1. a) Što je namjera razmatranja izvještaja stvaranja i što pri tom ne treba zaboraviti? b) Koje događaje sadrži prvo poglavlje Knjige Postanka?

KAO i ostale stvari koje se krivo prikazuju ili krivo razumiju, i prvo poglavlje Biblije zaslužuje u najmanju ruku pošteno ispitivanje. Potrebno je istražiti i utvrditi je li ono u skladu s poznatim činjenicama, a da ga se pri tome ne oblikuje ili prilagođava nekom teoretskom sistemu. Također ne treba zaboraviti da izvještaj stvaranja nije napisan da bi se pokazalo “kako” se stvaralo. Prije se može reći da sadrži važnije događaje koji se opisuju u njihovu postupnu toku: koje su stvari stvarane, njihov redoslijed stvaranja, te vremenski raspon ili “dan” u kojem su se pojavile.

2. a) Sa čijeg se stanovišta opisuju događaji u Knjizi Postanka? b) Kako to pokazuje opis svjetlećih nebeskih tijela?

² Ispitujući izvještaj stvaranja, korisno je imati na umu da se o događajima izvještava sa stanovišta promatrača na Zemlji. Opisuju se onako kako bi ih mogli vidjeti ljudi da su bili prisutni. To se može primijetiti iz prikaza događaja četvrtog “dana” stvaranja. Tamo se Sunce i Mjesec opisuju kao velika svijetleća nebeska tijela u usporedbi sa zvijezdama. No, većina je zvijezda veća od našeg Sunca, a i Mjesec je beznačajan veličinom u usporedbi s njima. No, nije tako zemaljskom promatraču. Dakle,  onako kako se vidi sa Zemlje, Sunce izgleda kao ‘veće svjetlo koje prevladava danju’, a Mjesec kao ‘manje svjetlo koje prevladava noću’ (1. Mojsijeva 1:14-18, NS).

3. Kako se opisuje Zemlja prije prvog “dana” stvaranja?

³ U prvom dijelu izvještaja stvaranja ukazuje se na to da je Zemlja mogla postojati milijardama godina prije prvog “dana” stvaranja, iako se ne kaže točno koliko. Međutim, opisuje se njeno stanje prije nego je započeo prvi “dan”: “Zemlja je tada bila pusta i bez obličja, a tama je vladala nad površinom vodenih dubina; Božja djelujuća sila gibala se amotamo nad površinom vodâ” (1. Mojsijeva 1:2, NS).

4. Što u samom izvještaju stvaranja ukazuje da se riječ “dan” ne odnosi samo na 24 sata?

⁴ Mnogi smatraju da riječ “dan”, koja je upotrijebljena u prvom poglavlju Knjige Postanka, označava 24 sata. Međutim, u Knjizi Postanka 1:5 (NS) Bog osobno kaže da je dijelio dan na kraća vremenska razdoblja, nazvavši samo period dnevne svjetlosti “danom”. U Postanku 2:4 (NS) svi stvaralački periodi nazivaju se jednim “danom”: “Ovo je povijest nebesa i zemlje u vremenu njihova stvaranja, u danu (svih šest stvaralačkih razdoblja) u kojem je Jehova Bog stvorio zemlju i nebo.”

5. Koje je jedno od značenja hebrejske riječi za “dan”, koje ukazuje na veće vremensko razdoblje?

⁵ Hebrejska riječ jom, prevedena sa “dan”, može značiti različito vremensko trajanje. Među mogućim značenjima, u izdanju Williama Wilsona Old Testament Word Studies, uključena su sljedeća: “Dan; često se upotrebljava za vrijeme u općenitom ili duže vremensko razdoblje; za cijeli period koji se razmatra... Dan se primjenjuje i za pojedino godišnje doba ili kad se dogodi neuobičajeni događaj.”¹ Ovaj posljednji smisao čini se odgovara stvaralačkim “danima” jer su to doista bili periodi neobičnih događaja.  To također dopušta razdoblja i dulja od 24 sata.

6. Zašto se upotreba riječi “večer” i “jutro” bezuvjetno ne ograničava na “dan” od 24 sata?

⁶ U prvom poglavlju Knjige Postanka koriste se izrazi “večer” i “jutro” u odnosu na stvaralačke periode. Ne ukazuje li to da su trajali 24 sata? Ne bezuvjetno. U nekim mjestima ljudi često pripisuju izrazu “dan” životni vijek čovjeka. Govore, “u danima moga oca” ili “u Šekspirovim danima”. Mogu “dan” životnog vijeka razdijeliti riječima “jutro (ili zora) njegova života” ili “večer (ili sumrak) njegova života”. Tako ‘večer i jutro’ u prvom poglavlju Knjige Postanka nije ograničeno na doslovnih 24 sata.

