Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai Ona E Manumalo Mai Lagona o le Faavaivai!

E Mafai Ona E Manumalo Mai Lagona o le Faavaivai!

E Mafai Ona E Manumalo Mai Lagona o le Faavaivai!

NA TUSI mai se tasi tagata poto: “Afai e te faavaivai i le aso vale, ua itiiti lava lou malosi.” (Faataoto 24:10) Pe afai na iai se taimi sa e faavaivai ai, atonu la o le a e ioe i lena faamatalaga.

E leai se isi e sao mai āuga o le faavaivai. O sina lagona o le tau faavaivai e mafai lava ona atoa se aso e tasi pe lua o iai pea ona faatoʻā teʻa ese atu lea. Ae afai e aafia ai faalogona tigā po o le ita faamoemoe, e mafai la ona umi atu le iai o le faafitauli. O nisi Kerisiano ua faitau fia tausaga o faamaoni, ua oo ina matuā lotovaivai ma oo ai lava ina lē toe auai i sauniga a le faapotopotoga ma lē toe auai i le faiva i le fanua.

Pe afai ua e lagona le faavaivai, ia e lototele! Sa mafai e auauna faamaoni i aso ua mavae ona latou taulau manuia i le feagai ai ma lagona faavaivai, ma faatasi ai ma le fesoasoani a le Atua, e mafai foʻi ona e manumalo ai.

Pe a Faatigā e Isi Ou Faalogona

E lē mafai ona e faatalitalia faapea o le a lē taitai ona e aafia i ni faaupuga lē magafagafa po o ni gaoioiga lē mafaufau. Peitaʻi, e mafai ona e lē faatagaina tulaga lē lelei atoatoa o isi e faalavelavea ai fua lau auaunaga ia Ieova. Pe afai ua faatigā e se isi ou faalogona, e mafai ona aogā lou mafaufau i le auala na taulima ai e Hana, le tinā o Samuelu, se tulaga faavaivailoto sa fesagaʻi ma ia.

Sa matuā manaʻo lava Hana i sana fanau, peitaʻi sa pā o ia. Sa fanau mai e le avā lona lua a lana tane, le fafine o Penina, ni atalii ma ni afafine. Na i lo le faapalepale o Penina i le mafatiaga sa fesagaʻi ma Hana, na ia faatavā atu i ai, ma sa ia faaalia se uiga na avea ma pogai na ‘tagi ma le ʻai’ ai Hana.—1 Samuelu 1:2, 4-7.

I se tasi aso, na alu atu ai Hana i le falefetafaʻi e tatalo. Sa iloa mai e Eli, le ositaulaga sili a Isaraelu, le memumemu o ona laugutu. I lona lē iloa o lea sa tatalo Hana, na manatu ai Eli faapea atonu sa onā le fafine. Ona ia faatonuina lea o le fafine: “E te onā seia afea? ia teʻa lou onā i le uaina.” (1 Samuelu 1:12-14) Pe mafai ona e faaataina i lou mafaufau ni lagona atonu na oo ifo ia Hana? O lea na sau i le falefetafaʻi e fia maua se faalaeiauga. E mautinoa lava sa ia leʻi faatalitalia le tuuaʻia sesē o ia e se tasi o tane na sili ona telē lana taaʻiga i Isaraelu!

O lenei mea na tupu sa tatau ona matuā faavaivaia ai lava Hana. Sa mafai lava ona tū aʻe ma mou ese atu loa ma le falefetafaʻi, ma tautō e lē taitai ona toe foʻi ane i ai pe afai e auauna ai pea iinā Eli o se ositaulaga sili. Ae peitaʻi, e manino mai sa matuā faatāuaina e Hana le la faiā ma Ieova. Sa ia iloa o le a lē fiafia le finagalo o Ieova pe a ia faia sea gaoioiga. O le falefetafaʻi o le faatumutumuga lea o le tapuaʻiga mamā. O iinā sa tuu ai e Ieova lona suafa. Ma o Eli o se tagata lē lelei atoatoa, ae o lea sa filifilia e Ieova e fai mona sui.

