Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Avea Oe ma Uō—Pe a Lamatia se Faigāuō

Ia Avea Oe ma Uō—Pe a Lamatia se Faigāuō

Ua pe ā ma le 50 tausaga o le faigāuō a Gianni ma Maurizio. Peita‘i, sa iai le taimi na tau faalētonu ai le la faigāuō. Ua faapea mai Maurizio: “A o faagasolo se taimi faigatā, sa ou faia ni mea sesē matuiā na māfua ai ona lē toe māfana le ma faigāuō.” Na faaopoopo mai Gianni: “O Maurizio o lo‘u faia‘oga o le Tusi Paia ina ua amata la‘u su‘esu‘ega. Sa ia fesoasoani iā te a‘u i le itu faaleagaga. O lea, na ou lē talitonu i le mea na ia faia. Sa tumu a‘u i le faanoanoa ona na ou iloa o le a ma lē toe uō. Sa ou lagona le tuulafoa‘ia.”

E TĀUA tele le iai o ni uō lelei, ma e lē otometi ona tumau se faauōga. O le ā e fesoasoani ina ia tumau ai pea se faigāuō pe a lamatia? E tele mea e mafai ona tatou a‘oa‘oina mai i nisi o loo ta‘ua i le Tusi Paia sa avea o ni uō moni, ae na mulimuli ane lamatia a latou faigāuō.

PE A FAIA E SE UŌ SE MEA SESĒ

E mautinoa sa iai uō lelei a le leoleo mamoe ma le tupu o Tavita. O se tasi o na uō o Ionatana. (1 Samu. 18:1) Sa iai fo‘i isi uō a Tavita, e pei o le perofeta o Natano. E lē o ta‘ua i le Tusi Paia le taimi tonu na amata ai le la faigāuō. Peita‘i, i se tasi taimi sa faailoa atu ai e Tavita iā Natano mea sa i lona loto, e pei lava ona sasaa atu lou loto i sau uō. Sa mana‘o Tavita e fausia se fale mo Ieova. E mautinoa sa faatāua e le tupu manatu o Natano e lē gata o se uō, ae o sē na iai le agaga o Ieova.2 Samu. 7:2, 3.

Peita‘i, e iai se mea na tupu na lamatia ai le la faigāuō. Sa faia e le tupu o Tavita le mulilua ma Patesepa, ma mulimuli ane faia se faufauga na fasiotia ai Uria le tane a Patesepa. (2 Samu. 11:2-21) Sa faamaoni Tavita iā Ieova ma faia le mea tonu mo le tele o tausaga. Peita‘i, na mulimuli ane ia faia lenei agasala matuiā! O le ā na tupu i lenei tupu lelei? Pe e na te le‘i iloaina le matuiā o ana gaoioiga? Pe sa manatu o ia e mafai ona ia natia mai i le Atua lana agasala?

O le ā nei o le a faia e Natano? Po o le a ia tuu atu i se isi tagata ia talanoa i le tupu e faatatau i lenei mataupu? Sa iai isi na iloa le faufauga a Tavita ia fasiotia Uria. Aiseā la o le a aafia ai fua Natano ma faia se mea e ono faaleagaina ai le la faigāuō ua umi? Na ono lamatia fo‘i le ola o Natano pe afai e talanoa i le tupu i lenei mataupu, auā na fasiotia e Tavita Uria ae leai sana sala.

O Natano o se avefe‘au a le Atua. Sa iloa e le perofeta afai e na te lē faailoa le mataupu, o le a lē toe tutusa le la faigāuō ma Tavita e pei o le mea na iai, ma o le a lē lelei lona lotofuatiaifo. Na faia e lana uō o Tavita ni gaoioiga e lē taliaina e Ieova. Sa matuā mana‘omia ona toe faaleleia le faiā a le tupu ma Ieova. Sa mana‘omia e Tavita se uō e alofa moni, ma o Natano o se uō faapena. Sa filifili Natano e faailoa le mataupu ma ta‘ua se tala na pā‘ia ai le loto o Tavita, o lē sa avea ma leoleo mamoe. Sa ta‘u atu e Natano le fe‘au a le Atua i se auala ina ia iloa ai e Tavita le matuiā o mea sesē na ia faia, ma uuna‘ia ai o ia e salamō ma talia le a‘oa‘iga.2 Samu. 12:1-14.

