresa ana faatonuga e uiga i le toe faafoʻi o tagata na faaaunuua, i o latou laueleele

[Ē Ana le Ata i le itulau 21]

Itulau e 20, Tusi a Lakisa: Photograph taken by courtesy of the British Museum; itulau e 21, Faguele a Kuresa: © The Trustees of the British Museum