Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO | MOMO LIE OMANU VAWA VA LIYAKELA LOVINA VĨVI?

Omanu Vawa va Siata Oku Liyaka Lovina Vĩvi—Momo Lie?

Omanu Vawa va Siata Oku Liyaka Lovina Vĩvi—Momo Lie?

Omo okuti Yehova Suku * eye Ululiki wovina viosi haeye ukuonenewosi, omanu valua va sima okuti eye wa siata oku koka ovina viosi vipita voluali, oku kongelamo uvĩ wosi. Pole kũlĩhisa eci Embimbiliya li popia catiamẽla ku Suku yocili:

  • “Yehova ukuesunga kovituwa viaye viosi.”Osamo 145:17.

  • “Olonjila viosi via [Suku] viesunguluko. Haeye Suku yocili, ka kuete etime. Ukuesunga, wa suñama cimue.”Esinumuĩlo 32:4.

  • “Yehova ukuacikembe haeye ukuahenda.Tiago 5:11.

Suku hayeko wa siata oku koka ovina vĩvi. Anga hẽ, o vetiya vakuavo oku linga ovina vĩvi? Sio. Embimbiliya li popia hati: “Umue, nda wa yonjiwa, ka ka popie hati, Nda yonjiwa la Suku.” Momo lie? Momo “Suku ka yonjiwa leci cĩvi, kuenda vali, ka yonji umue.” (Tiago 1:13) Suku ka yonji umue ale oku u seteka poku u vetiya oku linga eci cĩvi. Suku ka koki ovina vĩvi kuenda ka vetiya laumue oku linga eci cĩvi. Oco hẽ, helie wa siata oku koka ovina vĩvi?

OKU KALA POCITUMÃLO COHELE KUENDA VELIVALA KA LIA SUNGULUKILE

Embimbiliya poku lekisa esunga limue lieci omanu va talela ohali, li popia hati: “Cosi ciya ño ci veta ño.” (Ukundi 9:11) Eci ku pita ocilunga cimue ciya ocipikipiki, ci kale okuti omunu wa kuatiwa laco ale sio, ca tamba ño pocitumãlo a kala kuenda vepuluvi ca pita. Ci panda 2.000 kanyamo konyima, Yesu Kristu wa tukula ocilunga cimue ca ponda 18 komanu eci osapalalo yimue ya va kupukila. (Luka 13:1-5) Ovo ka va file omo liomuenyo ũvi vambatele pole, va fa omo okuti va kala vemehi liosapalalo eci ya kupuka. Kunyamo wo 2010 kosãi ya Susu, kofeka yo Haiti kua pita ocilemawe kuenda ombiali yofeka yaco ya popia hati ca ponda eci ci pitahãla 300.000 komanu. Vosi yavo ka vambatele omuenyo umuamue. Ovovei a pondolavo oku ponda omanu vosi kuenda va puluvi ka a lavokawa.

Momo lie Suku ka teyuilila omanu vawa kovina vĩvi?

Omanu pamue va lipula ndoco: “Anga hẽ Suku ka kuete epondolo lioku tateka ovilunga viaco? Ka pondola hẽ oku teyuila omanu vawa kovilunga? Oco Suku a tateke ovina viaco, o sukila oku vi kũliha osimbu ka via pitile. Ndaño okuti Suku o kuete epondolo lioku kũlĩha ovina vi keya kovaso, epulilo tu sukila oku kũlĩhisa lieli: Anga hẽ, Suku o talavaya lunene waye wosi woku kũlĩha ovina vi keya kovaso osimbu ka via pitile?Isaya 42:9.