O le ā e te faia pe afai ua faia e sau uō se mea sesē po o se agasala matuiā? Atonu e te manatu e faapea, afai e te faailoa le mea sesē ua ia faia o le a faaleagaina ai le lua faigāuō. Pe atonu fo‘i e te manatu afai e faailoa lana agasala i toeaina, o ē e mafai ona avatu le fesoasoani faaleagaga iā te ia, e tusa lenā ua e agaleaga i lau uō. O le ā e te faia?

Ua faapea mai Gianni lea na ta‘ua i le amataga: “Na ou mātauina ua iai se suiga. Na lē toe talanoa mai Maurizio iā te a‘u e pei o le mea na iai muamua. Sa ou filifili e talanoa atu ia te ia, e ui lava sa matuā faigatā ona ou faia faapea. Sa ou taumānatu: ‘O le ā se mea e na te le‘i iloaina e mafai ona ou ta‘u atu i ai? Atonu o le a ia lē tali lelei mai!’ Peita‘i, o le manatuaina o mea uma na ma su‘esu‘eina, na ou maua ai le malosi ina ia talanoa atu iā te ia. O le mea fo‘i lenā sa faia e Maurizio ina ua ou mana‘omia se fesoasoani. Ou te le‘i mana‘o e leaga le ma faigāuō, ae na ou mana‘o ia fesoasoani i ai ona sa ou manatu mamafa iā te ia.”

Ua faaopoopo mai Maurizio: “Sa alofa moni Gianni, ma na sa‘o o ia. Na ou iloa o āuga o a‘u filifiliga leaga, e lē tuua‘ia ai Gianni po o Ieova. O lea na ou talia ai le a‘oa‘iga mai i toeaina, ma na mulimuli ane o‘u toe malosi faaleagaga.”

PE AFAI UA TUPU SE FAAFITAULI I SE UŌ

Sa iai isi uō a Tavita na lagolagoina ma le faamaoni o ia i taimi o faigatā. O se tasi o i latou na o Usai, lea e ta‘ua i le Tusi Paia “o le uō a Tavita.” (2 Samu. 16:16; 1 No. 27:33) Atonu o ia o se tagata aloa‘ia sa avea ma uō ma aumea lelei a le tupu, ma o nisi taimi na ia faataunuuina ai ni poloa‘iga faalilolilo.

Ina ua fāoa e Apisaloma le nofoālii o lona tamā o Tavita, e to‘atele tagata Isaraelu sa lagolagoina Apisaloma, ae e le‘i faia faapea e Usai. A o fesolasolata‘i Tavita, sa la ō faatasi ma Usai. Sa matuā tigā Tavita ona na fouvale iā te ia lona lava atalii, ma nisi sa ia maufaatuatuaina. Peita‘i, sa faamaoni pea Usai ma lotomalie e lamatia lona ola, ma faataunuu se tofiga ina ia faalēaogāina ai le fouvalega a Apisaloma. E le‘i tau ina faia faapea e Usai ona na manatu o sona tiute o se tagata aloa‘ia. Peita‘i, sa ia faamaonia atu o ia o se uō e faamaoni.2 Samu. 15:13-17, 32-37; 16:15–17:16.

O se faalaeiauga le mātauina o le autasi o uso ma tuafāfine i aso nei ona o le alofa, ae lē ona o se matafaioi po o se tofiga i le faapotopotoga. E ala i a latou gaoioiga, e pei lava o loo faapea mai: “O a‘u o lau uō ona e tāua oe iā te a‘u, ae e lē ona o se matafaioi e tau ina fai.”

O le mea lenei na tupu i se uso e igoa iā Federico. O le fesoasoani a lana uō mamae o Antonio, na sao ai mai i se tulaga faigatā na tupu i lona olaga. Ua faapea mai Federico: “Ina ua siitia mai Antonio i la matou faapotopotoga, e le‘i umi ae avea i ma‘ua o ni uō. O i ma‘ua uma o ni auauna o le faiva, ma sa ma fiafia e galulue faatasi. E le‘i umi ae avea o ia ma toeaina. E lē gata o ia o la‘u uō, ae sa avea fo‘i o ia ma faaa‘oa‘oga lelei faaleagaga mo a‘u.” Peita‘i, na uma ane faia e Federico se mea sesē. Sa vave ona ia sa‘ilia se fesoasoani faaleagaga, ae na lē toe agavaa o ia e avea o se paeonia ma auauna o le faiva. Na faapefea ona tali atu Antonio?