O le tali faaaloalo atu a Hana i le tuuaʻiga a Eli ua avea o se faaaʻoaʻoga sili mo i tatou i aso nei. Na te leʻi faatagaina o ia e tuuaʻia sesē, peitaʻi sa ia tali atu i se uiga na matuā faaaloalo. “Le alii e, e leai;” o lana tali atu lea. “O aʻu o le fafine ua tiga le loto, ou te lei inu i se uaina po o se ʻava, a ua ou momoli atu loʻu loto ia Ieova. Aua e te taʻufaatasia lau auauna ma fafine ulavavale; auā o le tele o loʻu mafaufau ma loʻu tiga ua ou tautala ai ua oo i lenei itu aso.”—1 Samuelu 1:15, 16.

Pe sa manino le faailoaina atu e Hana o lona manatu? Ma le mautinoa lava. Peitaʻi, sa ia tautala atu ma le faautauta ia Eli, sa leʻi taumafai e faitioina Eli ona o lana tuuaʻiga sesē. I le tali mai a Eli, sa ia faapea mai ai ma le agalelei i le fafine: “Alu ia oe ma le manuia; ia foai mai foi e le Atua o Isaraelu le mea na e faatoga atu ai ia te ia.” Ina ua uma ona foʻia le mataupu, “ona alu ai lava lea o [Hana], ua ʻai o ia ua le toe mata faanoanoa.”—1 Samuelu 1:17, 18.

O le ā tatou te aʻoaʻoina mai lenei tala? Sa vave ona gaoioi Hana e faasaʻo se feeseeseaʻiga, ae sa ia faia foʻi ma se matuā faaaloalo. O le iʻuga, na ia faatumauina se faiā lelei ma Ieova faapea foʻi ma Eli. O le tele o taimi o fesootaʻiga lelei ma sina uiga faautauta e mafai ai ona taofia ni faafitauli laiti mai le oo ina avea ma faafitauli tetele!

E ao ona iloa o le faaleleia o ni feeseeseaʻiga ma isi e manaʻomia ai le taufai lotomaulalo ma le fetuutuunaʻi. Pe afai e talitualimaina e se uso talitonu au taumafaiga ina ia foʻia se feeseeseaʻiga, atonu e lelei pe a e lafo atu le mataupu i aao o Ieova, ma faatuatua o le a ia taulimaina i lana lava taimi ma i lana lava auala.

Po ua Melea Sou Faaeaga i le Auaunaga?

O nisi ua mafatia ona ua lē o toe ia i latou se faaeaga sa faapelepele i ai i le auaunaga a le Atua. Sa latou fiafia e auauna atu mo o latou uso, ae ina ua melea le faaeaga, na oo ia i latou se lagona e peiseai ua lē toe iai so latou aogā ia Ieova pe i lana faalapotopotoga. Pe afai o le lagona lena o loo ia te oe, atonu e te maua se malamalamaga e ala i le manatunatu i le faaaʻoaʻoga a le tusitala o le Tusi Paia, o Mareko, lea foʻi sa igoa ia Ioane Mareko.—Galuega 12:12.

Na ō atu faatasi Mareko, Paulo ma Panapa i la latou uluaʻi malaga faamisionare, peitaʻi e leʻi māeʻa le malaga, sa ia toe lafoaʻia Paulo ma Panapa, ae toe foʻi atu i Ierusalema. (Galuega 13:13) Mulimuli ane, sa manaʻo Panapa e toe ave Mareko i le isi a la malaga. Peitaʻi, ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua manatu Paulo, e le tatau ona latou o ma le na alu ese ia te i laua i Pafulia, ma ua le o ma i laua i le galuega.” Sa lē malie ai Panapa. Ua faaauau mai le tala: “Ona tiga tele lea o loto, ua teʻa eseese ai [Paulo ma Panapa]; ona la o lea o Panapa ma Mareko ua folau atu i Kuperu; a ua filifilia e Paulo ia Sila, ma alu atu.”—Galuega 15:36-40.

Atonu sa matuā leagafaia lava faalogona o Mareko ina ua ia iloa, sa lē manaʻo Paulo, le aposetolo sa faaaloalogia, e toe galulue faatasi ma ia ma na avea se finauga e tusa ai o ni ona agavaa ma itu na iʻu ai i se feeseeseaʻiga i le vā o Paulo ma Panapa. Ae e leʻi uma ai iinā le tala.