7. Koje druge upotrebe izraza “dan” pokazuju da bi on mogao biti dulji od 24 sata?

⁷ Riječ “dan”, kako se upotrebljava u Bibliji, može uključivati ljeto i zimu, izmjenu godišnjih doba (Zaharija 14:8). “Dan žetve” obuhvaća mnogo dana. (Usporedi Priče Salamunove 25:13 i 1. Mojsijeva 30:14.) I tisuću godina jedan su dan (Psalam 90:4; 2. Petrova 3:8, 10). “Sudnji dan” obuhvaća mnogo godina (Matej 10:15; 11:22-24). Izgleda razumnim prihvatiti da bi i “dani” u Knjizi Postanka mogli isto tako obuhvaćati dugačka vremenska razdoblja — tisućljeća. Što se dakle dogodilo tokom tih stvaralačkih razdoblja? Je li biblijski izvještaj o njima znanstven? Slijedi pregled tih “dana” kako ih se opisuje u Knjizi Postanka (1. Mojsijevoj).

8, 9. Što se dogodilo prvoga “dana” i kaže li se u izvještaju o stvaranja da su tada nastali Sunce i Mjesec?

⁸ “‘Neka bude svjetlost’. I postala je svjetlost. Bog je nazvao svjetlost dan, a tamu je nazvao noć. I došla je večer, i došlo je jutro, dan prvi” (1. Mojsijeva 1:3, 5, NS).

⁹ Naravno, Sunce i Mjesec bili su u svemiru daleko prije prvog “dana”, no njihova svjetlost nije dopirala  do površine Zemlje ili u vidokrug zemaljskog promatrača. No, sada, prvoga “dana”, svjetlost je očito postala vidljiva na Zemlji, a Zemlja je svojom rotacijom omogućila izmjenu dana i noći.

10. Na koji je način svjetlost mogla nastati i kako se pokazuje kakve je vrste bila?

¹⁰ Po svemu sudeći, svjetlost je nastajala postepenim procesom, tokom dugačkog vremenskog perioda, a ne trenutačno, kao kad bi upalio svjetlo žarulje električnim prekidačem. To se vidi i iz prijevoda Knjige Postanka od W. Wattsa: “I postepeno je počela nastajati svjetlost” (A Distinctive Translation of Genesis). To je bila sunčeva svjetlost, dok se ono samo nije moglo vidjeti kroz oblake. Zato je svjetlost koja je tada pristigla na Zemlju bila “difuzna svjetlost” kao što se označava u primjedbi na 3. redak u Roterhamovoj Emphasised Bible. (Vidi fusnotu b u vezi 14. retka.)

11, 12. a) Što se opisuje o stvaranju drugog “dana”? b) Kako se ponekad hebrejska riječ za to krivo prevodi i koje je njeno pravo značenje?

¹¹ “‘Neka nastane proširenje između vodâ i neka se pojavi razmaknuće između vodâ i vodâ’. I stvorio je Bog proširenje, te načinio razmaknuće između vodâ koje su trebale biti ispod proširenja i vodâ koje su trebale biti iznad proširenja. I bilo je tako. A proširenje je Bog nazvao nebo” (1. Mojsijeva 1:6-8, NS).

¹² Neki prevoditelji koriste riječ “firmament” (nebeski svod) umjesto “proširenje”. Iz toga se zaključuje da je izvještaj stvaranja posuđen iz mitova stvaranja koji prikazuju taj “nebeski svod” kao metalnu kupolu. No, čak i u prijevodu Biblije King James, gdje se upotrebljava izraz “firmament”, u marginalnoj bilješci označava se proširenjem. To je zato što hebrejska riječ raqia’, prevedena s “proširenje”, znači protezanje, širenje ili rasprostiranje.

13. Kako je izgleda moglo nastati proširenje?

 ¹³ U izvještaju stvaranja govori se da je Bog stvarao, ali ne i kako je stvarao. Kako se god opisano razdvajanje dogodilo, izgleda kao da su ‘vode iznad’ bile potisnute prema gore sa Zemlje. I za ptice se kasnije kaže da su letjele u “proširenju nebeskom” (1. Mojsijeva 1:20, NS).