Ina ua tupu se faafitauli iā Federico, sa faalogologo atu lana uō o Antonio ma faalaeiau o ia

Ua ta‘ua e Federico: “Sa ou iloa le matuā tigā o Antonio. Sa taumafai malosi o ia e fesoasoani mai iā te a‘u i le itu tau faalogona. Sa matuā naunau o ia ina ia ou toe malosi faaleagaga, ma e na te le‘i tuulafoa‘ia a‘u. Sa ia faalaeiau a‘u ia toe maua lo‘u malosi faaleagaga ma ia aua ne‘i o‘u faavaivai.” Ua faapea mai Antonio: “Sa ou faaalu le tele o le taimi faatasi ma Federico. Sa ou mana‘o ia sa‘oloto lana talanoa mai iā te a‘u e faatatau i so o se mea, e oo lava i ona faalogona tigā.” O le mea e fiafia ai, na mulimuli ane toe malosi faaleagaga Federico ma toe tofia o se paeonia ma auauna o le faiva. Ua faai‘u mai Antonio: “E ui lava ua eseese faapotopotoga o loo ma galulue ai nei, ae ua sili atu ona ma māfana nai lo o le taimi muamua.”

PO O LE A TIGĀ OU FAALOGONA?

O ā ni ou faalogona pe afai na tuua oe e sau uō mamae i le taimi na e matuā mana‘omia ai lana fesoasoani? O se tasi lenei o mea e sili ona tigā. Po o le a e faamagalo iā te ia? Po o le a toe malosi la oulua faigāuō e pei ona iai i le taimi muamua?

Se‘i mafaufau i le mea na tupu iā Iesu i aso mulimuli o lona soifuaga i le lalolagi. Muamua atu, sa ia faaalu le tele o lona taimi faatasi ma ona aposetolo faamaoni, ma na autasia i latou i se faiā faapitoa. Sa ta‘ua i latou e Iesu o ana uō. (Ioa. 15:15) Peita‘i, ina ua pu‘ea Iesu, sa sosola ona aposetolo. Sa ta‘utino e Peteru e na te lē tuua lona Matai, peita‘i i lenā lava pō, na faafiti ai Peteru e na te lē iloaina Iesu!Mata. 26:31-33, 56, 69-75.

Sa silafia e Iesu o le a ia fesaga‘ia na o ia lona tofotofoga faai‘u. Sa iai fo‘i māfuaaga na tatau ai ona ia lagona le lē fiafia ma le tigā. Peita‘i, i la latou talanoaga ma ona soo i ni nai aso talu ona toetū o ia, e lē o atagia mai ai sina uiga lē fiafia, ita, pe salamō. E le‘i manatu fo‘i Iesu e toe faamanatu uma atu mea sesē a ona soo, e aofia ai ma le mea na latou faia i le pō na pu‘ea ai o ia.

Nai lo o lea, sa faamautinoa atu e Iesu iā Peteru ma isi aposetolo e tāua i latou. Sa ia faailoa atu lona maufaatuatuaina o i latou, e ala i le tuu atu i ai o faatonuga e faatatau i le galuega tau a‘oa‘oga e sili ona tāua i le talafaasolopito. Sa avea pea le ‘auaposetolo ma uō a Iesu. Na latou manatuaina pea le alofa o Iesu iā i latou. O lea na latou taumafai malosi ai e faafiafia lo latou Matai. Sa latou taulau manuia i le faataunuuina o le galuega na tuuina atu e Iesu i ona soo.Galu. 1:8; Kolo. 1:23.

E manatua lelei e se tuafafine e igoa iā Elvira, le taimi na tula‘i mai ai se feeseesea‘iga i lo la va ma lana uō mamae o Giuliana. Ua faapea mai Elvira: “Ina ua ia ta‘u mai le tigā o ona faalogona ona o le mea na ou faia, na matuā lē lelei o‘u faalogona. Sa talafeagai lelei lona ita. Ae o le mea na ou maofa ai, sa sili atu lona popole iā te a‘u ma i‘uga o le a ou oo iai ona o la‘u gaoioiga. Ou te faafetai i taimi uma ona e le‘i taula‘i o ia i le mea sesē na ou faia iā te ia, ae na taula‘i i aafiaga lē lelei na ou faia iā te a‘u lava. Na ou faafetai iā Ieova ona ua ou maua se uō e na te faamuamua lo‘u lelei, nai lo o ona faalogona.”

O lea la, o le a faapefea ona tali atu se uō lelei pe a lamatia se faigāuō? O le a lotomalie o ia e talanoa atu ma le agalelei ma tuusa‘o pe a mana‘omia. O le a pei lenā uō o Natano ma Usai, o ē na faamaoni pea e oo lava i taimi faigatā, ma o le a pei fo‘i o Iesu, o lē na lotomalie e faamagalo atu. Po o oe o se uō faapena?