Skip to content

Skip to table of contents

Ene Akulu Vekongelo, Nye vu Sima Catiamẽla Koku Pindisa Vamanji?

Ene Akulu Vekongelo, Nye vu Sima Catiamẽla Koku Pindisa Vamanji?

“Ovina viosi vi kuete uvo wavio.”UKUNDI 3:1.

1, 2. Vamanji vakuakunyula akongelo nye va siata oku limbuka vakongelo alua?

MANJI umue ukuakunyula akongelo wa kala oku malusula ohongele a linga lakulu vekongelo. Eci a vandekela kokuavo wa va kuatela ocisola omo liupange walua va siata oku linga, momo vamue pokati kavo va kukile ale okuti nda o va tukula hati va isia yaye. Pole, kua kala ocitangi cimue co nenela esakalalo. Omo liaco, wa va pulisa hati: “A vamanji, nye wa lingi oco vu pindisi vamanji okuti va tambula ovikele vialua vekongelo?” Akulu vaco vekongelo va kũlĩha okuti, vokuenda kuosemana va nyuliwa onjanja ya sulako, va vetiyiwile oco va pesile otembo yalua koku pindisa vamanji. Noke, umue pokati kakulu vaco vekongelo wa popia hati: “Ka tua ecele epindiso lialua.” Kuenje akulu vakuavo vekongelo va tavavo kondaka yaye.

2 Nda ove ukulu wekongelo, citava okuti ecavo etambululo limuamue. Vamanji vakuakunyula akongelo va siata oku limbuka okuti, akulu valua vekongelo va sukila oku pesila otembo yalua koku pindisa vamanji amalẽhe kuenda vana va kuka, oco va kuatise koku tata ekongelo. Pole, ka ca lelukile oku ci linga. Momo lie?

3. (a) Embimbiliya li lekisa ndati okuti oku pindisa vamanji ci kuete esilivilo, kuenda momo lie vosi yetu tu sukilila oku lekisa onjongole kepindiso liaco? (Tala etosi pombuelo yemẽla.) (b) Momo lie pamue ka ci lelukila kakulu vamue vekongelo oku pindisa vamanji vakuavo?

3 Omo okuti wukulu wekongelo, wa kũlĩha okuti oku pesila otembo yalua koku pindisa vamanji ci kuete esilivilo. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Ove wa kũlĩha okuti vamanji valua va sukila ekuatiso oco ekongelo lia amameko oku pamisiwa cilo okuti kovaso yoloneke va ka kuatisa akongelo okaliye. (Tanga Isaya 60:22.) Embimbiliya li popia hati, o sukila oku ‘longisavo vakuene.’ (Tanga 2 Timoteo 2:2.) Pole, ka ca lelukile oku sokiya otembo yoku ci linga. Momo, o kuete ocikele coku tata epata liove kuenda oku talavaya kupange woku sanda eteku. O kuetevo ocikele coku tata ovina vi sukiliwa vekongelo, kuenda oku linga ovina vikuavo vionjanga. Omo okuti kuli ovina vialua vioku linga, tu konomuisi esunga lieci oku pesila otembo yalua koku pindisa vamanji ci kuetele esilivilo.

EPINDISO LI SUKILIWA LONJANGA

4. Momo lie olonjanja vimue akulu vekongelo ka va siatelele oku pindisa lonjanga vamanji?

4 Momo lie pamue ka ci lelukila oku pesila otembo yalua koku pindisa vamanji vekongelo? Pamue vamanji vamue va sima ndoco: ‘Kuli ovina vimue vionjanga vekongelo okuti vi sukila oku tetuluiwa lonjanga. Nda sia pindisile vamanji lonjila yimue ya sunguluka ekongelo ka li kuata ovitangi.’ Anga hẽ ovisimĩlo evi viocili? Kuli ovina vimue okuti pamue o sukila oku vi tetulula lonjanga. Pole, nda kua pindisile lonjanga vamanji, ekongelo li kala kohele.