14. Kako se opisuje treći “dan”?

¹⁴ “‘Neka se vode ispod nebesa sakupe na jedno mjesto i neka se pojavi suho kopno.’ I bilo je tako. I nazvao je Bog suho kopno zemlja, a sakupljene vode morâ” (1. Mojsijeva 1:9, 10, NS). Kao i obično, u izvještaju se ne opisuje kako je to učinjeno. Nesumnjivo su u oblikovanju kopnenih područja sudjelovala golema zemaljska gibanja. Geolozi bi takve velike prevrate označili katastrofalnim. No u izvještaju stvaranja se ukazuje na vodstvo i nadzor Stvoritelja.

15, 16. a) Koje su stvari spomenute Jobu u vezi Zemlje? b) Koliko duboko sežu korijeni kontinenata i planina, i što je ugaoni kamen Zemlji?

¹⁵ U biblijskom izvještaju koji opisuje kako Bog ispituje Jobovo znanje o Zemlji prikazuju se različiti podaci o povijesti Zemlje: njen opseg, mase oblaka,  mora i kako su morski valovi ograničeni suhim kopnom — mnoštvo općenitih stvari o stvaranju tokom dugačkih vremenskih razdoblja. Među njima, uspoređujući zemlju s građevinom, stoji kako je Bog upitao Joba: “Na čemu su podnožja njena uglavljena? ili tko joj je metnuo kamen ugaoni?” (Job 38:6).

¹⁶ Zanimljivo, zemljina je kora poput uglavljenih “podnožja” mnogo deblja pod kontinentima, a još i više pod gorskim lancima kamo se pruža duboko u donji sloj kao korijenje drveća u tlu. “Predodžba da planine i kontinenti imaju korijene provjerava se uvijek iznova i pokazuje se valjanom”, kaže se u izdanju Putnam’s Geology.² Zemljina kora ispod oceana debela je samo oko 8 kilometara, no temelji kontinenata debeli su približno 30 kilometara, dok temelji planina dosižu i dva puta toliko. Sve zemljine naslage pritišću prema unutra iz svih pravaca na njenu jezgru, čineći je tako ogromnim “ugaonim kamenom” potpore.

17. U čemu se sastoji važna stvar obzirom na pojavu suhog kopna?

¹⁷ Bez obzira koje se sredstvo koristilo da se uzdigne suho kopno, važno je sljedeće: I Biblija i znanost priznaju tu pojavu kao fazu u oblikovanju Zemlje.

18, 19. a) Što je nastalo trećeg “dana” osim suhog kopna? b) Što se u izvještaju stvaranja ne spominje obzirom na bilje?

¹⁸ U biblijskom se izvještaju stvaranja nastavlja: “‘Neka zemlja prouzroči da iznikne trava, bilje koje nosi sjeme, voćke koje donose plod prema svojim vrstama, u kome je njegovo sjeme, na zemlji.’ I bilo je tako” (1. Mojsijeva 1:11, NS).

¹⁹ Tako su do kraja trećeg stvaralačkog perioda stvorene tri velike klase kopnenih biljaka. Difuzna svjetlost postala je do tada dosta snažnom za fotosintezu neophodnu zelenim biljkama. Uzgred, u izvještaju se ne spominje svaka “vrsta” bilja koja se pojavila na Zemlji. Mikroorganizmi, vodeno bilje i drugo nije posebice navedeno, no vjerojatno je stvoreno toga ”dana”.

20. Koja je podjela vremena postala mogućom kad su se pojavila svijetleća tijela u nebeskom proširenju?

²⁰ “‘Neka postanu svijetleća tijela u proširenju nebeskom da čine razdiobu između dana i noći; moraju služiti kao znaci godišnjih doba i dana i godina. Moraju služiti kao svijetleća tijela u proširenju nebeskom da sjaje nad zemljom.’ I bilo je tako. I stvorio je Bog dva velika svijetleća tijela, veće da prevladava danju i manje da prevladava noću, i zvijezde” (1. Mojsijeva 1:14-16, NS; Psalam 136:7-9).

