Bai na kontenido

Bai na kontenido

Mi A Haña ‘e Deseonan di Mi Kurason’

Mi A Haña ‘e Deseonan di Mi Kurason’

Historia di Bida

Mi A Haña ‘e Deseonan di Mi Kurason’

SEGUN E RELATO DI DOMINIQUE MORGOU

Porfin, na desèmber 1998, mi tabata na Afrika! Un soño ku mi tabatin for di mucha, awor a bira realidat. Semper mi a haña emoshonante pa pensa riba Afrika su sabananan ekstenso i bestianan fasinante den naturalesa. Awor di bèrdat mi tabata einan! Na mesun momentu, un otro soño a bira realidat. Mi tabata un predikadó di tempu kompletu sirbiendo den un pais den estranheria. Pa hopi hende, esaki lo por a parse imposibel. Mi bista ta hopi malu, i mi ta kana den e kamindanan di tera di pueblitonan afrikano ku yudansa di un kachó pa guia hende siegu ku a ser entrená pa e kayanan di statnan europeo. Laga mi konta bo kon a bira posibel pa mi sirbi na Afrika i kon Yehova a duna mi ‘e deseonan di mi kurason.’—Salmo 37:4.

MI A nase dia 9 di yüni 1966, den parti zùit di Fransia. Mi tabata esun mas yòn di shete yu—dos mucha hòmber i sinku mucha muhé—i nos a haña bon kuido di mayornan amoroso. Sin embargo, tabatin un mancha skur den mi bida hóben. Meskos ku mi wela, mi mama i un di mi ruman muhénan, mi ta sufri di un malesa hereditario ku pokopoko ta pone ku lo mi bira kompletamente siegu.

Komo tiner, mi mester a soportá rasismo, prehuisio i hipokresia, lokual a pone mi rebeldiá kontra sosiedat. Tabata durante e tempu difísil aki ku nos a muda pa e provinsia di Hérault. Einan, algu maravioso a sosodé.

Un djadumingu mainta, dos Testigu di Yehova a bin na nos porta. Mi mama tabata konosé nan i a invitá nan bin paden. Un di e señoranan a puntra Mama si e ta kòrda ku el a primintí ku un dia lo e aseptá un estudio di Beibel. Mama a kòrda esei i a puntr’é: “Ki dia nos ta kuminsá?” Nan a palabrá pa reuní tur djadumingu mainta, i asina mi mama a kuminsá siña “e bèrdat di e evangelio.”—Galationan 2:14.

Mi Ta Haña Komprondementu Penetrante

Mama tabata hasi tur su esfuerso pa komprondé i kòrda loke e tabata siña. Siendo siegu, e mester a siña tur kos for di kabes. E Testigunan a siñ’é ku hopi pasenshi. Pa loke ta ami, ki ora ku e Testigunan a bin, mi tabata bai skonde den mi kamber i a sali te ora nan a bai. Pero un atardi, Eugénie, un di e Testigunan, a topa mi i a papia ku mi. El a konta mi ku e Reino di Dios lo pone fin na tur hipokresia, odio i prehuisio den mundu. E di: “Ta Dios so tin e solushon.” Anto el a puntra mi si lo mi ke sa mas. E siguiente dia, mi a kuminsá ku mi estudio di Beibel.

Tur kos ku mi a siña tabata nobo pa mi. Awor mi a bin komprondé ku ta pa un bon motibu Dios ta permitiendo maldat temporalmente riba tera. (Génesis 3:15; Juan 3:16; Romanonan 9:17) Ademas, mi a siña ku Yehova no ta laga nos sin speransa. El a duna nos su promesa maravioso di bida eterno riba e tera transformá den un paradeis. (Salmo 37:29; 96:11, 12; Isaias 35:1, 2; 45:18) Den e Paradeis ei, lo mi rekuperá e don di bista, ku mi tabata pèrdiendo gradualmente.—Isaias 35:5.

Mi Ta Drenta den Sirbishi di Tempu Kompletu

Dia 12 di desèmber 1985, mi a simbolisá mi dedikashon na Yehova pa medio di boutismo bou di awa, i asina mi a djòin mi ruman muhé Marie-Claire, kende ya a dal e paso aki kaba. Poko despues a sigui mi ruman hòmber Jean-Pierre, i tambe mi mama stimá.