Sa manaʻomia pea e Paulo ma Sila se la aumea latou te malaga faatasi. Ina ua la taunuu i Lusa, na la maua ai se tasi e suia Mareko, o se tama talavou e igoa ia Timoteo. O lea atonu pe faatoʻā lua pe tolu ni tausaga talu ona papatiso Timoteo, i le taimi sa filifilia ai o ia. Ae o Mareko, sa auai muamua o ia faatasi ma le faapotopotoga Kerisiano talu mai lava ona amata—o le mea moni, e umi atu foʻi na i lo Paulo lava ia. Peitaʻi, o Timoteo lea ua faaeaina i le tofiga.—Galuega 16:1-3.

Na faapeʻī le tali atu a Mareko ina ua faalogo ua suia o ia e se tane e laʻitiiti ifo na i lo ia, e itiiti foʻi sona potomasani na i lo ia? E lē o taʻu maia e le Tusi Paia. E ui i lea, o loo faailoa mai e le Tusi Paia, sa tumau pea ona maelega Mareko i le auaunaga a Ieova. Sa ia faaaogā lelei faaeaga na ia maua. E ui sa lē mafai ona toe auauna faatasi ma Paulo ma Sila, ae sa mafai ona la faimalaga atu faatasi ma Panapa i Kuperu, o le oganuu lena sa ola aʻe ai Panapa. Sa auauna faatasi foʻi Mareko ma Peteru i Papelonia. Mulimuli ane, sa ia maua se avanoa e galulue ai ma Paulo—ma Timoteo—i Roma. (Kolose 1:1; 4:10; 1 Peteru 5:13) Mulimuli ane na oo foʻi ina faagaeeina Mareko e tusia se tasi o tusi e fā o Evagelia!

E iai se lesona aogā tele i lenei mea. Sa leʻi soona faamamafa e Mareko le meleaina o se faaeaga ma oo ai ina musu e toe talisapaia faaeaga na sa mafai pea ona ia ausia. Sa faaauau pea ona pisi Mareko i le auauna ia Ieova, ma na faamanuia mai Ieova ia te ia.

O lea la pe afai ua melea sou faaeaga, aua e te faavaivai. Pe afai e te tausisia pea se uiga mautinoa ma faaauau ona faateleina mea e te faia, e ono toe tuuina atu foʻi nisi faaeaga ia te oe. O loo tele pea mea e fai i le galuega a le Alii.—1 Korinito 15:58.

Ua Faavaivai se Auauna Faamaoni

E lē faigofie le tauina o se taua mo le faatuatua. I nisi taimi, e te ono faavaivai ai. Ona iʻu lea ina ia te oe lagona nofosala faapea ua e faavaivai, ma manatu ai e lē tatau lava ona oo i se auauna faamaoni a le Atua lena lagona. Seʻi manatu ia Elia, o se tasi o perofeta iloga i Isaraelu.

Ina ua logotala le masiofo Isaraelu o Iesepela, o sē na maelega valea i le uunaʻia o le tapuaʻiga ia Paala, ua fasiotia e Elia perofeta a Paala, sa ia tautō o le a ia fasiotia Elia. Sa fesagaʻi Elia ma ni fili e sili atu ona mataʻutia na i lo Iesepela, ae o lea ua faafuaseʻi lava ona ia faavaivai ma manaʻo ai e sili pe a oti. (1 Tupu 19:1-4) Sa ono tupu faapefea lena mea? E iai se mea na galo ia te ia.

Na galo ia Elia ona saʻili atu ia Ieova o le Puna o lona malosi. O ai na foaʻiina atu ia Elia le mana e faatutūina ai ē ua oti ma fesagaʻia ai perofeta a Paala? O Ieova. E mautinoa lava, e mafai e Ieova ona foaʻi ia te ia le malosi e fesagaʻia ai le toʻatamaʻi o le masiofo o Iesepela.—1 Tupu 17:17-24; 18:21-40; 2 Korinito 4:7.

E mafai e so o se tasi ona tautevateva mo sina taimi mai lona faatuatua atu ia Ieova. I le pei o Elia, e iai taimi atonu e te faaaogā ai se vaaiga faaletagata e vaai ai i se faafitauli patino na i lo le faaaogā o le “poto mai lugā” e taulima ai. (Iakopo 3:17) Peitaʻi ane, e oo lava i si nei tamaʻi sasi, sa leʻi tuulafoaʻia ai lava e Ieova Elia.

