Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Igoa o le Tusi Paia na Tusia i se Fagu i Aso Anamua

Se Igoa o le Tusi Paia na Tusia i se Fagu i Aso Anamua

Talu ai nei lava, na faaosofia ai le naunau o tagata su‘esu‘e ina ua maua i le eleele i le 2012, ni nutigāfagu o se fagu ‘ele ua 3,000 tausaga le umi. O le ā se mea e mata‘ina ai nei nutigāfagu? E lē ona o vaega o le fagu, ae ona o upu na tusia ai.

Ina ua mafai e tagata su‘esu‘e i toega o mea i le eleele ona toe tuufaatasi nei nutigāfagu, sa mafai ai ona latou faitau ma faaliliu tusitusiga anamua a tagata Kanana na tusia ai. E faapea le faamatalaga: “Eshba’al Ben [atalii o] Beda’.” O le taimi muamua lea ua maua ai e tagata su‘esu‘e le igoa o Eshba’al i se tusitusiga mai anamua.

O le isi Eshbaal (po o Esepaala) o loo ta‘ua i le Tusi Paia, o ia o se tasi o atalii o le tupu o Saulo. (1 No. 8:33; 9:39) Ua faapea mai le polofesa o Yosef Garfinkel, o sē na iai i le eliina o nei mea i le eleele: “E maofa ina ua iloa o loo iai i le Tusi Paia le igoa o Eshba’al, ae o lea fo‘i e maua i tusitusiga o loo i toega o mea i le eleele, ae e na o le vaitaimi lava o le nofoaiga a le tupu o Tavita.” E manatu nisi, e na o le taimi lenā na faaaogā ai lenei igoa. O lea fo‘i la ua toe faamaonia faamatalaga i le Tusi Paia e ala i toega o mea na maua i le eleele.

I isi vaega o le Tusi Paia, o le isi igoa mo Esepaala o Isoposeta, o lona uiga ua suia “paala” iā “poseta.” (2 Samu. 2:10) Aiseā? Ua faapea mai tagata su‘esu‘e: “E foliga mai e le‘i manana‘o tagata e faaaogā le igoa o Esepaala i le tusi o le 2 Samuelu, ona sa faamanatu mai ai Paala le atua o timuga o tagata Kanana. Peita‘i, o le igoa sa‘o lava . . . sa faamauina i le tusi o Nofoaiga a Tupu.”