Ovisonehua vi popia ndoco: “Suku yetu o kasi muẽle kilu. Cosi a panga wa ci linga.” (Osamo 115:3) Yehova o linga ovina vi sukiliwa pole, ka lingi cosi a tẽla oku linga. Eci ci tiamisiwilavo kovina eye a nõlapo oku kũlĩha. Eci evĩho lia fetika oku livokiya volupale luo Sodoma kuenda Gomora, Suku wa sapuila Avirahama hati: “Ndokilako handi, si vanji loku kũlihisa nda vosi va kasi leyuala ndeci lia yevala kokuange. Nda ocili, nda haciliko, ha ci kũlĩhisa.” (Efetikilo 18:20, 21) Vokuenda kuotembo Yehova ka nõlelepo oku kulĩha ndomo evĩho lia kala oku livokiya valupale aco. Citava okuti, Yehova ka nõlapo oku kũlĩha ovina viosi osimbu ka via pitile. (Efetikilo 22:12) Eci ka ci lekisa okuti ka lipuile ale wa hongua. Omo okuti Suku ‘upange waye wa lipua,’ o talavaya ciwa lunene waye woku kũlĩha ovina vi keya kovaso locipango caye kuenda ka kisika omanu oku kuama onjila yimue. * (Esinumuĩlo 32:4) Ocisimĩlo ci pi tu pondola oku kuata? Ocisimĩlo tu sukila oku kuata ceci: Suku poku nõla ovina a yongola oku kũlĩha o cilinga lutate.

Momo lie Suku ka teyuilila omanu vawa kungangala?

ANGA HẼ OMANU OVO VA KUETE EKO?

Ovina vimue vĩvi via siata oku pita voluali, vi tunda kovilinga viomanu. Kũlĩhisa ndomo Embimbiliya li situlula ovina vi tuala kovilinga vĩvi. Olio li popia hati: “Omunu omunu o yonjiwa eci a tambiwa loku kokiwa loloñeyi viaye muele. Oloñeyi, eci vi mina, vi cita ekandu, ekandu, eci li kula, li cita okufa.” (Tiago 1:14, 15) Eci omanu va linga ovina vĩvi omo lioku sanda oku tẽlisa olonjongole viavo, va lipita lovitangi vialua. Ekambo lioku lipua li pondola oku vokiya onjongole yomunu yoku linga ovina vĩvi kuenda oku nena ovitangi. (Va Roma 7:21-23) Ndomo ovolandu a lekisa, omanu va siata oku linga ovina vĩvi loku nena ohali yalua. Handi vali, olondingaĩvi vi pondola oku vetiya vakuavo oku linga ungangala kuenje evĩho liamamako oku livokiya.Olosapo 1:10-16.

Omanu va siata oku lekisa ovituwa vĩvi kuenda oku koka ohali yalua

Anga hẽ Suku o pondola oku tateka omanu oco ka va ka linge ovina vĩvi? Kũlihisa ndomo omanu va lulikiwa. Ovisonehua vi lombolola okuti Suku wa lulika omunu lesetãhalo liaye. Omo liaco, omanu va kuete epondolo lioku kuata ovituwa ndevi via Suku. (Efetikilo 1:26) Omanu va lulikiwa lelianjo lioku nõla oku sola Suku loku kakatela kokuaye poku linga ovina via sunguluka kovaso aye. (Esinumuĩlo 30:19, 20) Nda Suku wa vetiyile omanu oco va kuame onjila yimue, ka ci lekisa hẽ okuti o kasi oku vopa epondolo liavo lioku nõla eci va yongola oku linga? Omo liaco, omanu nda va kala ndomakina yi linga lika ovina va yi sokiyila oku linga! Kuenje nda kua kala esunga lioku popia hati, ovilinga vietu kuenda ovina vi pita letu, via sokiyiwa ale kosimbu. Omo liaco, tu eca olopandu ku Suku omo lioku lekisa esumbilo kokuetu poku tu ecelela okuti tu nõla ovina tu yongola oku linga komuenyo! Eci ka ci lomboloka okuti ekalo livĩ li tunda kovilinga viomanu li ka amamako oku nena ohali.

ANGA HẼ OHALI YETU YA SOKIYIWA ALE?

Nda wa pulisa omunu umue ukuetavo lio Hindu ale lio Budista catiamẽla kepulilo li sangiwa koñoño yorevista yilo, nda wa yeva etambululo ndeli: “Omanu vawa va siata oku liyaka lovina vĩvi, omo okuti omunu lomunu o kuete eci vo sokiyila ale komuenyo. Ovo va kasi oku tambula onima yovina va lingile kosimbu.” *