5, 6. Nye tu lilongisa kulandu womunu endisa ekãlu, kuenda nye a sukila oku linga oco ekãlu liaco li kale otembo yalua? Ulandu wa tukuiwa ndeti u sokisiwa ndati loku eca epindiso ku vamanji vekongelo?

5 Sokolola ulandu u kuãimo. Oco ekãlu li kale otembo yalua, omunu o liendisa wa kũlĩha okuti, o sukila oku kapamo ulela wokaliye olonjanja viosi. Pole, pamue o sima okuti oku kapa ongasolina vekãlu oco ocina ca velapo, momo nda ka ci lingile ekãlu liaco ka liendi. Pamue o simavo okuti nda o kuete ovopange akuavo, o pondola oku kapamo noke ulela wokaliye. Pole, ekãlu liaco lienda lika vokuenda kuotembo yimue. Poku ci linga, ci kapa ekãlu liaco kohele. Omunu endisa nda ka kapele vekãlu ulela wokaliye vepuluvi u sukiliwa, vokuenda kuotembo li nyolẽha. Noke, o ka pesela otembo yalua kuenda olombongo, oco a semũlule ekãlu liaco. Ulandu owu u tu longisa nye?

6 Akulu vekongelo va sukila oku tetulula lonjanga ovina vi kuete esilivilo lia velapo. Nda ka va ci lingile, ekongelo li kuata ovitangi. Ndeci omunu endisa ekãlu a linga okuti o sukila oku kapa ongasolina vekãlu liaye olonjanja viosi, akulu vekongelo va sukilavo oku “limbuka ovina via velapo.” (Va Filipoi 1:10) Pole, akulu vamue vekongelo pamue va siata oku kuata ovopange alua okuti, ka va sangi otembo yoku pindisa vamanji vakuavo. Ovina viaco vi sokisiwa loku kuata owesi woku kapa ulela vekãlu. Nda akulu vekongelo ka va pindisa lonjanga vamanji, vekongelo ka mu kala vamanji valua va pindisiwa oco va tate ovina viosi vi sukila oku lingiwa.

7. Tu sukila oku tenda ndati akulu vekongelo va siata oku sokiya otembo yoku pindisa vamanji vakuavo?

7 Ku ka sime okuti epindiso ka li sukila oku eciwa lonjanga. Akulu vekongelo okuti va lekisa onjongole kekalo liwa liekongelo kovaso yoloneke, haivo va siata oku sokiya otembo yoku pindisa vamanji vakuavo, va lekisa okuti vakualondunge, kuenda va kapako vamanji vosi. (Tanga 1 Petulu 4:10.) Ekongelo li kuatisiwa ndati?

ESOKIYO LIWA LIOTEMBO

8. (a) Asunga api akulu vekongelo va kuete oco va pindise vamanji vakuavo? (b) Akulu vekongelo va kasi vakongelo mu sukila ekuatiso ocikele cipi conjanga va kuete? (Tala pokakasia losapi hati: “ Upange Umue Wonjanga.”)

8 Ndaño okuti akulu vamue vekongelo va loñoloha, pole va sukila oku lisuluvika kuenda oku limbuka okuti osimbu va amamako oku kuka, ka va ka pondola oku tẽlisa ovopange amue va siata oku linga cilo. (Mika 6:8) Omo okuti “cosi ciya ño [kuenda] ci veta ño,” akulu vekongelo va sukilavo oku ivaluka okuti, pamue ovina viaco vi va tateka oku tẽlisa ovikele viavo. (Ukundi 9:11, 12; Tiago 4:13, 14) Omo okuti akulu vekongelo va sole afendeli va Yehova kuenda va va tata ciwa, va siata oku likolisilako oku pindisa vamanji amalẽhe lovina va lilongisa vokuenda kuanyamo alua.Tanga Osamo 71:17, 18.