Na sola atu Elia i Peresepa ma agaʻi atu ai i le vaomatua, i le mea sa ia manatu e leai se tasi na te maua ai o ia. Peitaʻi na maua o ia e Ieova. Sa auina mai e Ieova se agelu e faamāfanafana ia te ia. Sa faamautinoa e le agelu ua maua e Elia se potoi areto ua faatoʻā uma ona tao mo lana meaʻai ma se vai mālū e inu ai. Ina ua uma ona mālōlō Elia, sa faatonu atu e le agelu ina ia alu atu mo le toetoe lava 200 maila (pe tusa ma le 300 kilomita) i le Mauga o Horepa, o iinā o le a faalaeiauina atili ai o ia e Ieova.—1 Tupu 19:5-8.

Ina ua taunuu i le Mauga o Horepa, sa molimauina e Elia se faailoaga o le mana o Ieova na avea ma faamalosiau i lona faatuatua. Ona sosoo lea ma le faamautinoa ane i ai e Ieova, i se leo mālū ma itiiti lava e faapea ua lē o tuua na o ia. Sa faatasi Ieova ma ia, ma sa iai faatasi foʻi ma ia o isi ona uso e 7,000, e ui lava sa leʻi mafai ona iloa e Elia. I le iʻuga, na tofia atu e Ieova se galuega mo ia e fai. Sa leʻi lafoaʻia e Ieova le avea o Elia ma ana perofeta!—1 Tupu 19:11-18.

O Loo Maua le Fesoasoani

Pe afai e iai ni taimi e te mafatia ai i ni nai tulaga e faavaivaia ai, e te ono iloa le toe faaleleia o ou faalogona pe a tau faatele teisi atu sina au mālōlōga pe fai foʻi se taumafataga susua. O Nathan H. Knorr, o lē na auauna o se tasi o le Vaega Pule o Molimau a Ieova seʻia oo i lona maliu i le 1977, na ia faapea mai i se tasi taimi, o faafitauli tetele e masani lava ona toe foliga mai ua laiti pe a alafaʻi mai ina ua mavae se moe lelei i le pō. Peitaʻi, pe afai ua atili faaumiumi le faafitauli, atonu la e lē lava i ai lena vaifofō—o le a manaʻomia ona e tauivi malosi e foʻia le lagona o le faavaivai.

Na aauina atu e Ieova se agelu e faamalosiau ia Elia. I aso nei, ua saunia e le Atua faalaeiauga e ala mai i toeaina ma isi Kerisiano taʻumatuaina. E mafai ona avea moni lava toeaina o se “lafitaga i le matagi.” (Isaia 32:1, 2) Ae ina ia maua faalaeiauga mai ia i latou, atonu e manaʻomia ona e tausolomua i le saʻilia o lea fesoasoani. E ui i lagona o le faavaivai na oo ia Elia, ae sa alu atu lava i le Mauga o Horepa ina ia ona maua faatonuga mai ia Ieova. Tatou te maua faatonuga faamalosiau e ala mai le faapotopotoga Kerisiano.

Pe a tatou talia fesoasoani ma lototetele e fesagaʻia tofotofoga, e pei o faalogona tigā po o le melea o faaeaga, tatou te sapasapaia ai le itu a Ieova i se finauga tāua. O le ā le finauga? Na faatū e Satani se luʻi e faapea, e na o le pau le māfuaaga e auauna ai tagata ia Ieova ona o ni manaʻoga manatu faapito. E iloa lelei lava e Satani o le a tatou auauna i le Atua pe a sologa lelei le olaga, peitaʻi o loo ia tauluʻiluʻi mai e faapea, o le a tatou lē toe auauna i le Atua pe a tatou fesagaʻi ma faafitauli. (Iopu, mataupu 1 ma le 2) E ala i le faaauau pea ma le lē maluelue i le auaunaga ia Ieova e ui i mea e faavaivaia ai, e mafai ona tatou fesoasoani ai i le avatua o se tali i le tuuaʻiga taufaaleaga a le Tiapolo.—Faataoto 27:11.

Sa fesagaʻi uma lava Hana, o Mareko, ma Elia ma faafitauli ia na mou ese ai lo latou olioli mo sina taimi. Ae peitaʻi, sa latou manumalo mai i o latou faafitauli ma faaauau ona ola i ni olaga sa fuatele mai. Faatasi ai ma le fesoasoani a Ieova, e mafai foʻi e oe ona e manumalo mai lagona o le faavaivai!