Den e kongregashon ku kua mi tabata asosiá, tabatin vários pionero regular, esta predikadónan di tempu kompletu. Nan goso i entusiasmo pa e sirbishi a enkurashá mi. Asta Marie-Claire a drenta den e sirbishi di tempu kompletu, apesar ku e ta sufri di un malesa di wowo i ta bisti beugel na un pia. Te ku awe su ehèmpel ta un gran animashon pa mi den mi sirbishi na Yehova. Siendo rondoná pa pionero den e kongregashon i den famia a yuda mi desaroyá un deseo intenso pa partisipá den e sirbishi di tempu kompletu. Pues na novèmber 1990, mi a kuminsá sirbi den e stat Béziers komo pionero.—Salmo 94:17-19.

Kon Mi A Trata ku Desanimashon

Den sirbishi, e otro pioneronan atento tabata yuda mi. Asina mes, tempu-tempu mi tabata sinti mi desanimá debí na mi limitashonnan i tabata deseá di por hasi mas. Sin embargo, Yehova a sostené mi durante e periodonan ei di desanimashon. Mi a hasi investigashon den e Indèks di Publikashonnan Watch Tower, i a buska relatonan di bida di pioneronan ku meskos ku mi tabatin problema ku bista. Mi a keda sorprendí ku tabatin asina tantu! E relatonan práktiko i alentador aki a siña mi apresiá loke mi por a hasi i aseptá mi limitashonnan.

Pa perkurá pa mi nesesidatnan, mi a hasi trabou di limpiesa na sentronan komersial huntu ku otro Testigu. Un dia mi a ripará ku mi koleganan tabata bolbe limpia e áreanan kaminda mi a kaba di limpia. Tabata bisto ku mi tabata laga hopi parti keda sushi. Mi a bai papia ku Valérie, kende tabata e pionero na enkargo di nos tim di limpiesa. Mi a pidié pa ta franko ku mi i bisa mi si mi tabata hasi e trabou mas difísil pa e otronan. Bondadosamente el a laga na mi pa disidí ki ora mi a sinti ku mi no por a hasi e trabou mas. Na mart 1994, mi a stòp ku mi trabou di limpiesa.

Un biaha mas, mi a sinti mi aplastá pa e sintimentu di no ta sirbi pa nada. Mi a hasi orashon ferviente na Yehova, i mi sa ku el a skucha mi petishonnan. Un biaha mas, studia Beibel i publikashonnan kristian tabata un gran yudansa. Asina mes, miéntras ku mi bista tabata bira mas suak, mi deseo pa sirbi Yehova tabata bira mas fuerte. Kiko mi por a hasi?

Promé un Lista di Espera, Despues un Desishon Rápido

Mi a inskribí pa haña entrenamentu na e Sentro di Rehabilitashon pa Hende Siegu i pa Esnan ku Desabilidat Visual na e stat Nîmes i ku tempu mi a haña chèns di bai pa tres luna. E tempu ku mi a pasa einan tabata bale la pena. Mi a bin komprondé e grado di mi desabilidat i a siña adaptá mi na dje. Dor di asosiá ku hende ku tabata sufri di tur tipo di enfermedat mi a bin realisá kon presioso mi speransa kristian ta. Ami por lo ménos tabatin un meta i mi por a hasi algu produktivo. Ademas, mi a siña lesa braille franses.

Ora mi a bolbe kas, mi famia por a mira kuantu e entrenamentu a yuda mi. Pero un kos sí ku mi no tabata gusta tabata e stòki blanku ku mi tabatin ku usa pa kana kuné. Mi tabatin problema pa aseptá ku mi mester a usa e “palu” ei. Mare mi por tabatin un otro yudansa, podisé un kachó pa guia hende siegu.

Mi a yena un petishon pa un kachó pero nan a bisa mi ku tabatin un lista largu di espera. Ademas, e agensia lo mester a tene un investigashon. Nan no ta duna ken ku ta un kachó asina. Un dia un señora ku ta yuda dirigí un asosiashon pa hende siegu a bisa mi ku un klup di tènis lokal ta bai hasi donashon di un kachó di guia na un persona siegu òf parsialmente siegu ku ta biba den nos área. E señora di ku el a pensa riba mi. El a puntra mi si lo mi aseptá e kachó. Mi por a mira Yehova su man den e asuntu i a aseptá e oferta bondadoso ei. Sin embargo, mi tabatin ku warda pa haña e kachó.