9. Nye tu lavoka kovaso yoloneke okuti oku eca epindiso cilo ci kuete esilivilo?

9 Akulu vekongelo okuti va siata oku pindisa vamanji vakuavo va kapiwako calua, momo alikolisilo avo a pondola oku kuatisa ekongelo oco li pamisiwe. Epindiso liaco li ecelela okuti vamanji valua va lipongiya ciwa oco va kuatise vamanji vekongelo oku likuata omunga, kuenda oku pamisa ekolelo liavo ku Suku. Oku ci linga cilo ci kuete esilivilo vokuenda kuoloneke vilo via sulako, kuenda ci ka kuatavo esilivilo vokuenda kuohali ya piãla tu lavoka. (Esekiele 38:10-12; Mika 5:5, 6) Omo liaco, ene akulu vekongelo, oku upisa etaili, u sukila oku fetika oku pindisa vamanji vakuavo.

10. Nye akulu vekongelo va sukila oku linga oco va kuate otembo yoku pindisa vamanji vakuavo?

10 Tua kũlĩha okuti o kuete esokiyo liovopange alua o sukila oku linga, momo o kasi oku tẽlisa ovikele vi kuete esilivilo vekongelo. Pole, o sukila oku linga esokiyo lioku pesila otembo yalua koku tẽlisa ovikele viaco okuti o pindisa vamanji vakuavo. (Ukundi 3:1) Nda wa ci linga, ceca uvangi wokuti o kasi oku linga esokiyo liwa liotembo yove, kuenje, ekongelo li ka kuatisiwa kovaso yoloneke.

LINGA ESOKIYO LIA SUNGULUKA

11. (a) Nye tu lilongisa catiamẽla kovisimĩlo via eciwa lakulu vekongelo vo kolofeka via litepa? (b) Ndomo ca lekisiwa kelivulu Liolosapo 15:22, momo lie oku konomuisa ovisimĩlo via eciwa lakulu vakuavo vekongelo ci kuetele esilivilo?

11 Koloneke vilo, akulu vamue vekongelo okuti va siata oku pindisa ciwa vamanji oco va linge ovopange alua vekongelo, va pulisiwa ndomo va eca epindiso liaco. * (Tala etosi pombuelo yemẽla.) Akulu vosi vekongelo va eca ovisimĩlo vimuamue, ndaño okuti va kuete ekalo lia litepa. Ovina viaco vi eca uvangi upi? Epindiso li sangiwa Vembimbiliya, li kuatisa koku longisa vamanji va kasi ‘kovitumãlo vikuavo kuenda kakongelo osi.’ (1 Va Korindo 4:17) Omo liaco, ocipama cilo kuenda cikuavo ci kuãimo, vi ka lombolola ovisimĩlo via eciwa lakulu vaco vekongelo. (Olosapo 15:22) Vamanji vana va eca epindiso va tukuiwa vati alongisi, pole, vana va tambula epindiso liaco va tukuiwa vati, olondonge.

12. Nye ulongisi a sukila oku linga, kuenda momo lie?

12 Catete, ulongisi o sukila oku pongiya ovina vi sukiliwa koku longisa. Momo lie ci kuetele esilivilo? Ndeci ukuakutata ocumbo colonelẽho a sukila oku pongiya ciwa osi yaco osimbu ka wayele ombuto, cimuamue haico ulongisi a sukila oku linga okuti o pongiya utima wondonge osimbu ka yi longisile ovina viokaliye. Pole, ulongisi o pondola oku sokiya ndati ovina a sukila oco a ece epindiso? Eye o pondola oku ci linga poku kuama ongangu yuprofeto Samuele una wa kala ulongisi umue wa loñolohele calua kosimbu.

13-15. (a) Nye Yehova a sapuila ku Samuele okuti oco a sukilile oku linga? (b) Samuele wa pongiya ndati Saulu kocikele cokaliye a tambuile? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.) (c) Momo lie ulandu Wembimbiliya watiamẽla ku Samuele u kuetele esilivilo kakulu vekongelo koloneke vilo?

13 Pa pita ale ci pitahãla 3.000 kanyamo tunde eci Yehova a sapuilile uprofeto Samuele hati: “Hẽla liya, [kowola] yilo muẽle, hu tumisa ulume ukuafeka ya Benjamini. Eye muẽle o waveka ha lingi Soma yomanu vange va Isareli.” (1 Samuele 9:15, 16) Samuele wa kuatele elomboloko liokuti, ka ponduile vali oku songuila epata lia va Isareli, pole, Yehova wa yonguile okuti, o nõla usongui ukuavo. Oco Samuele a pindise ulume waco kocikele cokaliye, wa linga esokiyo limue.

