Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Māfuaaga o Faiga Lē Tonu

Le Māfuaaga o Faiga Lē Tonu

Le Māfuaaga o Faiga Lē Tonu

I LE toetoe lua afe tausaga talu ai, na taʻua ai i le Tusi Paia ni faamatalaga mataʻina ma saʻo e faatatau i tagata i o tatou taimi. Na faapea mai: “O aso e gata ai e oo mai ai aso e sili ona faigatā. Auā e avea tagata ma ē e alolofa iā i latou lava, o ē e mananaʻo tele i tupe, . . . o ē e lē lotofaafetai, o ē e lē faamaoni, o ē e lē lotoaiga, o ē e mumusu i maliega, . . . o ē e lē fiafia i mea lelei, o ē e faalata, o ē e faaulumalō, o ē ua faafefeteina i le faamaualuga, o ē e pupū i mea faafiafia nai lo o le alolofa i le Atua.”—2 Timoteo 3:1-4.

Atonu o le toʻatele e ioe ua taatele i o tatou taimi na uiga lē lelei. O nei uiga ua faaalia i le tele o auala, e aofia ai le matapeʻapeʻa, le faailoga tagata, uiga e lē fia mafuta ma isi, faiga faapiʻopiʻo, ma le matuā lē tutusa o le tulaga tau tamaoaiga. Seʻi o tatou iloiloina nei vala taʻitasi.

MATAPEʻAPEʻA. E tatou te ono faalogo i nisi taimi i le faaupuga, “E lelei le matapeʻapeʻa.” Ae e lē moni lenā tala. E iai aafiaga leaga o le matapeʻapeʻa. Mo se faaaʻoaʻoga, o le matapeʻapeʻa e masani ona uunaʻia ai le taufaasesē, teugātupe faatogafiti, ma nonogatupe e lē pulea lelei. O le iʻuga, ua paʻū maulalo ai le tamaoaiga ma ua matuā mafatia ai tagata. Peitaʻi, o nisi e aafia i nei faiga, e matapeʻapeʻa foʻi i latou. Ae e aofia foʻi iā i latou na ē e faigaluega mamafa, ma o nisi ua maʻimau ai fale ma penisione.

FAAILOGA TAGATA. O i latou e faailoga tagata e latou te vāai faatauvaa i isi ona o atunuu e ō mai ai, lanu, ituaiga, tulaga taualoa po o tapuaʻiga. Mo se faaaʻoaʻoga, na maua e se komiti o Malo Aufaatasi e faapea, i se tasi o atunuu i Amerika i Saute, na maliu se fafine maʻitaga i se falemaʻi ona e leʻi togafitia talu ai e mativa ma faatauvaa lona tulaga. O le mea moni, o le faailoga tagata ua iʻu ai lava ina faatamaʻia ma fasiotia ma le lē tonu nisi o ituaiga tagata.

UIGA E LĒ FIA MAFUTA MA ISI. Na otooto mai i le tusi Handbook of Antisocial Behavior e faapea: “I tausaga taʻitasi, e faitau sefulu afe aiga e taapeape, e selau afe soifua ua faaumatia, ma e faitau miliona tālā le tau o meatotino ua faaleagaina, ona o uiga o tagata e lē fia mafuta ma isi tagata. Ona o le faateteleina o faiga sauā i o tatou taimi, o le a faigofie ai ona faasino atu tusitala o talafaasolopito i le lumanaʻi e faapea, o le faaiʻuiʻuga o le senituri lona lua sefulu, e lē o se ʻVaitaimi o Suʻesuʻega i le Vateatea’ po o le ʻVaitaimi o le Malamalamaga Fou,’ ae o le ʻVaitaimi o Tagata e Lē Fia Mafuta i Isi Tagata’—le taimi ina ua toe fetauaʻi ai tagata o atunuu lava latou.” Talu mai le 1997 ina ua lomia lenā tusi, e leʻi mafai ona faaleleia uiga ma amioga o tagata.