Pensando Ketu Bai Riba Afrika

Miéntras mi tabata warda, mi a dirigí mi atenshon den un otro direkshon. Manera mi a menshoná anteriormente, for di mucha mi tabata hopi interesá den Afrika. Apesar ku mi bista tabata bai atras, mi interes tabata mas fuerte ku nunka, spesialmente ora mi a haña sa ku tin asina hopi hende na Afrika interesá den Beibel i den sirbi Yehova. Algun tempu promé, mi a bisa Valérie de paso ku lo mi tin gana di bai bishitá Afrika i mi a puntr’é si lo e tin gana di kompañá mi. El a bai di akuerdo, i nos a skirbi vários sukursal di abla franses di Testigunan di Yehova na Afrika.

Nos a haña un kontesta di Togo. Emoshoná, mi a pidi Valérie lesa e karta pa mi. E karta tabata asina alentador, ku Valérie di: “Wèl, dikon nos no ta ban?” Despues di a korespondé ku e rumannan na sukursal, nan a bisa mi pa tuma kontakto ku Sandra, un pionero na Lomé, e siudat kapital. Nos a fiha nos fecha di salida dia 1 di desèmber 1998.

Ki un kontraste grandi, pero tambe ki un plaser! Despues di a aterisá na Lomé, nos a sali for di avion i a sinti kon e airu kayente afrikano a tapa nos manera un klechi. Sandra a bin topa nos. Nunka promé nos no a mira otro, pero mesora nos a sinti manera nos tabata amiganan di hopi tempu. Poko despues di nos yegada, Sandra ku su partner, Christine, a keda nombrá komo pionero spesial na Tabligbo, un pueblo chikí den interior di e pais. Awor nos tabatin e privilegio di kompañá nan bai nan asignashon nobo. Nos a keda rònt di dos luna, i ora nos a bai, mi tabata sa ku lo mi bolbe.

Ta un Plaser pa Regresá Togo

Unabes bèk na Fransia, mi a kuminsá prepará mesora pa mi di dos biahe pa Togo. Ku sosten di mi famia, mi a logra hasi areglo pa keda seis luna. Pues na sèptèmber 1999, mi tabata un biaha mas den avion rumbo pa Togo. Sin embargo, e biaha aki mi tabata mi so. Imaginá bo kon mi famia a sinti ora nan a mira mi bai riba mi mes apesar di mi desabilidat! Pero nan no tabatin nodi preokupá. Mi a sigurá mi mayornan ku mi amiganan, ku ya kaba tabata pa mi manera mi famia, lo tabata warda mi na Lomé.

Tabata un gran plaser di ta bèk den un teritorio kaminda asina tantu hende ta mustra interes den Beibel! No ta straño pa mira hende lesa Beibel riba kaya. Na Tabligbo hende ta yama bo pa bin serka nan djis pa kòmbersá tokante Beibel. Anto ki un privilegio e tabata di por kompartí alohamentu modesto ku dos ruman muhé pionero spesial! Mi a siña konosé un otro kultura, un otro manera di mira kos. Prinsipalmente mi a ripará ku nos rumannan kristian na Afrika ta pone nan sirbishi na Dios na promé lugá den nan bida. Por ehèmpel, e echo ku nan tin ku kana hopi kilometer pa yega Salòn di Reino no ta stroba nan di asistí na reunion. Tambe mi a siña hopi lès for di nan kalor di amistat i hospitalidat.

Un dia ku nos tabata bayendo kas despues di sirbishi di vèlt, mi a konta Sandra den konfiansa ku mi tin miedu di regresá Fransia. Mi bista a bira pió. Mi tabata pensa riba e kayanan di Béziers yen di bochincha i di hende, e trapinan den edifisionan di apartamento i tantísimo otro kos ku ta hasi bida difísil pa un persona ku no ta wak bon. Na kontraste, e kayanan na Tabligbo, ounke nan no ta asfaltá, tabata ketu; nan no tabatin kantidat grandi di hende ni hopi tráfiko. Kon lo a bai ku mi na Fransia awor ku mi a kustumbrá ku Tabligbo?

Dos dia despues mi mama a bèl mi pa laga mi sa ku e skol di kachó di guia tabata spera mi. Nan tabatin un kachó yòn di rasa Labrador retriever ku yama Océane kla pa bira mi “wowonan.” Un biaha mas, mi nesesidatnan a ser atendé i mi ansiedatnan a ser eliminá. Despues di seis luna di sirbishi felis na Tabligbo, mi tabata rumbo pa Fransia pa sera konosí ku Océane.