14 Keteke likuavo, uprofeto Samuele wa li sanga la Saulu, kuenje Yehova wo sapuila hati: “Una nda ku sapuila hayu.” Noke Samuele wa linga ovina ndeci a sokiyile. Kuenje wa sokiya epuluvi limue liwa oco a sapele la Saulu. Eye wa ci linga poku laleka Saulu kumue lakuenje vaye oco va lile kumosi laye, noke wa va tumalisa kolomangu via velapo, kuenda wa eca kokuavo ositu yiwa. Kuenje, Samuele wa popia hati: “Lia. Momo ca ku selekiwila toke [vowola] ya tukuiwa.” Eci Saulu kumue la Samuele va kala oku endela kumosi vonjila, va sapela ovina viesanju. Eci va pitĩla konjo ya Samuele, va londa kilu lionjo, kuenje Samuele ‘wa amamako oku sapela la Saulu’ toke eci va pekela. Keteke likuavo, Samuele wa waveka Saulu, kuenje wo sipula, kuenda wa eca kokuaye olonumbi vikuavo. Eci Saulu a litepa la Samuele wa pongiyiwa ciwa oco a tetulule ovina viosi via laikele oku iya.1 Samuele 9:17-27; 10:1.

15 Samuele wa waveka Saulu oco a songuile ofeka. Ovina viaco via litepa lepindiso lieciwa ku manji umue oco a linge ukulu wekongelo, ale oñuatisi yekongelo. Pole, akulu vekongelo va pondola oku lilongisa ovina vialua viwa viatiamẽla konjila Samuele a kuama poku pongiya utima wa Saulu. Cilo, tu konomuisi ovina viaco vivali.

ALONGISI VA LEKISA ONJONGOLE KUENDA AKAMBA VAWA

16. (a) Ovisimĩlo vipi Samuele a kuata eci va Isareli va pinga osoma yimue? (b) Nye Samuele a linga eci Yehova o sapuila oco a waveke Saulu?

16 Lekisa onjongole, pole ku ka kuate ohele. Eci Samuele a yeva okuti va Isareli va yonguile oku vialiwa losoma yimue yomunu, wa sumuile calua, kuenda wa kala ndu okuti ka taviwile vali. (1 Samuele 8:4-8) Yehova wa sapela la Samuele olonjanja vitatu oco a yevelele kondaka yomanu, momo ka yonguile oku eca kokuavo osoma yimue. (1 Samuele 8:7, 9, 22) Ndaño Samuele wa kuatele ovisimĩlo viaco, pole, ka lekisile epela, ale oku kuatela onyeño ulume wa laikele oku piñala pomangu yaye oco a kale usongui. Eci Yehova a sapuila Samuele oco a waveke Saulu, eye ka kuatele ohele. Eye wa lekisa epokolo, momo ka ci lingilile ocikukũi, pole wa ci linga omo liocisola a kuatela Yehova.

Alongisi, ndaño vu kuete ovina vialua vioku linga, pole, sokiyi otembo yoku kala la manji o sukila epindiso

17. Koloneke vilo akulu vekongelo va kuãi ndati ongangu ya Samuele, kuenda asumũlũho api va pondola oku kuata?

17 Koloneke vilo, kuli akulu valua vekongelo va loñoloha okuti, va siata oku kuama ongangu ya Samuele, kuenda va pindisa vamanji vakuavo locisola. (1 Petulu 5:2) Akulu vaco vekongelo va siata oku lekisa onjongole yoku longisa vamanji vakuavo, kuenda ka va kuete ohele yoku eca epindiso kokuavo liatiamẽla kovikele va kuete vekongelo. Pole, va limbuka okuti, vamanji vaco ‘olonalavayi’ vimue viwa okuti vi pondola oku va kuatisa koku tata ekongelo. (2 Va Korindo 1:24; Va Heveru 13:16) Akulu vekongelo va siata oku sanjuka calua poku limbuka ndomo vamanji vana va pindisiwa va talavaya luloño wavo poku kuatisa afendeli va Yehova.Ovilinga 20:35.

