Pfukelani kha mafhungo

Pfukelani kha zwi re ngomu

Naa No Vha Ni Tshi Zwi Ḓivha?

Naa No Vha Ni Tshi Zwi Ḓivha?

Nga nnḓa ha vhuṱanzi vhu re Bivhilini, ndi zwifhio zwiṅwe zwi sumbedzaho uri Vhaisiraele vho vha vhe phuli ngei Egipita?

Bivhili i amba uri musi Vhamidiani vha tshi isa Yosefa Egipita, muthomi wa lushaka ane a pfi Yakobo na muṱa wawe vho bva Kanana vha pfulutshela Egipita. Vha tshi swika, vho dzula fhethu hune ha pfi Gosheni hune Lwanzhe lwa Meditherenieni lwa ṱangana hone na Mulambo wa Nili. (Gen. 47:1, 6) Vhaisiraele vho “bvela phanḓa vha tshi anda.” Musi Vhaegipita vha tshi vhona zwenezwo, vha dzhenwa nga nyofho, zwa ita uri vha kombetshedze Vhaisiraele uri vha vhe phuli.—Ek. 1:7-14.

Vhaṅwe vhahanedzi vha amba uri mafhungo ane a vha Bivhilini o ambiwaho afho nṱha a sokou ḓivhela ngano. Fhedzi hu na vhuṱanzi vhu sumbedzaho uri Vhasemu * vho vha vhe phuli ngei Egipita.

Sa tsumbo, vhagudi vha zwithu zwa kale vho wana zwithu zwi sumbedzaho uri Vhasemu vho vha vho fhaṱa Egipita devhula. Vho Dokotela John Bimson vha amba uri hu na vhuṱanzi vhu sumbedzaho uri ho vha hu na fhethu ha 20 kana u fhira he Vhasemu vha vha vha tshi dzula hone. Zwiṅwe hafhu, James K. Hoffmeier we a guda nga ha zwithu zwo iteaho Egipita ya kale u ri: “Hu anganyelwa uri u bva nga vho 1800 B.C.E. u swika nga vho 1540 B.C.E., Vhasemu vha bvaho Asia vhukovhela vho vha vha tshi takalela u pfulutshela Egipita.” O dovha a ri: “Tshenetshi tshifhinga tsho ambiwaho afho nṱha ndi tshee vhathomi vha lushaka vha tshila ngatsho nahone tshi tshimbidzana na zwo bulwaho kha Genesi.”

Vhuṅwe vhuṱanzi ndi vhu bvaho kha zwe zwa waniwa ngei Egipita tshipembe. Ho waniwa bammbiri ḽa kale ḽo itwaho nga vho 2000 B.C.E. u ya kha vho 1600 B.C.E. Ḽeneḽo bammbiri ḽo vha ḽo itwa nga muṱaṱe nahone ḽi na madzina a phuli dze dza shuma kha muṅwe muḓi Egipita tshipembe. Kha ḽeneḽo bammbiri, madzina a fhiraho 40 o vha e a Vhasemu. Dzenedzi phuli dzo vha dzi tshi shuma sa vhabiki, vhaluki kana zwiṅwe vho. Hoffmeier u ri: “Samusi Vhasemu vha fhiraho 40 vho vha vha tshi khou shuma muḓini muthihi ngei Egipita tshipembe, zwi vhonala u nga Vhasemu vhe vha vha vha tshi khou dzula Egipita, zwihuluhulu hune Lwanzhe lwa Meditherenieni lwa ṱangana hone na Mulambo wa Nili, vho vha vhe vhanzhi.”

David Rohl a re mugudi wa zwithu zwa kale o ṅwala u ri: “Maṅwe a eneo madzina a phuli o vha a tshi pfala sa a re Bivhilini.” Sa tsumbo, zwipiḓa zwa ḽeneḽo bammbiri zwo vha zwi na madzina a yelanaho na Isashari, Ashere na Sifira. (Ek. 1:3, 4, 15) Rohl u phetha nga u ri: “Hovhu ndi vhuṱanzi ho khwaṱhaho ha uri Vhaisiraele vho vha vhe phuli ngei Egipita.”

Dokotela Bimson u ri: “Zwithu zwa kale zwo wanalaho zwi khwaṱhisedza zwine Bivhili ya zwi amba nga ha uri Vhaisiraele vho vha vhe phuli ngei Egipita na uri Yehova o vha vhofholola.”

^ phar. 4 Ipfi ḽine ḽa ri Vhasemu ḽi bva kha dzina ḽa Semu we a vha e murwa wa Noaxe. Zwi vhonala u nga vhaḓuhulu vha Semu vho vha vha tshi katela Vhaelamu, Vhaasuri, Vhakaladea vha kale, Vhahevheru, Vhasiria na tshaka dzo fhambanaho dza Vhaarabu.