21. Kako se svjetlost četvrtog “dana” razlikuje od one prvog?

²¹ Prvoga “dana” bilo je rečeno: “Neka bude svjetlost”. Hebrejska riječ upotrebljena za “svjetlost” glasi ’or, što znači svjetlo u općenitom smislu. No, četvrtog “dana” hebrejska riječ za svjetlo mijenja se u ma’or, što znači izvor svjetla. U fusnoti Roterhamova prijevoda Emphasised Bible u vezi “svijetlećeg tijela” stoji: “U 3. retku, ’or — se odnosi na difuznu svjetlost.” Zatim pokazuje da ma’or u 14. retku označava nešto što “proizvodi svjetlost”. Prvoga dana difuzna je svjetlost očito prodirala kroz  zračni omotač, no izvore svjetla ne bi mogao vidjeti zemaljski promatrač jer su slojevi oblaka još uvijek okruživali Zemlju. Četvrtog “dana” stvari su se po svemu sudeći promijenile.

22. Koji je razvoj događaja četvrtog “dana” doprinio dolasku životinjskog svijeta?

²² Atmosfera koja je u početku obilovala ugljičnim dioksidom mogla je prouzročiti toplu klimu širom cijele Zemlje. No, bujan rast bilja u trećem i četvrtom stvaralačkom razdoblju mogao je upiti dio tog sloja ugljičnog dioksida kojim se zadržavala toplota. Bilje je opet oslobađalo kisik — što je uvjet za život životinja.

23. Koje se veće promjene opisuju u nastavku izvještaja o tom razdoblju?

²³ Da je tada postojao zemaljski promatrač, on bi sada mogao razabrati Sunce, Mjesec i zvijezde koje su ‘služile kao znaci godišnjih doba, dana i godina’ (1. Mojsijeva 1:14, NS). Mjesec je označavao protjecanje lunarnih mjeseci, a Sunce protjecanje solarnih godina. Godišnja doba koja su “nastala” tog četvrtog dana nesumnjivo su bila mnogo blaža nego ona kasnija (1. Mojsijeva 1:15; 8:20-22).

24. Koje su se vrste stvorenja pojavile petoga “dana” i unutar kojih granica su se trebale razmnožavati?

²⁴ “‘Neka vodama provrvi mnoštvo živih duša i neka leteća stvorenja lete nad zemljom u nebeskom proširenju.’ I Bog je stvorio velike morske nemani i svaku živu dušu koja se kreće, koje su provrvile vodama po vrstama svojim, i svako krilato leteće stvorenje po vrsti njegovoj” (1. Mojsijeva 1:20, 21, NS).

25. Kako su nazvana stvorenja kad su se pojavila petoga “dana”?

²⁵ Zanimljivo je zapaziti da se i životinjska stvorenja koja su provrvila vodama nazivaju ‘živim dušama’. Taj se izraz primjenjuje i na “leteća stvorenja [koja] lete nad zemljom u nebeskom proširenju”. A to obuhvaća i oblike života u moru i zraku, kao što  su morske nemani čije fosilne ostatke su znanstvenici nedavno pronašli.

26-28. Što se dogodilo šestoga “dana” i što je bilo čudesno u zadnjem činu stvaranja?

²⁶ “‘Neka zemlja pusti iz sebe žive duše po vrstama njihovim, domaću životinju i životinju koja se kreće, te divlju zvijer zemlje po vrsti njenoj.’ I bilo je tako” (1. Mojsijeva 1:24, NS).

²⁷ Tako su se šestoga “dana” pojavile kopnene životinje, označene kao divlje i domaće. No, taj završni “dan” nije još prošao. Pojavila se zadnja i čudesna “vrsta”:

²⁸ “I Bog je dalje rekao: ‘Načinimo čovjeka na svoju sliku, prema svom obličju, i neka mu budu u podložnosti ribe morske i leteća stvorenja neba i domaće životinje i cijela zemlja i svaka životinja  koja se kreće na zemlji.’ I stvorio je Bog čovjeka po svojoj slici, po Božjem obličju stvorio ga je; muško i žensko stvorio ih je” (1. Mojsijeva 1:26, 27, NS).

29, 30. Kako razumjeti nejednolikost 2. i 1. poglavlja Knjige Postanka?

²⁹ U 2. poglavlju Knjige Postanka očito se dodaju neki detalji. Međutim, to nije, kao što su neki zaključili, drugi izvještaj stvaranja koji bi protuslovio onome iz prvog poglavlja. On se samo pridružuje opisu trećega “dana”, nakon pojave suha kopna, a prije stvaranja bilja, i pridodaje detalje koji su povezani s dolaskom ljudi — Adama, žive duše, njegova rajskog doma Edena i žene Eve, njegove supruge (1. Mojsijeva 2:5-9, 15-18, 21, 22).