18, 19. Ukulu wekongelo o pondola oku pongiya ndati utima wa manji oco a pindisiwe, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo?

18 Kala ekamba, pole ku ka linge lika ulongisi. Eci uprofeto Samuele a lisanga la Saulu, vepuluvi liaco nda wo waveka ulela vutue oco a linge osoma. Ndaño okuti osoma yaco yokaliye nda ya wavekiwa, pole, nda ka ya pongiyiwile ciwa oco yi songuile afendeli va Suku. Pole, Samuele wa pita otembo yalua loku pongiya utima wa Saulu oco a tẽlise ocikele caye cokaliye. Osimbu Samuele ka wavekele Saulu, va lila kumosi, noke va endele kocitumãlo cimue ca posoka, va sapela vokuenda kuotembo yalua, kuenda va puyuka. Samuele wa kevelela otembo ya sunguluka oco a waveke osoma yokaliye.

Oku pindisa vamanji ku fetikila koku kuata ukamba lavo (Tala ovinimbu 18, 19)

19 Cimuamue haico ci sukiliwa koloneke vilo. Momo, osimbu ukulu wekongelo ka fetikile oku pindisa manji umue, o sukila oku likolisilako oco a kuate ukamba laye. Ovina ukulu wekongelo a linga, vi kuatisa vamanji va pindisiwa okuti va lianja laye ndaño va kuete ekalo lia litepa. Ndaño o kasi kocitumãlo cimue cikuavo okuti o kuete ovina vialua vioku linga, pole, nda wa sokiya otembo yoku sapela la manji o sukila epindiso, eye o limbuka okuti, wa kapiwako. (Tanga Va Roma 12:10.) Nda wa ci linga, vamanji vaco va pindisiwa va ka eca olopandu omo liocisola wa lekisa kokuavo, kuenda ndomo wa va tata ciwa.

20, 21. (a) Nye o pondola oku popia catiamẽla kulongisi umue uwa? (b) Nye tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?

20 Ocili okuti ulongisi umue uwa, o sole oku pindisa vakuavo. Pole, o sukilavo oku sola omunu a kasi oku pindisa. (sokisa la Yoano 5:20.) Momo lie ci kuetele esilivilo? Momo, omunu o pindisiwa nda wa limbuka okuti ove o kasi oku u tata ciwa, o kuata onjongole yoku lilongisa ovina vialua kokuove. Omo liaco, akulu vekongelo ka va sukila lika oku likolisilako oco va kale alongisi, pole va sukilavo oku kala akamba vawa.Olosapo 17:17; Yoano 15:15.

21 Eci ukulu wekongelo a mala oku pongiya utima wa manji o sukila oku pindisiwa, o fetika oku u pindisa. Olonjila vipi ukulu wekongelo a sukila oku kuama? Vocipama ci kuãimo tu ka konomuisa ulandu waco.

^ tini. 3 Ocipama cilo kuenda cikuavo ci kuãimo via sonehiwila akulu vekongelo. Pole, omanu vakuavo va pondolavo oku kuata onjongole yoku kũlĩha olonumbi viaco. Momo lie? Momo vi ka kuatisa vamanji vosi oku kuata elomboloko lieci akulu vekongelo va sukilila oku pindisa vamanji valua vekongelo. Nda vekongelo muli vamanji valua va pindisiwa va kuatisa ekongelo, kuenje vosi va sumũlũha.

^ tini. 11 Akulu vaco vekongelo va sangiwa kolofeka vimue ndeci: “Ko Australia, ko Bangladesh, ko Belgika, ko Brasil, ko Fransa, ko Guiana Fransesa, ko Japãu ko Korea, ko Mesiku, ko Namibia, ko Nigeria, ko Reunião, ko Rusia, ko Afrika Do Sul, kuenda ko Estados Unidos.”