Despues di vários luna di entrenamentu, Océane a keda konfiá na mi kuido. Na prinsipio no tabata fásil. Nos tabatin ku siña komprondé otro. Pero pokopoko mi a bin realisá kuantu mi tabatin mester di Océane. En realidat, Océane ta awor un parti di mi. Kon hende na Béziers tabata reakshoná ora nan a mira mi yega na nan porta ku un kachó? Mi a topa ku hopi rèspèt i bondat. Océane a bira e “héroe” di e bisindario. Siendo ku hopi hende ta sinti nan inkómodo den presensia di un persona ku desabilidat, dor di tin e kachó mi por a papia di mi malesa den un manera natural. Hende a relahá i skucha mi. Sí, Océane a bira e mihó tópiko ku tabatin pa start kòmbersashon.

Na Afrika Huntu ku Océane

Mi no a lubidá Afrika, i awor mi a kuminsá hasi preparashon pa mi di tres biahe. E biaha aki, Océane a bai ku mi. Tambe mi a ser kompañá pa un pareha hóben, Anthony i Aurore, i mi amiga Caroline; nan tur tabata pionero meskos ku mi. Dia 10 di sèptèmber 2000, nos a yega Lomé.

Na prinsipio, hopi hende tabatin miedu di Océane. Masha poko hende na Lomé a yega di mira un kachó grandi asina, ya ku mayoria kachó na Togo ta chikí. Ora nan a mira su harnas, algun hende a pensa ku lo e tabata un bestia feros i ta p’esei mester ten’é mará. Océane di su parti, a adoptá un aktitut defensivo, kla pa protehá mi kontra kualke kos ku el a sinti komo un menasa. Pero tòg, no a tarda hopi ku Océane a sinti su mes na kas den e ambiente nobo. Ora e tin su harnas bistí, e ta riba trabou, esta, e ta disipliná, responsabel i ta keda na mi lado. Ora mi lòs e, e ta kla pa hunga, i tin biaha ta hasi kos di mala mucha. Nos ta pasa masha prèt huntu.

Nos tur a haña e invitashon pa keda serka Sandra ku Christine na Tabligbo. Pa yuda e rumannan lokal kustumbrá ku Océane, nos a invitá nan pa bishitá nos i a splika nan e papel di un kachó di guia hende siegu, dikon mi tabatin mester di unu i kon nan mester aktua rònt di dje. E ansianonan a bai di akuerdo ku Océane mester bin Salòn di Reino huntu ku mi. Komo ku e areglo aki tabata inusual na Togo, nan a hasi un anunsio na e kongregashon pa splika e asuntu. Pa loke ta sirbishi di vèlt, Océane tabata kompañá mi solamente ora ku mi tabata bai hasi rebishita i kondusí estudio di Beibel, situashonnan kaminda tabata mas fásil pa hende komprondé su presensia.

Predikashon den e teritorio aki ta sigui ta un plaser. Loke semper a konmové mi tabata e konsiderashon ku e hendenan suave aki tabata demostrá ku nan akshonnan bondadoso. Por ehèmpel, semper nan ta ansioso pa trese un stul pa mi sinta. Na òktober 2001, mi mama a bin huntu ku mi riba mi di kuater biahe pa Togo. Despues di tres siman el a regresá Fransia, felis i trankilisá ku mi ta bon.

Mi ta masha gradisidu na Yehova ku mi por a sirbi na Togo. Mi tin e konfiansa ku Yehova lo sigui duna mi ‘e deseonan di mi kurason’ segun ku mi ta sigui usa tur loke mi tin den su sirbishi. *

[Nota]

^ par. 37 Ruman Morgou a regresá Fransia i por a hasi un di sinku biahe pa Togo di 6 di òktober 2003 pa 6 di febrüari 2004. Lamentablemente, debí na komplikashonnan médiko, e biahe ei lo por ta su último biahe pa Togo den e sistema di kosnan aki. No opstante, loke te ainda ta su deseo di mas grandi ta di sigui sirbi Yehova.

[Plachinan na página 10]

Semper mi a haña emoshonante pa pensa riba Afrika su sabananan ekstenso i bestianan fasinante den naturalesa

[Plachi na página 10]

Océane tabata kompañá mi bai rebishita

[Plachi na página 11]

E ansianonan a bai di akuerdo pa mi bin reunion ku Océane