Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

Omapulo ga za kaaleshi

Omapulo ga za kaaleshi

Mbela aaihokani Aakriste oye na okutala ko o-IUD (intrauterine device) yi li oshilongitho shokungambeka oluvalo shi li metsokumwe nOmanyolo?

Shi na ko nasha noshilongitho shokungambeka oluvalo shoka, aaihokani Aakriste kehe oye na okukonga uuyelele wankene hashi longo nokutala omakotampango gOmbiimbeli ngoka taga opalele. Opo ihe oye na okuninga omatokolo ngoka tage ya kaleke neiyuvo lya yela komeho gaKalunga.

Pethimbo kwa li owala aantu yaali, ano Adam naEva, nokonima yEyelu sho kwa li owala aantu yahetatu, Jehova okwa li e ya lombwele a ti: “Valathaneni, ne mu indjipale.” (Gen. 1:28; 9:1) Ombiimbeli inayi popya kutya oshipango shoka otashi dhengele kAakriste kunena. Onkee ano, aaihokani oyo ye na okutokola ngele otaya longitha iingambeki yoluvalo, opo kaaya mone aanona oyendji nenge kutya ethimbo lini ya hala okumona aanona. Mbela iinima yini ye na okutala?

Aakriste oye na okutala kutya iingambeki kehe yoluvalo mbyoka ya hala okulongitha, oyi li metsokumwe nomakotampango gOmbiimbeli. Aakriste ihaya tala ko okuhoya mo omala ku li omukalo gwokungambeka oluvalo, nomolwaashono ihaaye shi ningi. Okukutha mo ela otaku kondjithathana naashoka Ombiimbeli tayi ti shi na ko nasha nokusimaneka omwenyo. Aakriste itaya ka hogolola okudhipaga engwili ndyoka mokweendela ko kwethimbo hali ningi okanona sigo ka valwa. (Eks. 20:13; 21:22, 23; Eps. 139:16; Jer. 1:5) Ongiini kombinga yokulongitha o-IUD?

Oshinima shika osha kundathanwa mOshungolangelo yOshiingilisa yo 15 Mei 1979 epandja 30-31. Uu-IUD mboka wa li ko nale, owa li wopulastika (inert), hawu tulwa moshivalelo, opo wu keelele omukiintu kaa simbapale. Oshitopolwa osha ti kutya kakwa li naanaa ku shiwike kutya ohawu longo ngiini. Ookapyoko yamwe muunamiti oya ti kutya uu-IUD ohawu keelele omasita goluvalo kaaga kwatathane nomayi gomukiintu. Ngele eyi inali kwatathana nomasita goluvalo, kungawo omukiintu ina simbapala natango.

Shimwe ishewe, opwa li uuyelele wumwe tawu ulike kutya poompito dhimwe eyi otashi vulika li simbapalekwe. Eyi ndyoka lya simbapala otashi vulika li kokele muumunino (Fallopian tube) ano kondje yoshivalelo, oshinima shoka sha nika oshiponga, nenge li ye moshivalelo. Ngele olya yi moshivalelo, oshingambeki sholuvalo sho-IUD otashi vulu oku li dhipaga. Okudhipaga eyi lya simbapala, otashi ti kutya okukutha mo ela. Oshitopolwa shoka osha hulitha tashi ti: “Omukriste gwashili ngoka a hala okulongitha o-IUD, oku na okutala nawa uuyelele mboka ngele otawu tsu kumwe naashoka Ombiimbeli ya popya kombinga yokusimaneka uuyapuki womwenyo.” — Eps. 36:9.

Okuza mo 1979, sho oshifo shono sha nyanyangidhwa, mbela opwa ningwa ngaa ehumokomeho muunamiti nenge muunongononi? Eeno.

Ngashingeyi opu na omaludhi gaali go-IUD. O-IUD ndjoka yi na oshikushu, oya ha ngashingeyi moAmerika, okuza mo 1988. Omanga o-IUD ndjoka yi na oholomone, ya ndulukwa po mo 2001. Mbela euvoko lini tu na kombinga yankene iingambeki yoluvalo mbino hayi longo?