Ndomo ca lekisiwa lelongiso liokuti omunu lomunu o kuete eci vo sokiyila ale komuenyo, ci kuete esilivilo oku kũlĩhisa eci Embimbiliya li popia catiamẽla kolofa. Vocumbo Cedene, muna omanu va fetikila, Ululiki wa handeleka ulume watete, Adama hati: “Oku lia ci tava oku lialia koviti viosi viocumbo; te lika uti woku kulĩhĩsa eci ciwa leci cĩvi, owo ka ci tava oku liako, momo eteke o liako haico o fa.” (Efetikilo 2:16, 17) Nda Adama ka lingile ekandu poku sinila Suku, nda wa kala otembo ka yi pui. Olofa vieya omo lioku sinila ocihandeleko ca Suku. Kuenje, eci omãla vavo va citiwa, “okufa kua sambukila omanu vosi.” (Va Roma 5:12) Omo liaco, tu pondola oku popia tuti, “onima yekandu okufa.” (Va Roma 6:23) Embimbiliya li lombololavo hati: ‘Omunu wosi wa fa wa yovuiwa kakandu.’ (Va Roma 6:7) Volondaka vikuavo, omanu noke yoku fa, ka vamamako oku tala ohali omo liovina va linga kosimbu.

Omanu valua koloneke vilo, va siata oku popia hati, ovitangi tu liyaka lavio via tunda kueci omunu lomunu vo sokiyila komuenyo. Omunu ukuetavo, eci a liyaka lovitangi ale ceci a mola ovitangi via vakuavo ka sakalala. Pole, ocituwa eci ka ceci elavoko liokuti eteke limue ovina vĩvi vi ka puako. Ovo, va tava kelongiso liokuti, ovitangi viomunu vi pua lika poku fa okuti leci a citiwila vekalo likuavo liovituwa viwa kuenda ukũlĩhĩso umue u likasi. Kuenje, o kuata ovituwa vi taviwa lomanu, kuenda ukũlĩhĩso u likasi. Ocili okuti, ovisimĩlo evi via litepa leci Embimbiliya li popia. *

KOKU KUA TUNDA OHALI!

Ove wa kũlĩha okuti, Satana Eliapu “ombiali yoluali lulo” eye wa nena ohali?Yoano 14:30.

Omunu hayeko wa nena ohali. Satana Eliapu, una wa kala ungelo uwa wa Suku, ‘ka sumbilile ocili’ kuenje wa nena ekandu voluali. (Yoano 8:44) Eye wa vetiya usuanji vocumbo Cedene. (Efetikilo 3:1-5) Yesu Kristu wo tukula hati, “ukuevĩho” kuenda “ombiali yoluali.” (Mateo 6:13; Yoano 14:30) Omanu valua va kasi oku kuama Satana poku pokola kevetiyo liaye lioku sepula olonumbi viwa via Yehova. (1 Yoano 2:15, 16) Kelivulu lia 1 Yoano 5:19 ku popia ndoco: “Oluali luosi lu kasi povaka ukuevĩho.” Kuli angelo vakuavo va linga vakuevĩho, kuenje va likongela ku Satana. Embimbiliya li lekisa okuti Satana kuenda olondele viaye va kasi “oku kemba oluali luosi,” loku koka ohali “kilu lieve.” (Esituluilo 12:9, 12) Omo liaco, Satana Eliapu eye ono yovina viosi vĩvi.

Suku hayeko wa siata oku koka ovina vĩvi vi kasi oku pita lomanu ale oku va talisa ohali. Pole wa likuminya oku mãlako evĩho liosi, ndomo ci ka lekisiwa vocipama cikuãimo.

^ tini. 3 Yehova oyo onduko ya Suku ndomo ya situluiwa Vembimbiliya.

^ tini. 11 Oco o kũlĩhe esunga lieci Suku a ecelelela okuti evĩho liamamako, tanga ocipama 11 celivulu Embimbiliya li Longisa Nye?, lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

^ tini. 16 Oco o sange alomboluilo akuavo atiamẽla kondaka yokuti omunu lomunu o kuete eci vo sokiyila ale komuenyo, tanga ombrochura losapi hati, Nye Cipita Letu Eci Tufa? kamẽla 8-12, ya sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

^ tini. 18 Oco o kuate elomboloko likuavo lieci Embimbiliya li longisa catiamẽla kekalo liava va fa kuenda kelavoko liomanu va fa, tanga ocipama 6 kuenda 7 celivulu Embimbiliya li Longisa Nye?