FAIGA FAAPIʻOPIʻO. Na taʻua i se lipoti e uiga i faiga piʻopiʻo i Aferika i Saute e faapea, i le faasologa o le vaitaimi e fitu tausaga, e silia i le 81 pasene o le 25.2 piliona o le tupe Aferika (rand), ($4 piliona Amerika) na tuuina atu i se matagaluega o soifua mālōlōina i nuu i tua, sa faaaogāina ma le lē saʻo. Na taʻua i le tusi The Public Manager e faapea, o tupe “sa tatau ona faaaogā mo le faaleleia o falemaʻi ma isi nofoaga mo le soifua mālōlōina i lenā itumalo,” e leʻi faaaogāina tatau.

MATUĀ LĒ TUTUSA LE TULAGA TAU TAMAOAIGA. E tusa ai ma se lipoti a le mekasini o le Time, i le 2005, e toetoe 30 pasene o tupe maua i Peretania i le tausaga, na “maua e le 5% o tagata faigaluega totogi e maualuluga tulaga.” Na taʻua i le Time, i Amerika, “e silia i le 33% o tupe maua a tagata Amerika, na maua e le 5% o tagata faigaluega totogi e maualuluga tulaga.” I le lalolagi aoao, e tusa ma le 1.4 piliona o tagata e na o le $1.25 (Amerika) pe itiiti ifo e ola ai i le aso, ma e toʻa 25,000 tamaiti e maliliu i aso taʻitasi ona o le tulaga matitiva.

Pe e Iai se Vaifofō o Faiga Lē Tonu?

I le 1987, na faatūina ai e le palemia o Ausetalia na iai i lenā taimi se sini e faapea, e oo atu i le 1990, o le a lē toe iai se tamaitiiti Ausetalia e ola mativa. E leʻi taunuu lenā sini. O le mea moni, na faaalia mulimuli ane e le palemia lona salamō i le lē taunuu o lenā fuafuaga.

Ioe, e tusa po o le ā le malosi, tamaoaiga po o le atamai o se tagata, ae ua na o ia o se tagata ma e lē mafai ona ia tafiesea faiga lē tonu. O le mea moni, e oo lava i se tagata e maualuga le tulaga pule, e mafatia foʻi ona o faiga lē tonu, soifua matua ma le oti. O na mea moni ua faamanatu mai ai manatu e lua mai i le Tusi Paia o loo mulimuli mai:

“E lē o i le tagata foʻi e savali, ona faatonuina le mea e ui ai o ia.”Ieremia 10:23.

“Aua tou te faatuatua atu i tamālii, . . . e lē o iai se faaolataga.”Salamo 146:3.

Pe a tatou talisapaia na upu moni, o le a tatou lē faanoanoa la pe a lē taulau taumafaiga a tagata. O lea, pe e tatau ona tatou fiu ma faapea ua leai se vaifofō mo faiga lē tonu? E leai! E pei ona o le a tatou tagaʻi i ai i le mataupu faaiʻu o lenei mataupu faasolo, o le a tatou iloa ai e lē o toe mamao ona oo mai lea o se lalolagi fai mea tonu. I le taimi e tasi, e iai se mea e mafai ona tatou faia. E ao ona iloilo o tatou lava manatu ma gaoioiga. Ia fesili ifo iā te oe lava: ʻPe e mafai ona tonu aʻu feutagaʻiga ma isi? Pe e iai nisi vala e mafai ona ou faaleleia?’ O le a taliina na fesili i le mataupu o loo mulimuli mai.

[Ata i le itulau 5]

A. O leoleo i Saina o loo puʻea faapagota se tamāloa na faia faiga sauā i le va o ituaiga

E. Le ave faagaoi ma le faaleagaina o meatotino i Lonetona, i Egelani

I. Tulaga matuā matitiva i se nofoaga o tagata sulufaʻi i Rwanda

[Ē Ana le Ata]

I le pito i luga i le itu agavale: © Adam Dean/Panos Pictures; i le pito i luga i le ogatotonu: © Matthew Aslett/Demotix/CORBIS; i le pito i luga i le itu taumatau: © David Turnley/CORBIS