³⁰ Sve nam ovo pomaže razumjeti ono što se govori u izvještaju stvaranja. A taj sasvim realističan izvještaj pokazuje da proces stvaranja nije trajao 144 sata (6×24) nego mnogo tisućljeća.

31. a) Kako neki krivo prikazuju izvještaj stvaranja u Knjizi Postanka? b) Što pokazuje da njihova tvrdnja nije točna?

³¹ Mnogi nalaze teškim prihvatiti izvještaj  stvaranja. Tvrde da potječe iz mitova stvaranja starih naroda, prvenstveno iz starog Babilona. Međutim, u jednom novijem biblijskom rječniku stoji: “Do sada nije pronađen mit koji se izričito odnosi na stvaranje svemira.” “Obilježje mitova je politeizam i borba božanstava za prevlast, a to je u značajnoj suprotnosti s hebrejskim monoteizmom Knjige Postanka 1-2.”³ U vezi babilonskih legendi stvaranja, kuratori Britanskog muzeja su izjavili: “Temeljna zamisao babilonskih i hebrejskih izvještaja stvaranja u osnovi je različita.”⁴

32. Kako se izvještaj stvaranja u Knjizi Postanka pokazuje znanstveno jasnim?

³² Iz ovoga što smo vidjeli proizlazi da je izvještaj stvaranja znanstveno jasan dokument. Otkriva veće klase biljnih i životinjskih vrsta s njihovom množinom različitosti i sposobnosti razmnožavanja  samo u okviru ‘svoje vrste’. Fosilna svjedočanstva to potvrđuju. Ona zapravo pokazuju da se svaka “vrsta” pojavila iznenada, bez pravih prelaznih oblika koji bi ih povezivali s nekom prethodnom “vrstom”, kao što smatra evoluciona teorija.

33. Odakle su jedino mogle stići informacije o stvaranju u Knjizi Postanka?

³³ Cjelokupno znanje egipatskih mudraca nije moglo osposobiti Mojsija, pisca Knjige Postanka, i dati mu uputstva kako opisati proces stvaranja. Mitovi stvaranja drevnih naroda nisu slični onome što je Mojsije zapisao u Knjizi Postanka. Gdje je onda Mojsije naučio te stvari? Očito od nekoga tko je u svemu bio prisutan.

34. Koji drugi niz dokaza ističe jasnoću izloženih događaja u izvještaju stvaranja?

³⁴ Znanstveni princip vjerojatnosti u matematici pruža snažan dokaz da je izvještaj stvaranja u Knjizi  Postanka došao sa izvora poznavanja događaja. U izvještaju se nabraja 10 glavnih faza ovim redoslijedom: (1) početak; (2) Zemlja u prvotnoj tami, obavijena teškim plinovima i vodom; (3) svjetlo; (4) proširenje ili atmosfera; (5) velika područja suha kopna; (6) kopnene biljke; (7) Sunce, Mjesec i zvijezde zamjetljivi u proširenju; počeci godišnjih doba; (8) morske nemani i leteća stvorenja; (9) divlje i pitome zvijeri, sisavci; (10) čovjek. Znanost se slaže da su spomenute faze uslijedile takvim općenitim redoslijedom. Koja je vjerojatnost da pisac izvještaja stvaranja pogodi taj redoslijed? Jednaka je mogućnosti da nasumce izabereš brojeve od 1 do 10 iz kutije i postaviš ih u brojčani niz. Vjerojatnost da to učiniš u prvom pokušaju iznosi 1 prema 3 628 800! Dakle, reći da je pisac slučajno naveo prethodne događaje pravilnim redoslijedom, a da prethodno nije dobio činjenice od nekoga, nije realno.

35. Koja se pitanja postavljaju i gdje se razmatraju odgovori?

³⁵ Usprkos tome, evolucionom teorijom ne dopušta se postojanje Stvoritelja koji je poznavao činjenice i mogao ih je otkriti ljudima. Umjesto toga, pojava života na Zemlji pripisuje se spontanom nastajanju živih organizama iz beživotnih kemijskih tvari. No, jesu li nekontrolirane kemijske reakcije samo slučajem mogle proizvesti život? Jesu li znanstvenici uvjereni da je to moguće? Molimo te, pročitaj sljedeće poglavlje.