O-IUD ndjoka yi na oshikushu (Copper): Ngaashi sha popiwa metetekelo, o-IUD oshilongitho shokungambeka oluvalo, shoka hashi keelele omasita goluvalo kaaga ye keyi. Oshikwawo, o-IUD ndjoka yi na oshikushu, oyi li uuzigo mboka hawu dhipaga omasita goluvalo. Oshikushu osho hashi ga dhipaga. * Shimwe ishewe, oshingambeki sholuvalo shoka ohashi eta mo omalunduluko moshivalelo.

O-IUD ndjoka yi na oholomone (Hormone): Opu na omaludhi go-IUD ngoka ge na oholomone ya faathana naandjoka olundji hayi kala moopela dhokungambeka oluvalo. O-IUD ndjoka ohayi ethele oholomone moshivalelo. Onkee ano, maakiintu yamwe o-IUD ndjoka ohayi keelele eyi lyaa ze ko kehila lyomayi. Odhoshili kutya ngele eyi inali za ko kehila lyomayi, nena kungawo omukiintu ina simbapala. Natango, o-IUD ndjoka ohayi shonopeke oshivalelo. * Shoka ohashi ningitha omayoyo ga kale ga pama, nohashi ningitha oshidhigu omasita goluvalo ga ze puukiintu ga ye moshivalelo. Shoka osho hashi ningwa po wo ngele taku longithwa o-IUD yopulastika (inert) ndjoka ihaayi inyenge.

Ngaashi sha popiwa, omaludhi ngoka gaali gokungambeka oluvalo go-IUD, ohaga eta mo omalunduluko moshivalelo. Ongiini ngele eyi olya kwathathana nomasita goluvalo e tali simbapala? Otashi vulika li ye moshivalelo, ihe itali ke enda ngaashi li na okweenda. Shoka otashi ka ningitha ela li gwe mo manga eshona. Ihe ookapyoko muunamiti oyi itaala kutya shika ihashi ningwa naanaa, nomathimbo gamwe otashi vulika shi holoke, ngele omuntu ta longitha oopela dhokungambeka oluvalo.

Kapu na omuntu ta vulu okupopya kutya o-IUD ndjoka yi na oshikushu nenge oholomone ihayi vulu okuningitha omuntu a simbapale. Nonando ongawo, omapekapeko ngoka ga ningwa ogu ulika kutya omuntu ngoka ha longitha iingambeki yoluvalo mbyoka ya tumbulwa metetekelo, onuudhigu a simbapale.

Aaihokani Aakriste mboka ya hala okulongitha o-IUD, otaya vulu okukundathana nomuntu ngoka a pyokoka muunamiti kombinga yo-IUD ndjoka tayi adhika moshitopolwa. Otaya vulu wo okukundathana naye kombinga yuuwanawa nuuwinayi mboka tashi vulika yi etele aakulukadhi yawo. Aaihokani inaya tegelela nenge ye ethe pu kale omuntu omutitatu, kutya nduno ondohotola, oye e ya tokolele shoka ye na okuninga. (Rom. 14:12; Gal. 6:4, 5) Oshinima shoka oshi na okukala etokolo pokati kawo yaali. Oye na okuninga etokolo ndyoka ye li aaihokani, mboka ya hala okwoopalela Kalunga nokukala neiyuvo lya yela momeho ge. — Yelekanitha 1 Timoteus 1:18, 19; 2 Timoteus 1:3.

^ okat. 4 Ehangano lyomoIngilanda lyedhina National Health Service, olya ti: “O-IUD ndjoka yi na oshikushu oshindji, ohayi kwathele lela shi vulithe po 99%. Shino otashi ti kutya momumvo gumwe, omukiintu owala gumwe gwomaakiintu 100 mboka haya longitha o-IUD, ha ningi etegelelo. O-IUD ndjoka yi na oshikushu oshishona oyi na ekwatho eshona.”

^ okat. 5 Molwaashoka o-IUD ndjoka yi na oholomone ohayi shonopeke oshivalelo, omathimbo gamwe ohayi pewa aakiintu ya hokanwa nenge inaaya hokanwa, mboka haya zi ombinzi oyindji, uuna ye li komathimbo, opo yi ya kwathele.